Tech
Upoznajte stvarne scenarije sudnjeg dana

Ideje o sudnjem danu izvorno su uglavnom vjerskog karaktera i ključni su sastavni dijelovi eshatologije, odnosno učenja o posljednjim stvarima i susretu s tvorcem koji nas očekuje nakon smrti. Međutim, kako se razvija znanstvena spoznaja svijeta, religiozne predodžbe o sudnjem danu postaju sve bljeđe i neuvjerljivije, gotovo smiješne u usporedbi sa stvarnim prijetnjama kojima smo okruženi u svemiru koji nije uvijek gostoljubivo mjesto.
Uzimajući u obzir ovu činjenicu ne trebamo se čuditi što su filmovi katastrofe tipa ‘Deep Impact’ i ‘The Day After Tomorrow’ u posljednjih nekoliko desetljeća toliko popularni. U vrijeme Isaaca Newtona, koji je bio uvjeren da će smak svijeta nastupiti u 21. stoljeću, ljudi nisu ni sanjali da su velika izumiranja oduvijek sastavni dio života na Zemlji. Danas znamo da je od oko četiri milijarde vrsta koje su se razvile u povijesti našeg planeta čak 99 posto njih izumrlo. U posljednjih 500 milijuna godina uvjeti života na Zemlji iz različitih su, uglavnom nedovoljno poznatih razloga, najmanje pet puta postajali izuzetno nepovoljni za život. U svakom od tih velikih izumiranja u geološkom treptaju oka nestalo je više od 75 posto postojećih vrsta.
Opasnosti iz svemira
Izumiranje dinosaurusa, ali i više od pola drugih vrsta prije 65 milijuna godina, najvjerojatnije je uzrokovao udar asteroida velikog 10-ak km u područje blizu Meksika. Prema jednoj novoj studiji konačan su udarac velikim gmazovima kasnije zadali vulkani u visoravni Dekan. Danas znamo da asteroida, odnosno tijela koja prolaze blizu Zemlje (NEO) ima toliko da uopće nije upitno hoće li se, već samo kada će se sličan scenarij ponoviti.
Zahvaljujući promatranjima svemira i našeg planeta danas možemo izračunati da NEO veći od jednog kilometra u Zemlju udari jednom u nekoliko stotina tisuća godina, a tijelo veće od šest kilometara, koje može izazvati masovno izumiranje, jednom u stotinu milijuna godina. Ako je vjerovati statistici, neki veći sudar samo što se nije dogodio.
Iz svemira nam uz asteroide prijete i neka druga opasna tijela. Primjerice našu galaksiju očekuje sudar s Andromedom. Kako će Sunce proći u njemu, za sada je nemoguće predvidjeti. Uz Andromedu, Mliječnu stazu mogla bi posjetiti i poharati i neka crna rupa.
Suvremena znanost pokazala je da je svemir nastao ni iz čega u velikom prasku – u jednom trenutku stvoreni su prostor, vrijeme i materija. No neke teorije danas ukazuju da postoji mogućnost da na neki način ono što doživljavamo kao vrijeme jednostavno nestane iz našeg svemira, a s njime i svaki smisao kretanja. Iz kozmičkih prostranstava mogla bi nas zaskočiti i hipotetska ubojita čudna tvar sazdana od tzv. ‘strangeleta’, nakupina gornjih, donjih i čudnih kvarkova u baznom stanju koja bi pokrenula transformaciju normalne tvari u čudnu i okončala život kakav poznajemo.
Naravno, tu je i neizbježna smrt Sunčevog sustava koja će se dogoditi kroz nekih milijardu godina. Sunce će tada postati crveni div, a temperature na Zemlji porast će iznad 1.000 stupnjeva. Atmosfera će uzavreti, a naš planet postati nepogodan za život. Ako do tada uspijemo kolonizirati neki drugi sustav, mogli bismo produžiti svoje postojanje za nekih 100 trilijuna godina kada će sve zvijezde početi izgarati. Tada će nam jedini spas biti izvori energije koji se neće temeljiti na zvijezdama. Kada bismo sve to nekako i uspjeli preživjeti, na kraju bi nas čekao raspad nuklearne tvari koji će se dogoditi negdje kroz 10³² godina. No takav optimističan rasplet vrlo je teško i zamisliti. Naime, Homo sapiens postoji oko 200.000 godina. Naš najbliži rođak Homo erectus postojao je oko 1,8 milijuna godina, a prosječno trajanje pojedinih vrsta sisavaca iznosi oko 2,2 milijuna godina.
Vulkani i promjene klime također su mogući scenariji sudnjeg dana. Jedno novo istraživanje pokazalo je da je najveće od poznatih izumiranja prije 250 milijuna godina, na kraju perma, uzrokovao lanac sibirskih vulkana. Oni su u atmosferu izbacili goleme količine CO2 i uzrokovali izumiranje oko 95 posto morskih te 70 posto kopnenih vrsta. Vulkani bi ponovno mogli uzrokovati globalne katastrofe koje bi uništile život u velikim dijelovima svijeta, međutim čini se da je malo vjerojatno da će poprimiti tako velike razmjere u narednih nekoliko stoljeća.
Najveća prijetnja smo sami sebi
Znanstvenici ističu da najveću prijetnju čovječanstvu ipak predstavljaju ljudske aktivnosti. Naša vrsta prva u povijesti ima sposobnost preoblikovati svijet, ali i uništiti ga. Razvoj znanosti i tehnologije omogućio nam je da duže živimo, pa čak i da se zaštitimo od nekih mogućih kataklizmi – od bolesti do udara asteroida. S druge strane, isti je razvoj omogućio stvaranje sredstava i mehanizama masovnog uništenja – od atomskog i biološkog oružja, preko iscrpljivanja resursa, do stakleničkih plinova i zagađenja. Martin John Rees, britanski astronom i nekadašnji predsjednik Kraljevskog društva u svojoj knjizi ‘Our Final Century’ (Naše posljednje stoljeće) upozorava da vjerojatnost da će čovječanstvo opstati duže od 2100. nije veća od 50 posto.
U prilog Reesovu upozorenju govori i najnovije izvješće Međunarodnog panela za klimatske promjene koje ističe da će u narednim desetljećima vrijeme postati toliko ekstremno da će zaprijetiti brojnim gospodarstvima i ljudskim životima. Porast razina mora ugrozit će priobalna područja, a ekstremno nevrijeme – vrućine, hladnoće, obilne kiše, suše i oluje i ostale dijelove svijeta.
Kiše kakve smo posljednjih tjedana navikli gledati u vijestima iz Tajlanda mogle bi posebno pogoditi viša područja i tropske krajeve, a suše i požari južnu Europu, Mediteran, Središnju Ameriku, centralni dio Sjeverne Amerike i južnu Afriku.
Stručnjaci ističu da bi svaki dolar koji se danas ulaže u sprečavanje ili prilagodbe klimatskim promjenama mogao uštedjeti oko 60 dolara od mogućih budućih šteta.
Hoćemo li na vrijeme reagirati na ovu prijetnju pokazat će naredne godine i desetljeća. Ako se ne možemo spasiti sami od sebe, teško je vjerovati da ćemo moći nešto učiniti protiv statistički manje vjerojatnih, ali još ozbiljnijih prijetnji izvana iz bližeg ili dalekog svemira.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




