magazin

Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?

Objavljeno

5 mjeseci prije

3. travnja 2026.

Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti se slavi u petak prije Uskrsa, na Veliki petak.

Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Zašto se posti na Veliki petak?

Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću, piše Net.hr.

Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone ‘na kant’, udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).

Što se smije jesti na Veliki petak?

Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.

Do kada traje post na Veliki petak?

Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.

Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.

Običaji na Veliki petak

U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.

Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.

Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.

Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.

Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”.

Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :uskrs veliki petak

Up Next

Horoskop za 4. travnja 2026.

Ne propustite

Horoskop za 3. travnja 2026.

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

magazin

FOTO / Oldtimeri na Poluotoku: “100 kilometara Zadra”

Objavljeno

2 sata prije

5. rujna 2026.

Z NET

Jubilarni 25. Oldtimer auto rally „100 kilometara Zadra“ – kolona oldtimera krenula je s Kalelarge, prolazi Arbanasima i završava u Pakoštanima.

Zadarska Kalelarga nakratko je danas postala jedna od najatraktivnijih automobilskih pozornica u Hrvatskoj. Povodom jubilarnog 25. Oldtimer rallyja „100 kilometara Zadra“, u samo središte grada stigli su brojni klasični automobili koji su potom krenuli na vožnju prema Arbanasima i Pakoštanima gdje je predviđen završetak rallyja.

Sudionici su posjetili Arheološki muzej Zadar i crkvu sv. Donata, čime su automobilsku baštinu povezali s više tisuća godina dugom poviješću grada. Poseban dio programa bit će i posjet Arbanasima, gdje će se sudionici imati priliku upoznati s njihovom bogatom 300-godišnjom poviješću, tradicijom i identitetom te saznati više o zajednici koja je ostavila snažan trag u kulturnoj i društvenoj povijesti Zadra.

Jubilarno izdanje održava se pod pokroviteljstvom Grada Zadra, uz dugogodišnju podršku Zadarske županije, Turističke zajednice grada Zadra i Turističke zajednice Zadarske županije, čime manifestacija dodatno potvrđuje svoju važnost za promociju Zadra i zadarskog kraja.

Nastavi čitati

magazin

ZADARSKI FESTIVAL MONODRAME ZAVRŠAVA VELIKOM KAZALIŠNOM VEČERI: “Michelangelo Buonarroti”, svečano zatvaranje, dodjela nagrada i spektakularni “Čarobni Ivanković”

Objavljeno

6 sati prije

5. rujna 2026.

Z NET

Nakon niza kazališnih susreta, snažnih glumačkih interpretacija i večeri posvećenih umjetnosti monodrame, 4. Zadarski festival monodrame ulazi u svoju veliku završnicu. U subotu, 5. rujna, Zadar očekuje večer koja će objediniti kazališnu memoriju, vrhunsko glumačko stvaralaštvo, festivalske nagrade, emociju i atraktivan završni program.
Festival, koji se ove godine održava u čast velikom zadarskom glumcu i lutkaru Zlatku Košti (1951.–2021.), završava programom koji povezuje prošlost i sadašnjost hrvatskog kazališta te još jednom potvrđuje koliko monodrama može biti snažan, neposredan i umjetnički uzbudljiv kazališni format.

VEČER POSVEĆENA VELIKOM ZADARSKOM GLUMCU ZLATKU KOŠTI
Završni dan festivala počinje u 18 sati u Maloj dvorani Kazališta lutaka Zadar, gdje će biti prikazana video snimka jedne od najznačajnijih predstava u povijesti Kazališta lutaka Zadar – „Michelangelo Buonarroti” prema tekstu Miroslava Krleže, u režiji Dražena Ferenčine.
Riječ je o predstavi koja zauzima posebno mjesto u hrvatskom kazalištu, a njezina je izvedbena snaga neraskidivo povezana s velikom glumačkom kreacijom Zlatka Košte.

U ulozi Michelangela Košta je ostvario jednu od najznačajnijih interpretacija svoje bogate umjetničke karijere. Njegov Michelangelo nije tek povijesna osoba, nego živ i duboko ljudski lik – umjetnik rastrgan između stvaralačke strasti i sumnje, genijalnosti i ranjivosti, umjetnosti i odnosa prema moći i društvu.

Za ovu iznimnu glumačku kreaciju Zlatko Košta osvojio je nagradu Marul za najbolje glumačko ostvarenje na 21. Marulićevim danima u Splitu 2011. godine.

