U Zadarskoj županiji održan je radni sastanak na temu razvoja i provedbe projekata aglomeracije, uz sudjelovanje predstavnika jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava i Hrvatskih voda.

U uvodnom obraćanju zamjenik župana Robertino Dujela istaknuo je  kako je projekt ušao u važnu fazu pripreme, naglasivši da je studija izvodivosti već izrađena i predstavlja temelj za daljnje korake.

„Pred nama je sada izrada idejnog projekta, ali i ono što je ključno za učinkovitost provedbe  – rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. S obzirom da se projekt planira financirati iz EU sredstava, moramo uložiti sav potreban napor kako bi  spremni dočekali financijsko razdoblje nakon 2028. godine“, poručio je Dujela dodavši:

 „Naša uloga je biti odlučan pokretač i središnja koordinacija svih dionika ovog izazovnog projekta -od glavnog izvora financiranja – Hrvatskih voda – preko investitora  komunalnih tvrtki dvaju vodouslužnih područja, Vodovoda i Komunalca, sve do jedinica lokalne samouprave, gradova i općina. Poseban angažman očekujemo od JLS-a u reguliranju imovinsko-pravnih odnosa te u izravnoj  komunikaciji s građanima, krajnjim korisnicima naših usluga, kako bi projekt u cijelosti ispunio očekivanja istih .“

Dodao je kako se paralelno provode i drugi značajni infrastrukturni projekti, poput vodovodizacije otoka, te da će stečena iskustva pomoći u učinkovitijoj realizaciji aglomeracija.

Predstavnik Hrvatskih voda, Petar Bilač, predstavio je koncept rješenja koji je razvijan tijekom protekle tri do četiri godine u suradnji s nadležnim institucijama. Naglasio je da je odabrana centralizirana varijanta sustava, kojom se više manjih naselja povezuje na zajedničke uređaje za pročišćavanje, kao tehnički i ekonomski najpovoljnije rješenje.

Najveće aglomeracije obuhvaćaju područja Starigrada i Ražanca, dok su manji sustavi organizirani zasebno ili povezani s većim infrastrukturnim cjelinama, uključujući sustav grada Zadra. Procijenjena vrijednost ulaganja iznosi oko 280 milijuna eura za zaleđe te dodatnih 43 milijuna eura za obalni dio, uz napomenu da će se iznosi precizirati kroz daljnju razradu projektne dokumentacije.

Direktor Vodovod Zadar Tomislav Matek osvrnuo se na proces integracije vodnih sustava, istaknuvši kako je nakon kraćeg zastoja projekt ponovno aktiviran te da postojeća studija predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak.

Posebno je naglasio važnost pravovremenog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, upozorivši da upravo taj segment najčešće uzrokuje kašnjenja i povećanje troškova tijekom izvođenja radova.

Direktor Komunalca Marin Colić  je također istaknuo potrebu ulaganja u moderne tehnologije, razvoj infrastrukture kroz  izgradnju sustava odvodnje.

Zaključno, istaknuto je kako je cilj u godinama pred nama izraditi svu potrebnu dokumentaciju i ishoditi dozvole, kako bi projekt bio spreman za prijavu na nove EU natječaje i početak realizacije, koji se izgledan  koncem   2029. godine.

Na sastanku su sudjelovali  gotovo svi gradonačelnici i načelnici jedinica lokalnih samouprava na čijem će se području provoditi projekti, te su u raspravi svi izrazili potporu i spremnost na suradnju. Pitanja su bila vezana uz ekološke standarde, moguće ispuste, dinamiku projektiranja, financiranje te faze izgradnje.

Zaključno je istaknuto da projekti aglomeracije značajno doprinose poboljšanju standarda života i zaštiti okoliša ,  a njihova realizacija zahtijeva koordinaciju svih uključenih dionika i pravovremeno rješavanje ključnih izazova.

