Europske novčanice uskoro bi mogle izgledati potpuno drukčije. Europska središnja banka predstavila je prijedloge za novi dizajn, a građani mogu sudjelovati u izboru motiva. Poruka ECB-a pritom je jasna – usprkos sve većoj popularnosti bezgotovinskog plaćanja, gotovina neće nestati.

Europske novčanice čekaju najveću vizualnu promjenu od uvođenja eura. Europska središnja banka (ECB) predstavila je u srpnju prijedloge za novi izgled novčanica, koji se znatno razlikuje od onoga na koji su građani navikli.

Umjesto dosadašnjih apstraktnih motiva, nove bi novčanice trebale prikazivati prepoznatljive ljude, građevine, ptice i prirodne motive. Cilj je, poručuju iz ECB-a, novčanice učiniti bližima europskim građanima, piše Euronews.

“U tijeku je potpuna vizualna obnova europskih novčanica, s novim temama, motivima i dizajnom, kako bi buduće novčanice bile još bliže Europljanima”, kazala je Doris Schneeberger, direktorica ECB-a za novčanice.

Dvije teme u završnici

ECB je odabrao prijedloge koji se temelje na dvije glavne teme – europskoj kulturi te prirodi i njezinu bogatstvu.

U prvoj opciji na novčanicama bi se pojavile osobe koje su ostavile trag u europskoj umjetnosti, glazbi, znanosti i književnosti.

Druga opcija fokusira se na prirodu, odnosno europske rijeke i ptice.

Sve prijedloge možete pogledati OVDJE.

Građani EU-a mogu sudjelovati u javnom istraživanju i izabrati temu koja će biti temelj konačnog dizajna. Prema ECB-u, u anketi su već sudjelovali milijuni Europljana.

Pobjednički prijedlog trebao bi biti objavljen u prosincu 2026. godine.

No nove novčanice neće se pojaviti preko noći. Prema izvoru iz bankarskog sektora, njihovo uvođenje u optjecaj moglo bi uslijediti tek 2029. godine.

Hoće li gotovina nestati?

Promjena izgleda novčanica dolazi u vrijeme kada građani sve više koriste kartice i druga bezgotovinska plaćanja. Istodobno se šire tvrdnje da bi uvođenje digitalnog eura moglo značiti kraj gotovine.

Iz ECB-a takve tvrdnje odlučno odbacuju.

Doris Schneeberger slikovito je poručila da nitko ne bi obnavljao kuću za koju zna da će uskoro biti srušena – odnosno, ECB ne bi ulagao u potpuno novi dizajn novčanica kada bi planirao njihovo ukidanje.

Cilj je, objašnjavaju iz središnje banke, osigurati da građani i dalje imaju mogućnost korištenja javnog novca, bilo u obliku gotovine ili digitalnog eura.

Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu

Digitalni euro predstavlja novi elektronički oblik javnog novca koji bi potencijalno mogao biti dostupan od 2029. godine.

ECB naglašava da bi on trebao nadopuniti gotovinu, a ne je zamijeniti.

Građani bi tako trebali zadržati mogućnost izbora načina plaćanja – gotovinom, digitalnim eurom ili drugim sredstvima poput kartica i bankovnih transfera.

“Predani smo tome da plaćanje javnim novcem uvijek bude opcija, bilo gotovinom ili digitalnim eurom”, poručuju iz ECB-a.

Euro je dosad mijenjao izgled samo jednom

Europske novčanice od uvođenja zajedničke valute 2002. godine doživjele su samo jednu veću vizualnu obnovu.

Prva serija temeljila se na temi “Doba i stilovi”, a na novčanicama su prikazani prozori, vrata i mostovi. Iako je kasnije uvedena takozvana serija Europa, između 2013. i 2019. godine, osnovni vizualni koncept ostao je uglavnom isti.

Sad ECB želi napraviti znatno veći iskorak.

Umjesto izmišljenih i apstraktnih građevina, na novim bi se novčanicama mogli pojaviti stvarni ljudi, stvarne ptice i stvarne građevine.

Ako sve bude išlo prema planu, Europljani bi tako krajem ovog desetljeća mogli početi koristiti novčanice koje će izgledati bitno drukčije od današnjih – ali će jedna stvar, barem prema ECB-u, ostati ista: gotovina ostaje dio europskog platnog sustava.

Stručnjaci upozoravaju na pojačanu zaštitu nakon pozitivnog nalaza u rodu Culex na Ranžirnom kolodvoru Železnik.

Kod jednog komarca ulovljenog na području beogradske gradske općine Čukarica otkrivena je prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, javlja Nova.rs.

Laboratorij Sektora „Gradska čistoća“ za ekologiju i unapređenje životnog okoliša priopćio je da je tijekom analize ulovljenih komaraca s područja Beograda otkriven jedan uzorak pozitivan na prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, i to kod komarca iz roda Culex.

Komarac je ulovljen na području općine Čukarica, na Ranžirnom kolodvoru „Železnik“, a analiziran je metodom Real-time PCR, navodi se na internetskoj stranici tog poduzeća, čije ekipe gotovo svakodnevno provode tretiranje protiv komaraca.

Građanima je upućen apel da se odgovorno ponašaju, da obavezno koriste repelente i zaštitne mrežice protiv komaraca te da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom razdoblja najveće aktivnosti ovih insekata, od 19:00 do 24:00 sata.

“Sektor za ekologiju i unapređenje životnog okoliša nastavit će svakodnevno pratiti brojnost komaraca na području svih beogradskih općina, kao i provoditi mjere suzbijanja komaraca”, objavili su.

Institut za javno zdravstvo Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ objavio je 6. kolovoza da su u Srbiji ove godine zabilježena prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.

Oboljeli su s područja grada Beograda, u dobi od 75 i 82 godine, te su hospitalizirani na Klinici za infektivne i tropske bolesti zbog razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti.

WHO pozvao na oprez

Krajem prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na pojačan oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. Prema WHO-u, virus Zapadnog Nila obično se prenosi između komaraca i ptica. Međutim, zaraženi komarci mogu ugristi i zaraziti ljude, najčešće između srpnja i rujna.

Prema Institutu Roberta Kocha (RKI), njemačkoj ustanovi za kontrolu i prevenciju bolesti, većina zaraženih ljudi nije ni svjesna da ima virus. Istraživači stoga pretpostavljaju da postoji velik broj neprijavljenih slučajeva. Ne postoji ni cjepivo ni lijek protiv virusa. Liječnici mogu liječiti samo simptome.

Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.

Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

PFAS ambalaža štetna za zdravlje

Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.

Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.

U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.

Zabrana laganih plastičnih vrećica

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalažni otpad je veliki problem u EU.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.