Na Sveučilištu u Zadru danas je dočekana nova generacija studenata prijediplomskih te integriranih prijediplomskih i diplomskih studija. Studente jednopredmetnih, a zatim i dvopredmetnih studija u Svečanoj dvorani dočekali su rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić te voditeljica Studentske referade Emilija Matassi Botunac.

Živo je bilo i prije samog ulaska, budući da su na rivi i ispred sveučilišne zgrade studente dočekali njihovi stariji kolege i djelatnici, koji su im na štandovima i uz pomoć brošura predstavili rad Studentske referade, Studentskog savjetovališta, Centra za tjelovježbu i studentski sport te Ureda za međunarodnu suradnju. Također je bio postavljen info-punkt s ciljem informiranja brucoša i pomoći u snalaženju prvoga dana na Sveučilištu u Zadru.

Studentica četvrte godine pedagogije i anglistike Lana Čular novim je kolegama prenijela svoje iskustvo studiranja te ih pozvala da budu otvoreni prema novim iskustvima i upoznavanju kolega sa svih odjela.

– Tijekom studiranja imala sam priliku zakoračiti i izvan onoga što sam u početku zamišljala kao svoj studentski put. Prošlu sam akademsku godinu bila studentska pravobraniteljica, kroz što sam upoznala jednu drugačiju stranu studentskog života – onu u kojoj ne učimo samo iz knjiga i predavanja, nego i kroz komunikaciju, odgovornost, pomaganje drugima i zauzimanje za ono što nam je važno. Nemojte se bojati pitati, upoznavati nove ljude, uključivati se u aktivnosti i prihvaćati prilike koje vam se možda na prvi pogled čine izvan vaše zone komfora. Ponekad upravo iz tih malih koraka nastanu najljepša prijateljstva, iskustva i uspomene. Želim vam da tijekom studiranja ne pronađete samo znanje i akademski uspjeh, nego i ljude uz koje ćete rasti, stvari koje ćete voljeti raditi i trenutke kojih ćete se jednog dana s osmijehom prisjećati – poželjela im je Lana.

Rektor Faričić studente je upoznao s bogatom poviješću akademske tradicije u Zadru, u kojem je visoko školstvo započelo još 1396. godine osnutkom Studium generale. Obnovljeno Sveučilište u Zadru osnovano je 2002. godine, nastavljajući bogatu tradiciju Filozofskoga fakulteta, a obuhvaća 28 sveučilišnih odjela iz različitih područja znanosti.

– Sveučilište nisu prvenstveno zgrade u kojima ćete slušati predavanja. Nisu to ni pravilnici, studijski programi, ispiti i ECTS bodovi. Sveučilište čine ljudi. Čine ga studenti i nastavnici, znanstvenici, umjetnici i stručni djelatnici, ali i odnosi koji među njima nastaju. Zato bih vam danas posebno poručio: upoznajte ljude. Razgovarajte sa svojim kolegicama i kolegama. Priđite nastavnicima. Postavljajte pitanja. Uključite se u studentske udruge, sport, kulturne aktivnosti, znanstvene projekte i međunarodne razmjene. Iskoristite mogućnosti koje vam pružaju Erasmus+, europska sveučilišna alijansa EU-CONEXUS, koja okuplja devet europskih sveučilišta, i naši brojni međunarodni partneri – rekao je rektor Faričić.

Sveučilište nije mjesto na kojem trebaju naučiti samo što misliti, nego prije svega kako misliti: kako razlikovati činjenicu od mišljenja, dokaz od pretpostavke, argument od manipulacije, znanje od privida znanja. To je danas možda važnije nego ikada.

– Umjetna inteligencija učinila je još jedan veliki korak. Ona vam može u nekoliko trenutaka pronaći podatke, sažeti tekst, prevesti ga, predložiti rješenje nekog problema, napisati računalni kod ili ponuditi nacrt seminarskoga rada. Koristite te mogućnosti. Bilo bi pogrešno zatvarati oči pred tehnologijom koja će obilježiti vaše profesionalne i privatne živote. Ali koristite je razborito. Umjetna inteligencija može vam pomoći da brže dođete do informacije. Ne smije vas osloboditi potrebe da tu informaciju razumijete. Može vam predložiti odgovor. Ne smije vas osloboditi odgovornosti da provjerite je li odgovor točan. Može sastaviti tekst. Ali ne bi smjela umjesto vas oblikovati vaše mišljenje. I možda najvažnije: ne dopustite da vam digitalna komunikacija zamijeni ljudski susret – poručio je rektor Faričić.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Tajna Zorica, Marino Perović i Dražen Habuš. Nakon prijema u Svečanoj dvorani uslijedili su prijemi po odjelima te prvi odlasci na ručak u studentske menze.

„Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.“ – izložba je o jednom gradu u izvanrednim okolnostima, ali prije svega je priča o ljudima koji su ga obranili

U okviru obilježavanja 35. obljetnice Dana obrane Zadra u Narodnom muzeju Zadar danas je otvorena izložba „Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.“, posvećena obrani Zadra tijekom 1991. godine i događajima koji su obilježili jedan od najtežih perioda u novijoj povijesti grada.

“35 godina od obrane grada jedan je veliki događaj, iako mi u kontinuitetu obilježavamo svaku obljetnicu. Ova izložba pokrenuta je još početkom ove godine s izložbom Da se ne zaboravi, i još tada smo krenuli s prikupljanjem građe. Ovdje smo prezentirali dio građe, a autorica, viša kustosica Ivana Dražić sve je spojila u jednu prekrasnu priču.”, kazao je Marin Ćurković, ravnatelj Narodnog muzeja Zadar te dodao kako je ove temelj priče o osnivanju Spomen sobe te osnivanja Muzeja Domovinskog rata. 

Autorica izložbe istaknula je kako je izložbom htjela upravo prikazati kroz što su prolazili Zadranke i Zadrani te prikazati dio tog ambijenta kroz simboliku bojišnice, ali i samog civilnog života. 

“Naši branitelji su bili na prvim crtama, ali su iza sebe imali obitelji, i svi su bili pod stresom rata. Tu vidimo kroz velik broj karata i u kakvoj nam se situaciji nalazio grad. Primjerice, na pragovima Stanova bile su vojarne, neprijatelji su nam bili prozor do prozora. S druge strane smo pokušali danas dočarati što se događa s tim prostorima i kako taj prostor danas diše s gradom i s novim sadržajima. Imamo i kronološki dio onoga što se događalo krajem rujna i početkom listopada u našem gradu. Slobodno nam donesete i ono što vi imate doma, ne samo vojne nego i civilne predmete koji su se koristili kako bi se preživjele stresne situacije,”, istaknula je autorica izložbe. 

Dožupan zadarski Robertino Dujela naglasio je kako će dio sjećanja ove izložbe biti utkan u Spomen sobu i Muzej Domovinskog rata.  

Gradonačelnik Šime Erlić naglasio je kako hrabrost hrvatskih branitelja i dobrovoljaca da obrani grad nije mjerljiva s ni s čim.

“Bili smo grad bez vode i bez struje, što dovoljno govori o tipu agresije kakvoj je Zadar bio izložen. Njihova intencija bila je da Hrvatsku presiječe na pola, ali u tome nisu uspjeli.  Naš grad branili su branitelji, ali i civili, od liječnika, vatrogasaca, profesora. Zadar je preživio i obranio se i na tim temeljima izgradio današnji suvremeni grad. Ova izložba, 35 godina poslije, nije samo još jedna nova izložba, već je početak jedne nove stranice u memoriji grada. Sjećanja ostaju, ali sjećanja su i činjenice. Muzej služi tome da ta sjećanja i te priče može staviti u javni prostor i zauvijek sačuvati kao u vremenskoj kapsuli. Izložba je temelj i početak koji gradimo zajedno sa Županijom oko uspostave Spomen sobe i Muzeja. Ključne stvari ispričane su kroz priču branitelja i naših sugrađanka i sugrađana.”, kazao je gradonačelnik Erlić.  