Zadar će i ove godine, u organizaciji Hrvatskog geografskog društva Zadar i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru biti dio međunarodne manifestacije Noć geografije 2026, koja kroz bogat i raznolik program približava geografiju učenicima, studentima i široj javnosti. U organizaciji brojnih škola, udruga i institucija, posjetitelje očekuju niz radionica, izložbi i interaktivnih aktivnosti koje potiču razumijevanje prostora, okoliša i suvremenih globalnih izazova. Manifestacija će se održati u petak, 10. travnja 2026. u prostoru Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, F. Tuđmana 24i, od 18 sati.

Radionicu „Klimatski kolaž” vodi doc. dr. sc. Ivana Zubak Čizmek s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, a usmjerena je na razumijevanje klimatskih promjena kroz analizu podataka, raspravu i grupni rad. Učenici će imati priliku razvijati kritičko mišljenje te promišljati o konkretnim rješenjima za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. U sklopu izložbenog dijela programa, udruga EGEA Zadar (European Geography Association) predstavlja „Geo-Foto: Atlas tajnih kutaka”, izložbu fotografija studenata Sveučilišta u Zadru koja prikazuje osobne doživljaje prostora grada kroz motive „tajnih kutaka”, uz proglašenje pobjednika natječaja.

Aktivnost „Biblijsko putovanje Sinajskim poluotokom” vodi Marina Šimičev, dipl. vjeroučiteljica  iz Osnovne škole Šime Budinića, a kroz nju će sudionici povezati geografske značajke s povijesnim i kulturnim kontekstom biblijskih događaja. Učenici će kroz aktivno sudjelovanje upoznati prostor Sinajskog poluotoka i važna mjesta tog povijesnog putovanja. Erasmus Student Network Zadar organizira aktivnost „Europa na vašem pragu”, kroz koju će učenici putem igara i interaktivnih zadataka upoznati države, glavne gradove i prirodna obilježja Europe, uz naglasak na mobilnost, inkluzivnost i održivi razvoj.

Interdisciplinarna radionica „Volimo more, čuvamo more”, koju vodi nastavnica biologije Anita Mustać iz Osnovne škole Šime Budinića, potiče razvoj ekološke svijesti i odgovornog odnosa prema moru, povezujući sadržaje biologije i geografije. Radionicu „Otkrij tajne Zemlje” vodi nastavnica geografije Marijana Škunca-Vrkić iz Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, a kroz edukativne igre sudionici će učiti o unutarnjoj građi Zemlje i tektonskim procesima. Otočnu tematiku približit će prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru kroz aktivnost „Geografija otoka”.

Centar za geoprostorne tehnologije predstavit će „Geografiju budućnosti”. Sudionici će upoznati suvremene alate i tehnologije za analizu prostora, dok će Služba civilne zaštite Zadar održati edukaciju o sustavu civilne zaštite i ponašanju u slučaju prirodnih i civilizacijskih nesreća. Praktične vještine razvijat će se kroz radionicu „Geografske vještine u svakodnevnom životu” koju vodi nastavnica geografije Manuela Margetić Longin iz Osnovne škole Smiljevac, gdje će učenici učiti kako se snalaziti u prostoru. Nastavnica geografije Renata Cvetkoski i nastavnica matematike Anita Šimac, Osnovna škola Petra Preradovića, vodit će aktivnost „Rijeke Europe – poveži, otkrij i uči!”, koja kroz igru povezuje geografska i matematička znanja.

Radionice „Interaktivna karta svijeta” i „Virtualno putovanje svijetom”, koje vodi Nada Nekić, nastavnica njemačkog jezika iz Osnovne škole Šime Budinića, sudionicima će pružiti priliku za upoznavanje kontinenata, država i prirodnih obilježja kroz digitalne alate i interaktivne sadržaje. Nastavnica geografije Zrinka Klarin provesti će aktivnosti „7 kontinenata, 5 oceana – jedna Zemlja” i „Otoci zadarskog arhipelaga”.

Najmlađi učenici Osnovne škole Šime Budinića, pod vodstvom učiteljice Jadranke Dunatov, predstavit će izložbu „Male ruke, veliki svijet”, kroz koju će likovnim radovima prikazati svoje viđenje svijeta i geografskih procesa. Radionicu „Geoprostorni podaci i karte u našim rukama” organiziraju Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i nastavnica biologije Biljana Agić iz Osnovne škole Šime Budinića, a učenici će kroz praktičan rad upoznati osnove GIS-a i kartiranja.