Prikazivanjem snimke predstave festival tako ne donosi tek završnu kazališnu projekciju. Donosi susret s jednom od velikih predstava zadarskog i hrvatskog kazališta te hommage umjetniku čiji je rad desetljećima obilježavao Kazalište lutaka Zadar.

„Michelangelo Buonarroti” ponovno otvara i univerzalna pitanja umjetničkog stvaranja: koliko umjetnika određuje njegovo vrijeme, koliko društvo i moć, a koliko vlastite sumnje, strahovi i potraga za smislom.

TKO JE NAJBOLJI? ODLUKU DONOSI PUBLIKA
Jedan od posebnih elemenata ovogodišnjeg festivala bio je upravo izbor publike.
Tijekom trajanja festivala gledatelji su nakon svake izvedbe ocjenjivali predstave ocjenama od 1 do 5, sudjelujući tako izravno u izboru nagrade publike za najbolju monodramu.

Tko je osvojio najveće povjerenje zadarske publike bit će objavljeno u velikoj završnici festivala.

Publika tako neće biti samo promatrač festivala – ona postaje njegov žiri.

VELIKA ZAVRŠNICA U 21 SAT – „ČAROBNI IVANKOVIĆ”
Nakon svečanog zatvaranja i dodjele festivalskih nagrada, u 21 sat slijedi završni program 4. Zadarskog festivala monodrame – iluzionističko-komični show „Čarobni Ivanković”, autora i izvođača Domagoja Ivankovića.
Riječ je o autorskoj predstavi koja spaja iluzionizam, humor, scensku igru i izravnu interakciju s publikom, stvarajući program u kojem ništa nije sasvim onako kako se na prvi pogled čini.

Nakon intenzivnih festivalskih kazališnih večeri, „Čarobni Ivanković” donosi potpuno drugačiju energiju i završetak ispunjen iznenađenjima, humorom i atraktivnim scenskim trenucima.

Time će ovogodišnje izdanje festivala završiti u velikom stilu – kazalištem, nagradama, emocijom, smijehom i susretom izvođača i publike.

ČETIRI GODINE FESTIVALA – ZADAR DOBIVA SVOJU MONODRAMSKU SCENU
Četvrto izdanje Zadarskog festivala monodrame potvrđuje ambiciju da Zadar postane jedno od važnih mjesta susreta umjetnika koji kroz monodramu istražuju granice glumačkog izraza.
Monodrama je kazališni format u kojem glumac ostaje gotovo potpuno sam pred publikom. Upravo zato zahtijeva iznimnu koncentraciju, glumačku preciznost i sposobnost da jedan izvođač na pozornici stvori čitav svijet.

Zadarski festival monodrame upravo taj izazov stavlja u središte.

Festival istodobno čuva sjećanje na velike zadarske umjetnike i otvara prostor novim autorima, izvođačima i kazališnim poetikama.

Ovogodišnje izdanje posvećeno je Zlatku Košti, velikom zadarskom glumcu i lutkaru čiji je umjetnički put snažno obilježio Kazalište lutaka Zadar i hrvatsko kazalište.

Njegova umjetnička ostavština tako postaje polazište festivala koji gleda prema budućnosti.

POZIV PUBLICI: ZAVRŠIMO FESTIVAL ZAJEDNO
Organizatori pozivaju zadarsku publiku, ljubitelje kazališta, kulturne djelatnike i sve posjetitelje grada da budu dio posljednje večeri ovogodišnjeg festivala.
Subota, 5. rujna, donosi dvostruki završetak – povratak velikoj kazališnoj kreaciji Zlatka Košte u 18 sati te veliku festivalsku završnicu uz nagrade i „Čarobnog Ivankovića” u 21 sat.

Nakon četiri festivalska izdanja, stvoren je događaj koji želi postati prepoznatljivo mjesto kazališnog života Zadra i važna točka susreta monodrame, glumca i publike.

A završna poruka ovogodišnjeg festivala može biti jednostavna:

Kazalište je živo dok postoji publika koja ga želi gledati, osjećati i pamtiti.

Vidimo se na završnici 4. Zadarskog festivala monodrame!

Organizatori: Drama plus i Kazalište lutaka Zadar
Umjetnički ravnatelj i izbornik festivala: Vinko Radovčić
Producenti: Ivana Modrić i Vinko Radovčić
Koordinator festivala: Roko Režan

Nastavi čitati

magazin

Horoskop za 5. rujna 2026.

Objavljeno

6 sati prije

5. rujna 2026.

ehoroskop.net

Ovan (21.03.-20.04.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Završavate jednu staru priču koja ima veze s obitelji iz koje potječete. Vaša veza razvija se dobro, sretni ste.
KARIJERA: Moguće je pokretanje suradnje s jednom prekomorskom zemljom ili s mjestom koje je povezano s vodom.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro je da se što više krećete.

Bik (21.04.-20.05.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Neki će napokon otvoriti dušu i priznati što osjećaju. Možda neće biti idealni uvjeti za to, ali iskrenost će se kasnije pokazati kao dobra.
KARIJERA: Nalazite se na pragu novih poduzimanja koja su atraktivna i donose vam nove izazove i motive za rad.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte u sebe.

Blizanci (21.05.-20.06.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Nakon što odradite dio kućnih obveza, opet ćete se okrenuti partneru ili osobi s posla koja vas voli.
KARIJERA: Usaglasit ćete svoje planove i stavove s okolinom, tako da ćete u nastavku raditi lakše i složnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nervozice pobjeđujete humorom.

Rak (21.06.-20.07.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Danas biste mogli osjetiti grubost partnera kojem je već dosta da vi lelujate po oblacima. Pokušajte biti zreliji i konkretniji.
KARIJERA: Ne možete ništa preskočiti, ali u iskušenjima s ljudima koja prolazite izaći ćete kao pobjednik.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite ranije na počinak.

Lav (21.07.-21.08.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.

LJUBAV: Neki će uletjeti u površnu vezicu zbog seksa u kom će pokazati priličnu dozu maštovitosti.
KARIJERA: Otvaraju se mogućnosti niza poslovnih susreta i putovanja koje bi vam iduće dane mogli učiniti zanimljivijim.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte toleranciju.

Djevica (22.08.-22.09.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Dosta vam je priče, želite preći na djela. No to neće ići ni brzo ni glatko. Prvo se treba dobro upoznati.
KARIJERA: Otvaraju se jedna velika vrata kroz koja ćete uskoro moći proći. Prilika je to za profesionalno usavršavanje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Čuvajte se virusa.

Vaga (23.09.-22.10.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Ono što vi doživljavate kao kočnicu zapravo je vaša nespremnost da više uvažavate drugu stranu.
KARIJERA: Snalazit ćete se balansirajući između zahtjeva drugih i svojih planova i želja. Uspjet ćete naći neku sredinu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Moguća je prolazna glavobolja.

Škorpion (23.10.-22.11.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.

LJUBAV: Unatoč vašoj velikoj potrebi za zabavom, neke sitnice smanjit će vaše zadovoljstvo. Više uvažavajte druge.
KARIJERA: Bit ćete fokusirani na sebe razmišljajući dublje o svojim poslovnim ciljevima i o tome kamo sve to vodi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pad imuniteta i energije. Odmarajte.

Strijelac (23.11.-21.12.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Bit ćete sretni i zadovoljni u društvu voljene osobe, a nećete zaobići ni kontakte s prijateljima koji su inspirativni.
KARIJERA: Bit će nekih reorganizacija na radnom mjestu. Novosti se odnose na uvjete rada, kolege, usluge ili slično.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vodom čistite organizam.

Jarac (22.12.-20.01.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Danas biste se mogli lijepo zabaviti ako izađete na mjesto gdje ima umjetničkih sadržaja. Zanemarite hvalisavce.
KARIJERA: Psiholozi, psihijatri i slični danas će privesti koncu jednu fazu svog rada i doći do novih otkrića. Ostali će čitati između redova.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bolje otvorite oči.

Vodenjak (21.01.-19.02.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.

LJUBAV: U svakom trenutku održavajte prijateljski stav prema drugoj strani i odolite iskušenju nametanja svoje volje.
KARIJERA: Kreativni poslovi razvijat će se odlično. Male inventure dolazit će spontano, a vi ćete ih svladavati dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Manje jedite, putujte.

Ribe (20.02.-20.03.) – Dnevni horoskop za 05.09.2026.
LJUBAV: Nastojat ćete voljenu osobu navoditi na dnevne tekuće stvari i tako je približavati realnosti.
KARIJERA: Neki čekaju finale jednog istraživanja čiji rezultati samo što nisu stigli. Razmišljate kakvi će biti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dotjerajte se.

Nastavi čitati