U Domu Zadarske županije održan je radni sastanak o ključnim cestovnim projektima na području Zadra i Zadarske županije, na kojem su sudjelovali župan Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir sa suradnicima.

Na sastanku je bilo riječi o nekoliko velikih prometnih projekata koji bi u idućim godinama trebali značajno smanjiti prometno opterećenje na području Zadra i Zadarske županije. Među njima su izgradnja četverotračne prometnice od Babinduba preko Crnog do Murvice, nastavak nove prometne poveznice prema Ninu te izmještena trasa državne ceste prema Biogradu i Pakoštanima.

Nakon sastanka župan Josip Bilaver istaknuo je kako je, uz ostalo, dogovoreno ubrzanje projekta četverotračne prometnice Babindub – Crno – Murvica. 

Prometnica će povezati čvorište Babindub, preko Gospodarske zone Crno, s budućim čvorom Murvica, čime će se poboljšati prometna dostupnost gospodarske zone i njezina povezanost sa Zadrom i autocestom.

„Dogovorili smo da Hrvatske ceste početkom iduće godine krenu s postupkom javne nabave za tu prometnicu. Riječ je o iznimno važnom projektu koji će rasteretiti postojeću zadarsku obilaznicu i omogućiti kvalitetnije povezivanje Zadra s autocestom i ostatkom županije“, kazao je Bilaver.

Dodao je kako se paralelno nastavlja priprema dokumentacije za nastavak prometnice od Murvice prema Ninu, uz spoj prema Diklu, kao i za novu trasu u smjeru Biograda i Pakoštana.

„Imamo potporu i predsjednika Vlade i resornog ministra, ali očekujemo i ubrzanje svih procesa u Hrvatskim cestama. Često imamo dojam da je Zadarska županija u tom segmentu bila zapostavljena i zato u 2027. očekujemo konkretno ubrzanje ovih projekata. Danas smo od predsjednika Uprave Hrvatskih cesta dobili obećanje da će se u tom smjeru ići. Ono što sada želimo vidjeti jesu konkretni projekti, rokovi i realizacija, osobito novih projekata kakvih na području Zadarske županije dugo nije bilo“, poručio je Bilaver.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić naglasio je kako je prometnica Babindub – Crno – Murvica strateški jedan od najvažnijih budućih prometnih pravaca za grad Zadar.

„Ovom prometnicom otvaramo novu transverzalu iznad postojeće zadarske obilaznice koja će omogućiti potpuno drukčiju distribuciju prometa. Ona se dalje nastavlja prema Ninu, a jedan od ključnih spojeva bit će prema Diklu i zapadnom dijelu grada“, naglasio je Erlić.

Dodao je kako je cilj da se prve faze projekta počnu realizirati tijekom 2027. godine, dok će se kod definiranja trase na području Bokanjca posebna pozornost posvetiti usuglašavanju rješenja sa zahtjevima lokalnog stanovništva.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir pojasnio je kako se prometni projekti na zadarskom području mogu podijeliti na zahvate rekonstrukcije postojećih cesta i povećanja njihove sigurnosti te na potpuno nove strateške prometne koridore.

Za budući prometni pravac od čvora Sveti Martin prema Biogradu i Pakoštanima najavljeni su prvi natječaji za izradu studijske dokumentacije. Riječ je o početnom koraku u pripremi dugoročnog projekta izmještanja tranzitnog prometa s Jadranske magistrale.

„Za taj će se pravac kroz studijsku dokumentaciju razmatrati varijante nove trase između postojeće Jadranske magistrale i autoceste. Cilj je tranzitni promet izmjestiti iz naseljenih obalnih mjesta, prije svega Bibinja, Sukošana, Svetog Filipa i Jakova i Biograda“, istaknuo je Budimir.

Na sastanku je bilo riječi i o početku obnove ceste između Bibinja i Sukošana te rekonstrukciji cestovne infrastrukture na Pašmanu (dionica Barotul – Tkon) i Ugljanu (Sutomišćica – Muline), uz poseban naglasak na poboljšanju prometnih uvjeta na otocima.