Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković vodio je u Postirima na Braču 1. sjednicu Otočnog vijeća, posvećenu razvoju hrvatskih otoka, jačanju infrastrukture i boljoj povezanosti otočnih sredina.

Istaknuo je kako hrvatski otoci, zbog svoje posebnosti i vrijednosti, zaslužuju posebno mjesto u politici regionalnoga razvoja.

Sjednici je nazočio i župan Josip Bilaver, koji je tom prigodom preuzeo dva ugovora iz Programa razvoja otoka koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Kroz ovaj program u 2026. godini od ukupne aplikacije od 7,6 milijuna eura za projekte s područja Zadarske županije odobreno je ukupno 1.531.169,55 eura za 23 projekta. 

Odobrena sredstva za Zadarsku županiju usmjerena su u projekte koji izravno podižu standard života stanovnika otoka i otočnih područja — od dostupnijeg predškolskog odgoja, školskih prostora i zdravstvene skrbi do vodoopskrbe, javnih sadržaja, društvenih domova i uređenja prostora za djecu i lokalnu zajednicu.

Od ukupnog iznosa za Zadarsku županiju, 1.441.239,55 eura odnosi se na projekte gradova i općina, dok je 89.930 eura odobreno za projekte kojima je nositelj Zadarska županija — sanaciju fasade na zgradi Područne škole Povljana te obnovu i sanaciju zgrade Doma zdravlja Zadarske županije, radne jedinice Pag.

Posebno su istaknute tri teme važne za Zadarsku županiju: ITP projekti, Program razvoja otoka te vodovodizacija otoka kao jedan od ključnih preduvjeta za kvalitetniji život otočana i daljnji razvoj otočnih sredina.

Kroz ITP mehanizam za otoke Zadarske županije osigurano je 25,5 milijuna eura, a Hrvatska je jedina članica Europske unije koja ima poseban mehanizam namijenjen upravo razvoju otoka.

„Otočni prostor ima posebne potrebe i posebnu vrijednost. Zato je važno da ulaganja budu konkretna, ravnomjerno raspoređena i usmjerena prema projektima koji ljudima na otocima znače bolju svakodnevicu — od vrtića i škola, do ambulanti, javnih prostora i vodoopskrbe. Prva smo županija koja je, u suradnji s resornim ministarstvom, nabavila ljekarne-brodice za naše udaljene otoke i otočanima to puno znači. Zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske na kontinuiranim ulaganjima u naše otoke, od lučke infrastrukture i širokopojasnog interneta, pa sve do velikog investicijskog ciklusa vodovodizacije koji je ključan za zadarske otoke“, poručio je župan Bilaver.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić također je naglasio kako su upravo vodovodizacija i dostupnost javnih usluga među najvažnijim pitanjima za zadarske otoke, dodavši kako se tako veliki projekt, koji obuhvaća 238 kilometara cjevovoda i 64 glavna projekta, ne može realizirati bez potpore Vlade Republike Hrvatske.

Zadarska županija ima najviše naseljenih otoka u Republici Hrvatskoj — njih 18, zbog čega su ulaganja u otočnu infrastrukturu, javne usluge i ravnomjeran razvoj od posebne važnosti za kvalitetu života otočana.

Odjel za zdravstvo Ogranka Matice hrvatske u Zadru poziva Vas na  predavanje doc. dr. sc. Anamarije Mrđen, spec. neurologije: “MULTIPLA SKLEROZA – bolest s tisuću lica”.

Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, Zadar, u utorak 2. lipnja 2026. godine, s početkom u 19:00.

Multipla skleroza kompleksna je kronična bolest središnjeg živčanog sustava koja može uzrokovati širok spektar neuroloških simptoma.

Unatoč brojnim istraživanjima, točan uzrok ove bolesti ni danas nije u potpunosti razjašnjen. Ono što danas znamo jest da je multipla skleroza autoimuna bolest. To znači da imunološki sustav, koji nas inače štiti od bakterija, virusa i drugih štetnih tvari, počinje napadati vlastite stanice.

Iako uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, značajan napredak u dijagnostici i terapiji omogućio je bolje razumijevanje bolesti i učinkovitije liječenje.
Zahvaljujući suvremenim oblicima liječenja mnogi pacijenti danas mogu voditi relativno aktivan i kvalitetan život uz odgovarajuću medicinsku skrb.

Izvor: https://dmsgz.hr/multipla-skleroza-od-a-do-z/. Pristupljeno: 21.svibnja,2026.

Doc. dr. sc. Anamarija Mrđen, spec. neurologije, rođena je u Zadru.  Diplomirala je na  Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Od   1989. g. zaposlena je u Općoj bolnici Zadar, u početku na poslovima i zadacima znanstvenog pripravnika u Službi za neurologiju, od studenoga  1992. godine  kao specijalizant. Godine 1990. upisuje poslijediplomsku nastavu iz neurologije KBC „Rebro”, a 1995. stekla je znanstveno zvanje magistra znanosti iz područja neurologije.

Nakon položenog specijalističkog ispita 1996. godine ponovno odlazi na Kliniku za neurologiju KBC „Rebro“, da bi se osposobila za samostalan rad u Neurofiziološkom laboratoriju kao i za rad na području epileptologije. Sljedećih  godina usavršava svoja znanja  na Klinici te također u Neurofiziološkom laboratoriju klinike KBC „Rebro“ te provodi edukaciju iz elektromioneurografije. Godine 2002. u KBC „Sestre milosrdnice“ u Referentnom centru za neurovaskularne poremećaje stječe znanja i vještine iz područja neurosonologije.

Krajem 2011. godine obranila je doktorsku disertaciju na Sveučilištu Jurja Strossmayera u Osijeku.

U tijeku svoga rada sudjelovala je aktivno u edukacijskim tečajevima, poglavito iz područja epileptologije, dijabetične polineuropatije, recentnih smjernica u liječenju cerebrovaskularnih bolesti, najnovijih smjernica u liječenju demijelinizirajućih bolesti.  Stalni je sudski vještak iz područja neurologije i kliničke neurofiziologije.

Razvila je suradnju s KBC „Zagreb” te od 2009. godine organizira  međunarodni tečaj neurosonologije i liječenja moždanog udara. Članica je uredništva časopisa Collegium Antropologicum.

Nadzor će se provoditi na području svih policijskih uprava u Republici Hrvatskoj od 1. do 7. lipnja

Temeljem ROADPOL-ovog Plana aktivnosti za 2026. godinu na području država članica, od 1. do 7. lipnja provodit će se pojačani nadzor vozila na dva kotača tzv. „Two Wheelers“, najavljeno je iz PU zadarske.

Cilj akcije je povećanje sigurnosti u cestovnom prometu, a posebna pozornost usmjerit će se na vozače mopede i motocikala, vozače bicikala (uključujući i električne bicikle) te vozače osobnih prijevoznih sredstava poput električnih romobila.

Posebna pozornost obratit će se na prekršaje:

nepropisne brzine kretanja motocikala;

nekorištenja zaštitne kacige vozača i putnika na motociklima i mopedima;

nekorištenja zaštitne kacige vozača osobnih prijevoznih sredstava;

isteka važenja prometne dozvole i na neregistrirana vozila;

upravljanja prije stjecanja prava na isto i upravljanja bez odgovarajuće kategorije;

neisticanja ili nepropisnog isticanja registarskih pločica na motociklima i mopedima (savijene registarske pločice ili montirane ispod sjedala, blatobrana i dr.); 

tehničke neispravnosti vozila i osobnih prijevoznih sredstava, ali i na sve ostale prekršaje u cestovnom prometu koje čine vozači bicikala i osobnih prijevoznih sredstava.

U provedbi akcije koristit će se i uređaji za mjerenje razine buke. 

Posebna pozornost posvetit će se i povratnicima-recidivistima u cestovnom prometu.

U 2024. i 2025. godini broj smrtno stradalih i ozlijeđenih vozača i putnika spomenute skupine vozila predstavlja jednu trećinu svih smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske.

Akcija se provodi u sklopu ROADPOL-a, europske mreže prometne policije, a potaknuta je negativnim trendovima porasta prometnih nesreća u kojima sudjeluju najranjivije skupine vozila, kako na području Republike Hrvatske, tako i na području ostalih zemalja Europske unije.