Connect with us

Hrvatska

Granić umješan u aferu Hypo?

Objavljeno

-


Više bivših hrvatskih službenika, među kojima i nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, umiješano je u aferu Hypo, piše bečki dnevnik Der Standard. Predstavnik zelenih u austrijskom parlamentu Peter Pilc kaže da je “slučaj Hypo banke počeo još u vrijeme hrvatskog stjecanja  nezavisnosti, kad je pod Franjom Tuđmanom prebačeno dvije milijarde eura u inozemstvo”.
Pilc ističe da je Tuđman imao seriju ljudi od povjerenja, koji su otvarali račune u više austrijskih banaka čime je financirana ilegalna kupovina oružja za vrijeme embarga. Kako su ljudi u koje je Tuđman imao povjerenja teško mogli nastupiti kao ulagači, tražili su strane lažne ulagače. „Tada je u igru ušla Hypo banka. Tuđman je imao novac, a poglavar Koruške Jorg Haider je imao banku”, rekao je on i dodao da su domaći i strani lažni investitori kupovali jeftino zemljište, koje je onda na „čaroban“ način pretvarano u građevinsko čime mu se značajno dizala cijena.
U narednoj fazi su na ta zemljišta davani veliki krediti Hypo banke, vrijedni stotine milijuna eura, a koji uopće nisu bili ekonomski opravdani. Hrvatska i njemačka tajna služba su od 2002. godine  našli velik broj loših kredita, a otada datira sumnja da je Hypo bio u središtu operacije pranja novca, rekao je Pilc. Kako su sve vlade bile informirane o tome, postavlja se pitanje zašto je bavarska državna banka BLB  kupovala Hypo banku.
“Neobično je da se bavarski premijer Edmund Stoiber  osobno umiješao i vršio pritisak na Hrvatsku narodnu banku (HNB) da odobri prodaju hrvatskog dijela Hypa Bavarcima. Zašto se tako ponašao?”, pita se Pilc. Istraga u vezi afere oko Hypo banke rasvijetlila je pitanje tko je 2007. pomogao da Narodna banka Hrvatske odustane od veta protiv ulaska Bayern LB, tadašnjeg vlasnika Hypo Alpe Adria grupacije, u Hrvatsku, naveo je taj list.
Na osnovu političke intervencije ta banka je tek u rujnu 2007. dobila odobrenje za ulazak na hrvatsko tržište. Kako proizlazi iz dokumenata do kojih se došlo u istrazi, bivši šef hrvatske diplomacije Mate Granić bio je u to “žestoko” umješan kao savjetnik Hypo banke, tvrdi Der Standard. Za svoje usluge Granić je dobio 200.000 eura, a rukovodioci Hypo Josef Kircher, Wolfgang Kulterer i Tilo Berlin dali su svoj pristanak. Granić je rekao Standardu da je od 2005. do 2008 godine Hypo Zagreb savjetovao “politički i ekonomski”, a Hypo Internacional 2007. i 2008. prilikom njenog “regionalnog širenja”. Tih 200.000 eura nije, kako je istaknuo, dobio on nego Nataša M. koja je bila zadužena za sva pravna pitanja u njegovom timu.
Istovremeno, vlasti u Lihtenštajnu odlučile su da zamrznu račune nekadašnjeg zamjenika ministra odbrane Hrvatske Vladimira Zagorca, koji je, također, umješan u aferu, jer postoji sumnja da se preko previsokih kredita obogatio. Državno tužiteljstvo zamrznulo je račune šest tvrtki i fondacija koje se smatraju bliskim Zagorcu i “Alpe Adria Privatbank”. Iz odluke suda od 1.rujna proizlazi da su bankari svjesno odobravali “prekomjerno financiranje” od kojeg je Zagorec profitirao. Njegovi otvoreni krediti iznose kod ove banke oko 71,8 milijuna eura, piše bečki list, a prenosi B92.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Anonimno

    21. rujna 2010. at 13:07

    ajme majko

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu