Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u

U sklopu 10. Memorijalno-humanitarnog malonogometnog turnira „Antonio Jurjević“, koji se održava na vanjskim sportskim terenima Športskog centra Višnjik, svoj se promotivnim štandom predstavio i Savjet mladih Zadarske županije. Predstavljanje je organizirano u povodu Međunarodnog dana mladih, koji se obilježava 12. kolovoza, a Savjet mladih aktivnosti je predstavio u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zadar.

Cilj je bio približiti mladima rad Savjeta, potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u životu zajednice, ali i ukazati na važnost brige o zdravlju. Posjetitelji štanda mogli su tako naučiti kako pravilno reagirati u slučaju srčanog zastoja, dok su kroz edukativni kviz mogli provjeriti svoje znanje o Zadarskoj županiji i zdravlju. Za točne odgovore osigurane su i simbolične nagrade-kemijske olovke, privjesci, šalice i rokovnici.

Savjet mladih Zadarske županije trenutno provodi 11 inicijativa koje obuhvaćaju informiranje i razvoj vještina mladih, mentalno zdravlje, kulturu, sport, digitalnu pismenost, međunarodnu suradnju i društveni angažman. Sve ih povezuje poruka „Mladi nisu jedna tema“, kojom se želi naglasiti da su potrebe i interesi mladih raznoliki te da mladi trebaju imati aktivnu ulogu u kreiranju svoje sredine.

„Jedna od inicijativa u našem četverogodišnjem planu upravo je vezana uz zdravlje mladih i mentalno zdravlje, a danas smo u suradnji s Crvenim križem željeli pokazati i praktične vještine koje nekome mogu spasiti život. Smatramo da je važno podizati svijest o tome da mladi mogu utjecati na svoju sredinu i na život u cijeloj Zadarskoj županiji“, istaknula je predsjednica Savjeta mladih Zadarske županije Doria Škara.

Dodala je kako je jedan od važnih ciljeva Savjeta približiti njegov rad što većem broju mladih.

„Možda smo još uvijek pomalo u sjeni i nije dovoljno mladih svjesno da Savjet mladih postoji. Zato smo se mi, kada smo se uključili u rad Savjeta, željeli potruditi napraviti razliku i pokazati da mladi zaista imaju svoj glas. Mladi nisu samo jedna tema -oni trebaju komunicirati svoje potrebe, osvještavati društvo o njima i sudjelovati u procesima odlučivanja“, kazala je Škara.

Posebno je istaknula kako Savjet svoj rad želi proširiti izvan samog sjedišta Županije te uključiti mlade iz svih dijelova županije.

„Želimo obići cijelu županiju -sve gradove, otoke i mjesta  i uključiti što više mladih. Savjet mladih nismo samo mi koji smo u Savjetu, nego svi mladi u Zadarskoj županiji. Zato pozivam svakoga tko se prepoznaje u nekoj od naših inicijativa i programa da nam se javi, da svoje ideje i prijedloge kako nešto možemo napraviti bolje. Na kraju krajeva, sve što napravimo za mlade poboljšava život svih nas“, poručila je predsjednica Savjeta mladih.

Podršku predstavljanju Savjeta mladih svojim su dolaskom pružili predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije Ingrid Melada i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Bernard Maruna.

„Podržavam sve inicijative koje dolaze od mladih i vjerujem da je njihovo aktivno uključivanje u život naše zajednice iznimno važno. Mladi trebaju znati da njihov glas vrijedi, da njihove ideje imaju svoje mjesto i da ih želimo čuti. Upravo kroz ovakve aktivnosti pokazuju da žele biti dio procesa, a na nama je da im otvorimo prostor i pružimo podršku kako bi svoje ideje mogli pretvoriti u konkretne projekte“, poručila je Ingrid Melada.

Istaknula je kako se Zadarska županija želi kontinuirano razvijati kao sredina u kojoj mladi imaju priliku sudjelovati, stvarati i ostajati.

„Posebno mi je drago vidjeti mlade koji su spremni preuzeti inicijativu, povezivati se i djelovati. Njihova energija i ideje mogu biti pokretač pozitivnih promjena i zato ih treba ohrabrivati da se uključe, da predlažu i da budu aktivni sudionici života svoje zajednice“, dodala je Melada.

Ovogodišnje predstavljanje Savjeta mladih održano je u okviru jubilarnog 10. Memorijalno-humanitarnog malonogometnog turnira „Antonio Jurjević“. Turnir se održava do 29. kolovoza na otvorenim terenima Športskog centra Višnjik. I ove godine oboren je rekord u ukupnom broju prijavljenih ekipa, njih čak 147  tijekom tri tjedna borit će se za prestižne naslove. Kao i svake godine turnir ima humanitarnu notu, a sredstva prikupljena putem kotizacija u cjelosti će se donirati jednom djetetu za kupnju komunikatora, dok će se ostatak prikupljenih donacija tijekom idućih godinu dana donirati potrebitoj djeci Zadarske županije.

Turnir je tijekom dosadašnjih devet izdanja prerastao u jednu od najprepoznatljivijih zadarskih sportsko-humanitarnih manifestacija, a Humanitarna udruga „Antonio Jurjević“ prikupila je i donirala više od 240 tisuća eura za pomoć djeci s područja Zadra i Zadarske županije.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić posjetio je Biograd na Moru, gdje se sastao s gradonačelnikom Ivanom Knezom, kao i Mirkom Galzinom i Cintiom Guzman iz Perua te Ramónom Gomezom, Martinom Gomez i Walterom Santillanom iz Argentine – potomcima hrvatskih iseljenika koji su odlučili istražiti povratak u zemlju svojih predaka.

Posjet je vezan uz pilot-projekt Ministarstva demografije i useljeništva “Podrška jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva”, u okviru kojeg je financirano 13 projekata u ukupnoj vrijednosti 508.843,35 eura diljem Republike Hrvatske. Cilj programa je stvoriti konkretne uvjete za povratak, integraciju i dugoročni ostanak hrvatskih povratnika i njihovih obitelji u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske.

Gradu Biogradu na Moru dodijeljeno je 50.000 eura bespovratnih sredstava za projekt “Integracija hrvatskih povratnika kroz učenje jezika i lokalnu podršku”. Projektom će biti obuhvaćeno 50 korisnika – 25 odraslih povratnika i 25 djece – kroz program hrvatskog jezika u trajanju od najmanje 70 nastavnih sati, psihosocijalnu podršku djeci te uređenje i opremanje edukacijskog prostora Poduzetničkog inkubatora Biograd na Moru, koji ostaje trajni lokalni kapacitet i nakon završetka projekta.

Biograd na Moru primjer je uspješnog partnerstva jedinice lokalne samouprave i Ministarstva, kazao je ministar Šipić. Grad Biograd na Moru u posljednjem razdoblju zabilježio je pozitivan migracijski saldo, što potvrđuje da se projekt nadovezuje na stvarne demografske trendove.

“Nije dovoljno učenje jezika i priča o ljepoti domovine – potrebno je omogućiti da se potomci naših iseljenika vrate i ostanu”, izjavio je ministar Šipić prilikom posjeta.