U samostanu sv. Frane u Zadru sačuvana je bula na pergameni koju je 8. srpnja 1228. papa Grgur IX. uputio zadarskom samostanu („Ad conventum Jadrensem“). Pismo je najstariji franjevački dokument u Hrvatskoj. A činjenica da papa dokument adresira na samostan u Zadru, samo dvadeset mjeseci poslije Franjine smrti, potvrđuje navode franjevačkih povjesničara kako je samostan sv. Frane u Zadru osnovan još za života Sveca, točnije 1212. kad je Franjo posjetio Zadar. U pismu izvještava papa biskupe Istre, Dalmacije i Sklavonije (Hrvatske) da se Franjo Asiški uvrštava u katalog svetaca i da se njegov blagdan ima svečano slaviti 4. listopada.

Bula pape Grgura IX. od 8. srpnja 1228. transkribirana i objavljena u knjizi: Donat Fabijanić. Convento il più antico dei Frati Minori in Dalmazia. Prato, 1882., str. 33 i 34.

Gregorius episcopus, servus servorum Dei, venerabi-libus fratribus archiepiscopis et episcopis, et dilectis filiis, abbatibus, prioribus, decanis, archidiaconis, et aüis Ecclesiarum prelatis per Istriam, Dalmatiam et Scla-voniam constitutis, salutem et apostolicam benedictionem. Sicut fiale auree, quas vidit lohanes plenas odoramento-rum,que sunt orationes sanctorum, in conspectu Altissimi, ad abolendum nostrorum criminum corruptelam, odorem suavitatis emittunt; ita saluti nostre credimus plurimum expedire si eorum in terris celebrem habeamus memo-riam, ipsorum merita solemnibus recolendo preconiis, quorum in coelis speramus intercessionibus assiduis adiu-vari. Sane cum de conversaiione, vita et meritis beati Francisci institutoris et rectoris Ordinis Fratrum Minorum, qui, iuxta consilium Salvatoris, contemptis transi-toriis et terrenis, secundum promissionem eiusdem ad coelestia premia feliciter et eterna pervenit, cuius vita et fama preclara, peccatorum depulsa caligine, ambulantes in regionem umbre mortis, de vitiorum tenebris ad penitentie vitam vocat; quorum tarn virorum quam mu-lierum ad fidem Ecclesiae roborandam et confutandam hereticam pravitatem, vivit adhuc et viget non modica moltitudo; tarn per nos quam per multos alios fide di-gnos, qui miracula, que Deus per illius Sancti viri merita operatur, plenius cognoverunt certiores effecti; auditis etiam eius virtutibus et miraculorum insignis, et quod inter carnales spiritualiter, et inter homines etiam con-versationem angelicam habuisset, qui corporaliter disso-lutus cum Christo esse meruit in coelestibus; ne ipsius honori debito et gloriae detrahere quodammodo vide-remur, si glorificatum a Domino permitteremus ulterius humana devotione privari; de fratrum nostrorum consilio et prelatorum omnium qui tunc temporis apud Sedem Apostolicam consistebant, sanctorum cathalogo duximus adscribendum. Cum igitur sicut lucerna sic arserit ha-ctenus in hoc mundo, quod per Dei gratiam iam non sub modio sed super candelabrum meruit collocari, univer-sitatem vestram rogamus, monemus et attentius hortamur per apostolica scripta mandantes, quatenus devotionem fidelium ad venerationem ipsius salubriter excitantes, festivitatem eius nn, Non. Octobr. annis singulis solemniter celebratis, constitute die similiter celebrandam, ut eius precibus Dominus exoratus suam nobis gratiam tribuat in praesenti et gloriam in futuro.

Dat. Perusii, vn id. iulii. Pontific. nostri anno secundo.

Ad conv. Jadren.

Bula pape Grgura IX. Zadarskom samostanu, prevedena i objavljena u knjizi: Stanko Josip Škunca. Povijesni pregled franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Pula – Zadar, 2006. str. 138 i 139.

Grgur biskup sluga slugu Božjih. Časnoj braći nadbiskup-ima i biskupima i dragim sinovima opatima, priorima, dekanima, arhiđakonima i drugim crkvenim prelatima u Istri, Dalmaciji i Slavoniji (Hrvatskoj) pozdrav i apostolski blagoslov.

Kao što zlatne posudice, koje je vidio Ivan, pune miomirisa, a to su molitve svetih pred licem Svevišnjega, zrače miris slasti da uklone trulež naših zlih djela, tako vjerujemo da našem spasenju mnogo koristi, ukoliko se na zemlji svečano spominjemo onih istih čijim se trajnim zagovorom, slaveći svečano njihove zasluge, nadamo biti potpomognuti.

Doista, budući da od druženja, života i zasluga blaženoga Franje – osnivača i upravitelja Male braće, koji je po Spasiteljevom savjetu, prezrevši prolazne i zemaljske stvari, po obećanju istog sretno prispio k nebeskim nagradama, čiji život i slava od tmina opačina doziva na život one koji odbacivši tamu grijeha putuju u sjeni smrti, među kojima je mnogo muževa i žena – još snažno živi ne malo mnoštvo, kako sami obaviješteni tako i od mnogih drugih vjerodostojnih svjedoka koji su bolje upoznati o čudesima što ih Bog čini po zaslugama ovoga svetog muža, i pošto smo čuli o njegovim krepostima i izvanrednim čudesima, te stoga što je među ljudima od krvi i mesa imao duhovni i anđeoski odnos on, koji je oslobodivši se tijela zaslužio biti s Kristom među nebesnicima; te da ne bi izgledalo da njegovom dužnom poštovanju nešto uskraćujemo ako bismo dopustili da bude lišen ljudskog štovanja onaj koga je Gospodin proslavio, po savjetu naše braće i svih prelata držali smo da treba biti uvršten u popis svetaca.

Budući, dakle, da sve do sada kao svjetiljka plamsa na ovome svijetu, i jer po Božjoj milosti više ne zaslužuje da bude stavljen pod posudu, nego na svijećnjak, sve vas šaljući vam apostolsko pismo molimo, opominjemo i hrabro potičemo, da spasonosno ohrabrujući pobožnost vjernika na štovanje istoga, njegov blagdan svečano slavite 4. listopada i da, dok ga slavite istog dana molite Gospodina, eda bi umilostivljen njegovim molitvama nama udijelio u sadašnjem svijetu svoju milost, a slavu u budućem.

Dano u Peruđi, 8. srpnja druge godine našeg pontifikata (1228.)

fra Stpe Nosić