Tijekom noći 6. travnja, ukrajinske snage napale su bespilotnim letjelicama rusku fregatu Admiral Grigorovič u crnomorskoj luci Novorosijsk, kao i plutajuću naftnu platformu Sivaš. Pogođeni brod nosač je krstarećih projektila Kalibr, koje Rusija redovito koristi u napadima na ukrajinske gradove, prenosi Euromaidan Press.

Vodeća ruska fregata
Admiral Grigorovič je vodeća fregata klase Burevestnik (Projekt 11356R) u ruskoj mornarici. Opremljena je s do osam krstarećih projektila Kalibr i protuzračnim sustavom Štil-1, koji može nositi do 24 projektila.

Iako su protuzračni projektili navodno lansirani s fregate dok su se dronovi približavali, napad nije spriječen i brod je pogođen.

Napad na fregatu izvela je jedinica „Ptice Mađara” iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sustave. Planiranje i koordinaciju provela je Služba sigurnosti Ukrajine. Obavještajne službe trenutno procjenjuju opseg štete na plovilu. Istovremeno, plutajuću naftnu platformu Sivaš pogodila je jedinica „Ptahy” iz 413. bataljuna „Raid”, u koordinaciji s pomorskim snagama, što predstavlja još jedan primjer širenja dometa ukrajinskih udarnih sposobnosti.

Donald Trump oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social i uputio prijetnju Iranu.

“Cijela jedna civilizacija večeras će umrijeti i nikada se više neće vratiti. Ne želim da se to dogodi, ali vjerojatno hoće. Ipak, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, u kojoj će prevladati drukčiji, pametniji i manje radikalizirani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno dobro – TKO ZNA? Saznat ćemo večeras, u jednom od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj povijesti svijeta.

47 godina iznude, korupcije i smrti napokon će završiti. Bog blagoslovio veliki narod Irana!”, objavio je Trump. Trump je jučer ponovno pomaknuo rok Iranu za postizanje dogovora ili otvaranje Hormuškog tjesnaca, ovoga puta s ponedjeljka na danas.

Prošlog tjedna Rusija je pojačala napade projektilima i dronovima na Ukrajinu. Gotovo 400 dronova dugog dometa i deseci projektila gađali su civilna područja diljem Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno upozorio je da će Rusija dodatno intenzivirati takve napade gradnjom novih baza za dalekometne dronove u Bjelorusiji. Zelenski je na platformi X naveo da su ukrajinske vlasti razgovarale s partnerima o ruskim napadima dronovima i odnosima Rusije i Bjelorusije. Također je upozorio da se Bjelorusija, država koja granički članicom NATO-a i EU-a Poljskom, “sve više uključuje u ruski rat” te da bi europske zemlje trebale biti na oprezu.

Gradnja kopnenih baza za upravljanje dalekometnim dronovima
Prema izvješću Reutersa, Rusija planira izgraditi četiri kopnene stanice za upravljanje dronovima dugog dometa u Bjelorusiji. Zelenski je dodao da je ukrajinska obavještajna služba otkrila kako “Rusija namjerava nastaviti koristiti teritorij Bjelorusije i privremeno okupirani teritorij Ukrajine za izgradnju kopnenih stanica za upravljanje dronovima dugog dometa”.

Ako Rusija provede planove o otvaranju tih baza u Bjelorusiji, to neće biti prvi put da dvije zemlje blisko surađuju tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Od početka invazije u veljači 2022. bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko otvorio je vrata ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ruskim snagama.

Suradnja Rusije i Bjelorusije traje od početka invazije
Na početku rata bjeloruske vlasti dopustile su Rusiji da s njihovog teritorija izvodi raketne napade na Ukrajinu. Bjelorusija je služila i kao logistička baza za ruske snage, gdje su se vojnici i oprema prebacivali iz Rusije prije napada na sjever Ukrajine.

Kako je rat odmicao, Rusija je smanjila fizičku prisutnost na teritoriju Bjelorusije. Ipak, Putin i dalje vidi Lukašenka kao ključnog saveznika te nastoji izvršiti pritisak na njega kako bi pružio veću pomoć Ruskoj Federaciji.

Rusija jača vojnu prisutnost, ali Bjelorusija ne šalje vojnike
Iako Bjelorusija nije poslala svoje vojnike u rat u Ukrajini, dvije zemlje provele su niz zajedničkih vojnih vježbi. Te aktivnosti pomažu ruskoj vojsci da održi spremnost prije slanja pojedinih postrojbi na bojište u Ukrajini.

Rusija je također rasporedila balističke projektile srednjeg dometa, poznate kao Orešnik, na teritoriju Bjelorusije. Lukašenko je tvrdio da su ti projektili nabavljeni radi jačanja nacionalne sigurnosti i obrane, no analize Instituta za proučavanje rata i Međunarodne mreže za sigurnosne strategije pokazuju da Rusija povećava svoju vojnu prisutnost u Bjelorusiji, čime dodatno zbližava dvije zemlje.

Moguće stanice u Bjelorusiji skratile bi vrijeme reakcije Ukrajine
Sada, dok Rusija navodno planira postaviti stanice za upravljanje dronovima dugog dometa u Bjelorusiji, ukrajinske vlasti strahuju da bi to Moskvi omogućilo lakše izvođenje napada na ukrajinski teritorij.

Moskva je udaljena oko 1500 kilometara od Kijeva, što Ukrajini daje određeno vrijeme za pripremu obrane i zaštitu stanovništva prije dolaska dronova i projektila. Minsk je, međutim, udaljen svega oko 440 kilometara od Kijeva. Ako Rusija izgradi te stanice u Bjelorusiji, vrijeme reakcije Ukrajine značajno bi se smanjilo.

To bi moglo dovesti do smrtonosnijih ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu i civile. Također postoji rizik da bi ruski dronovi češće ulazili u zračni prostor NATO-ovih zemalja koje graniče s Ukrajinom, poput Poljske i Rumunjske, čime bi se dodatno podigla razina pripravnosti Saveza. Tijekom 2025. Poljska i Rumunjska već su izvijestile o ulascima ruskih dronova u njihov zračni prostor.

Ukrajina i NATO pomno prate razvoj situacije
Ako Rusija krene u izgradnju tih stanica, Ukrajina će imati priliku unaprijed prilagoditi svoju protuzračnu obranu prije nego što postanu operativne. Ipak, sama mogućnost njihove izgradnje već je podigla razinu pripravnosti ukrajinskih vlasti.

Članice NATO-a u srednjoj i istočnoj Europi, poput Poljske, Rumunjske i baltičkih država, također pažljivo prate situaciju u Bjelorusiji. Dok čekaju daljnji razvoj događaja, te zemlje uzimaju u obzir vlastite obrambene kapacitete i s povećanom pozornošću promatraju sve bliže odnose Rusije i Bjelorusije.