Aeroklub Zadar predstavit će „2D simulator letenja”, pružajući sudionicima iskustvo virtualnog letenja uz stručno vodstvo, dok će Astronomska udruga Zadar organizirati „Astronomsku večer” s promatranjem neba teleskopima i izložbom astrofotografija.

Program dodatno obogaćuju aktivnosti „Slano-slatke mediteranske minijature” u organizaciji Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar te projekt „Ja istražujem! Reconnecting science with the blue society – Blue-connect 3.0″ Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija.

Završetak programa predviđen je u 19:30 sati uz GeoLuck lutriju, koja će u opuštenoj i zabavnoj atmosferi zaokružiti ovu edukativnu manifestaciju.

Noć geografije 2026 još jednom potvrđuje važnost geografije kao znanosti koja povezuje prirodne i društvene procese te potiče razumijevanje svijeta u kojem živimo. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i sudjeluju u večeri ispunjenoj znanjem, istraživanjem i inspiracijom.

U nastavku donosimo Uskrsnu poruku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20)

Braćo i sestre!

Stvarnost svijeta obilježenog poteškoćama

Uskrs nas svake godine ponovno okuplja oko najveće istine kršćanske vjere: Isus Krist je uskrsnuo! Ova čudesna, neočekivana i važna vijest odjekuje kroz stoljeća i ulazi u svaku životnu situaciju. Događaj Isusova uskrsnuća ne dolazi u svijet bez rana, nego upravo u svijet obilježen križem, patnjom i nesigurnošću.

Svi osjećamo težinu vremena u kojem živimo. Svijet se suočava sa zastrašujućim ratovima i nasiljem koji razaraju narode i obitelji. Mnogi ljudi žive u gospodarskoj nesigurnosti, bojazni za radno mjesto i dostojanstven život. Društva su obilježena podjelama, nepovjerenjem i agresivnim riječima koje sve teže pronalaze put do pomirenja. Tehnološki napredak donosi mnoge do sada gotovo neslućene mogućnosti, ali istodobno produbljuje osjećaj usamljenosti i udaljenosti među ljudima. Sve više je onih koji, unatoč materijalnom obilju, osjećaju unutarnju prazninu i gubitak smisla.

Uz te društvene poteškoće, svatko od nas nosi i osobne poteškoće: neizvjesnost, nemire zbog raznih uzroka, bolest, starost, gubitak voljenih osoba, nepravde, razočaranja ili brige za budućnost svoje djece. Ponekad se čini kao da je tama jača od svjetla i kao da su pitanja života veća od odgovora koje imamo.

Uskrs – Božji odgovor na ljudsku dramu

Upravo u takvu stvarnost svijeta ulazi uskrsni navještaj: „Uskrsnuo je!“ (Mt 28, 6; Mk 16, 6; Lk 24, 6). Isusovo uskrsnuće nije ideja ili bijeg od života, a niti pobožna utjeha koja želi potisnuti patnju. Naprotiv, Kristovo uskrsnuće je Božji odgovor na najveću i najdublju ljudsku dramu života. U Isusovom uskrsnuću Bog pokazuje da posljednju riječ u povijesti nema nemir i zlo, nego ljubav; nema smrt, nego život.

Zbog toga kršćanski život ne bi smio izgledati kao „korizma bez Uskrsa“ (Evangelii Gaudium, 6). Postoje razdoblja u kojima nas život pritišće težinom križa, postoje trenuci tuge, tjeskobe i neizvjesnosti. Ipak, u srcu vjernika mora ostati nešto što nitko ne može oduzeti: vjera i čvrsto pouzdanje u Božju vjernost i djelovanje u vremenu i svakom životu.

Na to je snažno podsjećao papa sv. Ivan Pavao II., koji je govorio o „optimizmu Uskrsa“. Taj optimizam ne znači zatvarati oči pred problemima svijeta ili osobnim poteškoćama i križevima. On znači vjerovati da Bog djeluje i onda kada mi ne vidimo brzi izlaz iz poteškoće i križa. To je pogled vjere koji nam omogućuje da na prošlost gledamo sa zahvalnošću, na sadašnjost s predanošću, a na budućnost s povjerenjem. U susretu s Uskrslim Kristom otkrivamo da tama nikada nema posljednju riječ, već snaga Duha Svetoga koja je jača od svakog zla i smrti.

Uskrs nam također otkriva i svjedoči da je ljudska potraga za smislom duboko povezana s otajstvom Kristovog uskrsnuća. Sveti Otac Lav XIV. ističe da je uskrsna poruka „najljepša, najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula u povijesti“ (Generalna audijencija, 5. studenog 2025.). Ta vijest o Isusovom uskrsnuću je jedini odgovor koji može zadovoljiti ljudsku žeđ za smislom pred licem zla, patnje i smrti.

Od uskrsnog jutra Isus se naziva imenom Živi. On nije samo povijesna osoba iz prošlosti, nego Gospodin koji je živ i prisutan među nama. On je poput Zvijezde Sjevernjače (Lav XIV., Generalna audijencija, 5. studenog 2025.), koja pokazuje smjer našim često zbunjenim i kaotičnim životima. Kada se suočimo s događajima koje ne razumijemo ili koje teško prihvaćamo, Krist Uskrsli ostaje onaj prema kojem možemo s punim povjerenjem usmjeriti svoj put.

Uskrs je u svojoj bîti Evanđelje – Radosna vijest: objava da je Božja ljubav pobijedila grijeh i da je život jači od smrti. Ta Božja pobjeda je snaga koja i danas preobražava ljudska srca. Ona nas potiče da ne dopustimo da nas obeshrabre podjele, mržnja ili beznađe.

Poziv na život u snazi uskrsnuća

Zato Uskrs nije samo blagdan koji izvanjski slavimo, nego i poziv na novi način života prožet snagom Kristovog uskrsnuća. Uskrs je snažan poziv vjernicima da u svijetu budemo svjedoci nade: da u vremenu nepovjerenja njegujemo povjerenje, dijalog i blizinu; da u vremenu diktature ravnodušnosti i relativizma budemo ljudi suosjećanja i vjernosti Evanđelju; da u vremenu straha budemo nositelji povjerenja u Boga koji nam daruje mir.

Svaki mali čin dobrote, svaka riječ ohrabrenja, svako opraštanje i svaka gesta ljubavi znak su da uskrsni život već sada raste među nama.

Uskrs nas podsjeća da nijedna noć nije bez kraja i da iza svakog Velikog petka dolazi uskrsno jutro. Zato kršćanin, čak i u najtežim trenucima života, može živjeti s nadom koja ne razočarava, s optimizmom usred poteškoća.

Optimizam koji nadilazi tamu

Isusove učenike, nakon Njegove muke i smrti, obuzeli su strah i tjeskoba, nemir i nesigurnost, a u neočekivanom susretu s uskrslim Gospodinom doživjeli su preobrazbu srca. Sv. Ivan nam to svjedoči riječima: „I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20). Ta radost učenika bila je ispunjena sigurnošću da je Bog vjeran svojim obećanjima i da Ljubav ima posljednju riječ nad svakom patnjom i tamom, grijehom i smrću.

I mi smo danas pozvani živjeti isti uskrsni optimizam – vjeru koja vidi dalje od tame i prepoznaje Božju nazočnost u svakodnevici. Uskrsli Krist dolazi ususret i našem vremenu, našim obiteljima, našem društvu i čitavom svijetu, darujući mir, obnavljajući nadu i jačajući nas da budemo svjedoci njegovog života.

Neka nas susret s Uskrslim ispuni radošću učenika, da i mi postanemo nositelji svjetla i nade ondje gdje živimo i djelujemo.

S tom nadom, radošću i uskrsnim optimizmom, od srca svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs! Neka uskrsli Gospodin ispuni vaša srca mirom, obnovi vašu nadu i daruje snagu vašim obiteljima, našem društvu i cijelome svijetu.

Sretan i blagoslovljen Uskrs svima!

mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup”