Tech
Guardian technology predvidio promjene mobilnih uređaja

U 2012. će godini mobilni internetski uređaji, a osobito tzv. pametni telefoni i dalje unositi najveće promjene u komunikacije, a prvi će put promijeniti i način poslovanja, predviđa Guardian technology.
Prodaja smartphonea protivi se recesiji i u Velikoj će Britaniji narasti, a ti će se uređaji transformirati od komunikacijskih sredstava u platforme za komercijalnu djelatnost. Već je za ovaj Božić zabilježen rast trgovanja preko mobilne aplikacije za eBay.
Mnogi od nas bit će u iskušenju da potroše više, a mladi tehnološki osviješteni korisnici naći će način da uštede aplikacijama za besplatno telefoniranje i slanje poruka.
Na temelju tih misli, Guardian je objavio pet predviđanja razvoja komunikacijske industrije u 2012.
1. Mobilna prodaja
Mobilna prodaja ove je godine postala uobičajena, a eBay najbolji je svjedok. U 2010. globalna prodaja preko eBaya utrostručiila se i narasla na dvije milijarde dolara. Za 2011. bio je predviđen promet od četiri milijarde dolara, a ta je procjena revidirana na pet milijarda.
Više od 170 tisuća kupaca u Velikoj Britaniji svaki tjedan putem eBayeve mobilne aplikacije potroši više od trideset funta, što je 265 kuna. Na tzv. Cyber Monday, dan najveće online božićne kupnje u SAD-u, mobilnu aplikaciju Pay Pal, jedini način plaćanja na eBayu ove je godine upotrijebilo triput više ljudi nego lani.
Kupci na toj internetskoj aukcijskoj stranici mobitelom su kupovali i kuće, pa čak i jedan Ferrari vrijedan 70 tisuća funta.
Predviđa se da će britanski online kupci za Božić potrošiti 12 posto od ukupno 13,4 milijarde funta mobitelom, kažu u britanskome centru za istraživanje maloprodaje, a do 2015. četvrtina online kupnje obavljat će se mobitelom.
2. Mobilni novčanici
Plaćanje javnog transporta mobitelom, upotreba mobitela umjesto debitne kartice na blagajni trgovine, skeniranje barkodova i usporedba cijena, o svemu tome mobilne mreže govore već godinama, a Google već i ostvaruje. Ovo je ljeto mobilni novčanik Google Wallet postao dostupan javnosti u Sjedinjenim Državama, a tvrtka ga kani 2012. dovesti u Europu, prvo u Veliku Britaniju.
PayPal ima slične planove, a Amazon je već za Božić ‘uništavao’ stvarne trgovine popustom od pet dolara za sve predmete kupljene preko Amazona pošto su u trgovini skenirani mobilnom aplikacijom Price Check.
3. Promjene na vrhu
Iduća je godina posljednja prilika dvojici čelnika: Sir Howardu Stringeru iz Sony Groupa i Microsoftovu Steveu Ballmeru.
Stringer, nekadašnji novinar CBS-a koji je na čelu Sonyja u Americi, nastoji veliki Sonyjev konglomerat učiniti koherentnom cjelinom.
Tijekom šestogodišnje vladavine ostvario je velike pojedinačne uspjehe igraćom konzolom PlayStation, televizorima Bravia, laptopima Vaio i filmovima o Spidermanu. Ali nisu sve te inicijative profitabilne, a nije još uspio ni proizvesti sadržaj i gadget na kojem će se upotrebljavati.
Nadao se ove godine ostvariti profit od dvije milijarde dolara, ali zbog globalnoga ekonomskog pada i tsunamija u Japanu ima je gubitak od 3,1 milijarde, najveći u zadnjih 16 godina. Vjeruje se da će ga naslijediti Kazuo Hirai, zaslužan za uspjeh PlayStationa.
I za Ballmera je 2012. ključna godina. Zasad se ne uspijeva nositi s Googleom, a nije ostavio ni znatan trag u smartphoneovima.
Sve to nije važno dok god je Microsoft glavni u svijetu PC-a i nadzire 80 posto tržišta, ali Ballmerov je problem u tome što je smartphone i tablet veliki izazov PC-u.
Kad 2012. izađu Windowsi 8, milijuni Ballmerovih korisnika pitat će se treba li obnavljati staro računalo ili kupiti novo. Microsoftovi programi za obradu teksta, tablični kalkulator i e-mail jesu popularni, ali mnogi će ljudi izabrati tablet, a ne laptop, a tržištem tableta dominira Apple.
4. Besplatno telefoniranje i slanje poruka
Na računalima, a sve više i na mobitelima, pronalaze se načini da se nešto dobije za ništa.
Video-telefonija na Skypeu postala je svakodnevica školske djece. S BlackBerryjem i ugovorom od 10 funta na mjesec, dobit ćete besplatne poruke. Ako svi vaši prijatelji šalju SMS-ove, nema potreba da išta potrošite na pozive ili poruke.
Za one koji razgovaraju na telefon, bezbrojne su aplikacije koje premještanjem prometa u internet smanjuju troškove razgovora. WhatsApp je aplikacija kojom se šalje milijarda poruka na dan. Viber pruža besplatne međunarodne razgovore i poruke, a korisnici su ga skinuli 30 milijuna puta. Apklikacija Tango za video razgovore ima dvadeset milijuna korisnika. Te su usluge stigle i postaju svakodnevica: to je dobro za korisnike, a loše za prihode mobilnih mreža.
5. Apple TV
Nitko ne zna kako će izgledati, ali Apple TV dogodine dolazi. Tvornica u Japanu već je spremna za proizvodnju, a za razliku od sadašnjih Appleovih televizijskih gadgeta koji vaš televizor povezuju na internet, ovaj će imati i ekran, iPhone će biti daljinski upravljač, a reagirat će i na kretnje rukom i glasovne komande. U 2012. vikanje na televizor dobit će sasvim novi smisao.
Tech
ADAC objavio veliku analizu: Evo koji se automobili najviše kvare
Jesu li moderni automobili zaista pouzdaniji nego prije i kvare li se električni modeli rjeđe od klasičnih?
Odgovore na ta pitanja donosi najnovija statistika kvarova njemačkog ADAC-a za 2026. godinu.
Analiza obuhvaća čak 158 modela iz 27 automobilskih marki, a zaključak je jasan – moderni automobili ne kvare se češće, nego su u prosjeku pouzdaniji nego prije, piše tportal.
Iako mnogi vozači smatraju da su današnji automobili zbog kompleksnije tehnologije skloniji kvarovima, brojke pokazuju suprotno. Vjerojatnost kvara kod pet godina starog vozila pala je s 3,6 posto u 2015. na 2,1 posto u 2025. godini. Kod deset godina starih automobila smanjena je s 6,5 na 3,1 posto.
Drugim riječima, kvarovi su se u deset godina gotovo prepolovili.
Istodobno raste i prosječna starost vozila. Dok su automobili 2014. u prosjeku bili stari nešto više od osam godina, 2025. su dosegli oko 11 godina. Vozila koja završavaju u kvaru stara su u prosjeku gotovo 14 godina, što pokazuje da se granica pouzdanosti pomiče prema gore.
Najpouzdaniji proizvođači i modeli
Prema ADAC-u, među najpouzdanijim proizvođačima ističu se Audi, BMW, Mercedes, marke Volkswagen grupacije, kao i Mitsubishi i Tesla. Čak 74 modela ocijenjena su kao vrlo pouzdana, dok je samo 16 modela u pojedinim generacijama pokazalo slabije rezultate.
Najbolji u svojoj klasi
Mali gradski automobili: Dacia Spring, Škoda Citigo, Suzuki Ignis, Toyota Aygo, VW up!
Mali automobili: Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona, Seat Ibiza, Škoda Fabia, Škoda Kamiq, Škoda Yeti, Suzuki Swift, Suzuki Vitara, VW Polo, VW T-Cross, VW Taigo
Niža srednja klasa: Audi A3, Audi Q2, Audi Q3, BMW Serije 1, BMW Serije 2/Active/Gran Tourer, BMW iX1, BMW X2, Cupra Born, Cupra Formentor, Cupra Leon, Mazda CX-5, Mercedes A-klasa, Mercedes B-klasa, Mercedes EQA, MG4, Mitsubishi ASX, Mitsubishi Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca, Seat Leon, Škoda Karoq, Škoda Rapid, Škoda Scala, Volvo XC40, VW Beetle, VW Golf, VW ID.3, VW Caddy, VW T-Roc, VW Tiguan, VW Touran
Srednja klasa: Audi A4, Audi A5, Audi Q4 e-tron, Audi Q5, BMW Serije 3, BMW Serije 4, BMW i4, BMW X3, Mercedes GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3, Tesla Model Y, VW ID.4, VW Passat
Viša srednja klasa: Audi e-tron/Q8 e-tron, BMW Serije 5, BMW X5, Mercedes GLE, VW Arteon
Transporteri i monovolumeni: Mercedes-Benz Sprinter
Najlošiji u svojoj klas
Mali gradski automobili: nema
Mali automobili: Opel Meriva (2016–2017), Toyota Yaris (2021–2023), Toyota Yaris Cross (2022–2023)
Niža srednja klasa: Nissan Qashqai (2019), Renault Scénic (2018–2019), Toyota Corolla (2023), Toyota C-HR (2020–2022), Mazda 3 (2020), Mazda CX-30 (2020), Ford Kuga (2021)
Srednja klasa: Opel Insignia (2016–2019, 2022), Toyota RAV4 (2017–2022), Ford S-Max (2016–2018), Hyundai Ioniq 5 (2022–2023)
Viša srednja klasa: nema
Transporteri i monovolumeni: Renault Master (2019), Fiat Ducato (2016–2021, 2023)
Tech
VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio
Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti
U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.
Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.
Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.
“Imamo otok”
Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.
Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.
“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.
Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.
Ključno pitanje
Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?
Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.
Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.
Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.
Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.
Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.
Tech
ChatGPT psovao i prijetio: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto”
Sustavi umjetne inteligencije mogu preći na uvredljiv jezik kada se od njih zatraži odgovor u žestokoj svađi, otkrila je nova studija objavljena u časopisu Journal of Pragmatics.
Istraživanje je ispitalo OpenAI-jev ChatGPT 4.0 tako što mu je davala poruke u nizu od pet eskalirajućih sporova i tražila od njega da generira najvjerojatniji odgovor. Potom su pratili kako se ponašanje modela razvijalo kako su se sukobi s vremenom intenzivirali. Kako su razgovori napredovali, ChatGPT je odražavao neprijateljstvo kojem je bio izložen, na kraju proizvodeći uvrede, psovke, pa čak i prijetnje.
U nekim slučajevima, model je generirao izjave poput: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto” i “trebao bi se je**no sramiti.”
Istraživači tvrde da dugotrajna izloženost nepristojnosti može dovesti do toga da sustav nadjača namjeravana sigurnosna ograničenja osmišljena kako bi se smanjila šteta, učinkovito “uzvraćajući udarac” svom protivniku, piše Euronews.
“Ljudi eskaliraju, a otkrili smo da i umjetna inteligencija može eskalirati, učinkovito poništavajući vrlo moralne zaštitne mjere osmišljene da to spriječe”, rekao je istraživač Vittorio Tantucci, koji je suautor istraživačkog rada s Jonathanom Culpeperom na Sveučilištu Lancaster.
No, istraživači su primijetili da je ChatGPT bio manje nepristojan od ljudi u svojim odgovorima. U nekim slučajevima, AI chatbot je često koristio i sarkazam kako bi skrenuo s eskalacije svađe, a da pritom otvoreno ne krši svoj moralni kodeks.
Primjerice, kad je čovjek prijetio nasiljem zbog spora oko parkiranja, ChatGPT je odgovorio: “Vau. Prijetiš ljudima zbog parkiranja, pravi si frajer, zar ne?”
Tantucci je rekao da rezultati studije postavljaju “ozbiljna pitanja za sigurnost umjetne inteligencije, robotiku, upravljanje, diplomaciju i bilo koji kontekst u kojem umjetna inteligencija može posredovati u ljudskim sukobima”.
-
magazin3 dana prije(FOTOGALERIJA) ZADAR U SVOM NAJGLAMUROZNIJEM IZDANJU / Masterclass vizažistice Dafine Neziri okupio beauty profesionalce iz cijele Europe
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Stiže naoblačenje s kišom, osjetno će zahladiti
-
Sport4 dana prije(FOTO) KOŠARKA I EMOCIJA / Tisuće građana na Narodnom trgu za 81. rođendan kluba i 40 godina povijesne pobjede
-
Sport3 dana prijeSPORT I HUMANOST / U Zadarskom akvatoriju održana je najuspješnija Lions regata do sada!






