Connect with us

Hrvatska

Hrvatska slavi Dan državnosti

Objavljeno

-

Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan Dan državnosti.

Saborski saziv iz 1990. godine radio je tek nešto duže od dvije godine, no donio je povijesne odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, omogućile raskid državno-pravnih sveza s bivšom državom, SFRJ.

Odluke je donosio u turbulentnim, ratnim uvjetima, u međunarodnim okolnostima koje Hrvatskoj nisu osobito išle u prilog.

Naime, samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora, sredinom kolovoza 1990. godine, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija. Ta je pobuna u 1991. godini prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom.

Sve to teško je bilo naslutiti tog slavljeničkog, 30. svibnja 1990. godine kada su oči hrvatske javnosti bile usmjerene na Markov trg, gdje su se na prvom zasjedanju višestranačkog Sabora, okupili novoizabrani zastupnici.

Žarko Domljan prvi je predsjednik demokratskog Sabora

Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici, zapisao je povjesničar Ivo Perić u svojoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Zabilježio je i kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno u izuzetno svečanom ozračju. Svečano je bilo i na ulicama glavnog grada, ali i diljem Hrvatske gdje se s oduševljenjem pratio svaki korak nove vlasti.

Sabornica je tog, 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste. Nakon svečanog, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Obrativši se nazočnima, Tuđman je istaknuo kako je kroz dugu povijest Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, iz kojih je proizišao Sabor, te izrazio uvjerenje da će on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini.

Uoči prvog zasjedanja, većina je zastupnika bila na svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić koji je u propovijedi pobjedu demokracije u narodnom životu ocijenio prekretnicom.

Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je mnoštvo građana, a svečanost se sa zagrebačkog Gornjeg Grada prelila na ulice i prepuni glavni zagrebački trg.

Na prve demokratske izbore izašlo više od 84 posto birača

Novi Sabor bio je rezultat prvih demokratskih izbora održanih u dva kruga, u travnju i u svibnju 1990. godine. Odaziv građana na izbore bio je ogroman, na birališta je izašlo 84,40 posto registriranih birača, a pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica.

Od 351 zastupnika, koliko ih je u tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće, imao prvi saziv Sabora, HDZ-ovih je bilo 207, Savez komunista Hrvatske Stranka demokratskih promjena imao je 107 zastupnika, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz 1990. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Lijeva koalicija mijenjala je kalendar blagdana

U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine, Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja, bio je državni praznik i omiljen među građanima.

No, nakon što je 2000. godine HDZ izgubio vlast na izborima, lijeva koalicija sastavljena od šest stranaka, koju je predvodio SDP Ivice Račana, promijenila je kalendar državnih praznika i blagdana.

Slijedom toga, od 2002. do 2019. godine, 30. svibnja se obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora i više nije bio državni praznik, niti neradni dan. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježila odluka Sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja.

Dan državnosti u subotu će se svečano obilježiti diljem Hrvatske, polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje, misama za domovinu, svečanim koncertima.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a Dr. Franjo Tuđman građanima će prijepodne darovati hrvatske zastave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Toplinski val ne popušta, temperature će ići do 35 stupnjeva: Evo kad tome dolazi kraj

Objavljeno

-

By

Područje visokog tlaka zraka, odnosno anticiklona nad sjevernom Afrikom i Sredozemnim morem, prostire se sve do Alpa i ne dopušta prodor hladnog i nestabilnog zraka atlantskog podrijetla preko alpske prepreke.

Ciklonalna aktivnost nad sjevernom i srednjom Europom povezana je s dubokim i sporo pokretnim ciklonalnim vrtlogom čije se središte nalazi nad Atlantikom, između Islanda i Velike Britanije.

Glavnina toplog i suhog zraka afričkog podrijetla nalazi se nad Španjolskom, južnom Francuskom i Italijom te se u obliku toplinskog vala polako premješta prema istoku. Mlazna struja razdvaja toplu i hladnu zračnu masu te iznad Alpa struji u smjeru istok – zapad. Zbog toga se samo manje količine nestabilnog zraka uspijevaju prebaciti južno od Alpa, gdje mogu potaknuti snažan razvoj nestabilnosti i lokalna nevremena.

Hladna fronta premješta se prema istoku

Anticiklona u Hrvatskoj podržava stabilno, vedro i vruće vrijeme, osobito na Jadranu, gdje je i dalje na snazi upozorenje zbog visokih temperatura zraka i toplinskog vala. Prema trenutačnom razvoju meteorološke situacije, upozorenje će ostati na snazi još najmanje tri do četiri dana.

Hladna fronta sjeverno od Alpa premješta se prema istoku, a manje količine nestabilnog zraka tijekom dana prebacit će se nad Austriju i Sloveniju, gdje su mjestimice krajem dana moguće lokalne grmljavinske oluje. Glavnina fronte prolazi sjeverno od Alpa, dok će u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske donijeti kratkotrajno naoblačenje, uz malu vjerojatnost za kišu i pad temperature od svega dva do tri stupnja.

Danas će biti sunčano i vruće, uz slab do umjeren jugoistočni vjetar, a na Jadranu će puhati maestral. Poslijepodne i u noći na nedjelju samo je u najsjevernijim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu moguć slab razvoj dnevne naoblake, uz malu mogućnost za poneki pljusak. Najviša dnevna temperatura bit će između 30 i 34 °C, temperatura mora između 26 i 28 °C, a UV indeks bit će visok.

U nedjelju će na Jadranu te u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti sunčano, toplo, vruće i sparno. U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti očekuje se promjenjiva naoblaka, uz umjeren do jak razvoj grmljavinskih oblaka, pa je mjestimice moguć poneki kratkotrajni pljusak.

Temperature od 14 do 18 °C

Zbog prolaska hladne fronte sjeverno od Hrvatske, vjetar će poslijepodne pojačati i promijeniti smjer na sjeverozapadni. Na sjevernom Jadranu navečer i u noći zapuhat će umjerena bura, a u podvelebitskom primorju može biti i jaka.

Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti kretat će se od 14 do 18 °C, na sjevernom Jadranu oko 20 °C, a na srednjem i južnom Jadranu oko 25 °C. Najviše dnevne temperature u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i u gorju bit će između 26 i 29 °C, dok će se u Slavoniji, Baranji i Srijemu te na Jadranu kretati od 32 do 35 °C.

Osjetnija promjena vremena, povezana s prodorom hladnog atlantskog zraka, očekuje se sredinom i krajem idućeg tjedna.

Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi

Objavljeno

-

By

Nakon što je u nekoliko uginulih vrana u Zagrebu potvrđen virus Zapadnog Nila, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” naredio je hitno provođenje protuepidemijskih mjera usmjerenih na suzbijanje komaraca.

Mjere će se provoditi na svim područjima na kojima su pronađene uginule vrane zaražene virusom. Osim redovitog suzbijanja komaraca, na širem području nalaza pozitivnih vrana provodit će se i tretiranje njihovih razvojnih oblika u vodi, odnosno na potencijalnim mjestima njihova razmnožavanja, kao i suzbijanje odraslih komaraca.

“Privatnim tvrtkama, koje imaju sklopljen ugovor s Gradom Zagrebom za provedbu mjera suzbijanja komaraca Zavod je, u koordinaciji s Gradom Zagrebom, uputio detaljne zahtjeve o žurnoj provedbi mjera”, navode iz “Štampara”.

Tretmani komaraca

Prvi tretmani planirani su za utorak, 1. rujna. Tada će se komarci suzbijati na području Savice, Središća, Zapruđa, Travnog, Utrina i Sloboštine. Istoga dana te u srijedu, 2. rujna, tretirat će se i šire područje Donjeg i Gornjeg grada, uključujući područje oko Kvaternikovog trga.

Suzbijanje letećih komaraca provodit će se metodom hladnog zamagljivanja, iz vozila ili ručno, u jutarnjim satima između 4 i 7 sati. Ako vremenski uvjeti ne budu odgovarali, tretiranje će biti pomaknuto na prvi sljedeći dan s povoljnim uvjetima.

U “Štamparu” ističu važnost ponašanja samih građana

Stanari područja na kojima će se provoditi tretiranje pozvani su da tijekom noći omoguće djelatnicima dezinsekcije pristup dvorištima te da ne borave na otvorenom. Prozori i vrata trebaju biti zatvoreni, dok pčelari trebaju pčele zatvoriti u košnice.

Iz “Štampara” ističu i važnost ponašanja samih građana. “Važan je i doprinos svakog od nas. U svojim dvorištima i vrtovima redovito uklanjajte vodu koja može postati leglo komaraca te se zaštitite prikladnim odijevanjem i primjenom repelenata”, poručuju.

U Zagrebu su trenutačno četiri osobe zaražene virusom Zapadnog Nila, dok se dvoje pacijenata nalazi na intenzivnoj njezi Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

Iz “Štampara” podsjećaju da većina zaraženih virusom nema simptome. Kod jedne do pet osoba na njih 100 razvijaju se simptomi poput povišene temperature, glavobolje te bolova u tijelu i mišićima. Tešku neurološku kliničku sliku, koja zahtijeva intenzivno liječenje, razvija oko jedan posto zaraženih.

Virus Zapadnog Nila najčešće prenosi komarac Culex pipiens.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nakon prolaznog osvježenja u dijelu zemlje, ponovno sunčanije i sve toplije

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Iako je u Dalmaciji jutros pretežno sunčano, u unutrašnjosti je slika vremena posve drukčija, kao i na dijelu sjevernog Jadrana gdje jutros ima kiše.

I u nastavku subote zbog premještanja frontalnog poremećaja preko naših krajeva treba računati na kišu i pljuskove, većinom u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, kao i na širem riječkom području.

Na istoku zemlje, kao i u Dalmaciji zadržavat će se uglavnom suho. U unutrašnjosti će biti manje toplo, na moru i dalje vruće, osobito u Dalmaciji gdje je i dalje umjerena opasnost od toplinskog vala. 

Nedjelja donosi stabilnije, sunčanije prilike, uglavnom suhe. Tek rijetko gdje u unutrašnjosti još u noći i ujutro može pasti koja kap kiše. Uz više sunčanih perioda, temperature će ponovno porasti. Na moru će zapuhati jaka bura, pod Velebitom mjestimice s olujnim udarima. 

Novi tjedan počet će stabilnim vremenom, no već u utorak izgledna je nova oborina. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu