Connect with us

Hrvatska

OLUJA ZA OLUJOM / Stručnjaci nakon “oluje stoljeća”: Stiže era ekstremnog vremena i Hrvatska nije iznimka

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Snažno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i širu regiju više se ne može smatrati rijetkom pojavom koja se događa jednom u stotinu godina.

Stručnjaci upozoravaju da bi se takvi ekstremi mogli ponavljati svakih deset godina, a možda i češće, što je posljedica klimatskih promjena, zagrijavanja mora i specifične kombinacije atmosferskih uvjeta koji su stvorili oluju kakvu regija ne pamti. Glavna poruka je da se vrijeme mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi, prenosi HRT.

Nakon posljednjeg snažnog nevremena koje je poharalo Zagreb, znanstvenici sve glasnije dovode u pitanje stare klimatske procjene.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorava da se koncept “povratnog razdoblja” mora hitno mijenjati. “Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u stotinu godina, očito ide ispod toga – i to vrijedi za sve više procesa”, rekao je.

S njim se slaže i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj. “Ono što je nekad bilo jednom u stotinu godina, u budućnosti će se događati možda svakih 10 godina”, dodala je, ističući da ekstremi postaju nova normalnost.

Oluja nije bila izolirani incident. Prije dolaska u Hrvatsku pogodila je Sloveniju, posebno područje Kranja i Gorenjske, regije koje inače nisu poznate po snažnim vjetrovima.

“Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 km/h, što je za taj prostor nezamislivo”, istaknula je Kajfež Bogataj. Regionalni karakter oluje potvrđuje da se radi o širem atmosferskom poremećaju, a ne o lokalnoj anomaliji.

“Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja”

Prema riječima Branka Grisogona, ključ leži u složenoj kombinaciji više faktora: aktivnog sjevernog Atlantika, prodora hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranja ciklone nad Genovskim zaljevom koja je dodatno ojačala nad toplim Jadranom te se sudarila s planinskim masivima poput Medvednice.

“Radi se o lancu događaja. Ako izvadimo jednu kariku, nećemo dobiti ovako ekstremne brzine”, pojasnio je. Posebno je važan bio fenomen planinskih valova i djelomične rezonancije atmosfere. “Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja – to je bio ključ”, dodao je.

Građani su primijetili neuobičajen obrazac – kratke, ali iznimno snažne udare koji su dolazili u valovima. “To nije bura ni jugo, ali dinamički je slično planinskim vjetrovima. Te ‘refule’ su rezultat rezonancije i slojeva zraka na visini od dva do četiri kilometra”, objašnjava Grisogono. Drugim riječima, radilo se o rijetkoj kombinaciji meteoroloških i geografskih uvjeta.

Iako postoji više faktora, znanstvena zajednica sve jasnije upire prstom u klimatske promjene. Lučka Kajfež Bogataj ne ostavlja prostor za sumnju. “Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti”, naglasila je. Poseban problem je ekstremno zagrijavanje – Sredozemno more nikad nije bilo toplije, kontinentalni dijelovi bilježe rekordne temperature, a kontrasti između toplog juga i hladnog sjevera postaju sve izraženiji. “Taj temperaturni kontrast dodatno pojačava ekstremne vremenske pojave”, poručila je.

Ako se promjene više ne mogu zaustaviti, postavlja se pitanje mogu li se ublažiti posljedice. Odgovor je potvrdan, ali zahtijeva sustavan pristup.

“Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju”, naglašava Kajfež Bogataj. To uključuje jače i otpornije krovove, prilagodbu urbanizma, nove građevinske standarde i uključivanje osiguravajućih društava. “To nisu futurističke tehnologije, to je pitanje planiranja i političke volje”, rekla je.

“Nalazimo se u prijelomnom trenutku”

Grisogono upozorava na još jedan ključan problem. “U Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju”, rekao je. Bez takve institucije teško je planirati dugoročne mjere, osobito u političkom sustavu koji razmišlja u četverogodišnjim mandatima.

S obzirom na sve češće ekstreme, postavlja se pitanje ulazimo li u eru stalne tjeskobe zbog vremena. Stručnjaci su jasni – panika nije rješenje. “Jedini lijek protiv panike je edukacija”, kaže Kajfež Bogataj.

Naglasak stavlja na kontinuirano informiranje građana, obrazovanje svih generacija i bolju komunikaciju o rizicima. “Kad ljudi razumiju što se događa, lakše će se nositi s tim – i tražiti odgovore od politike”, poručila je.

Ekstremne oluje više nisu iznimka, nego sve češća pojava. Stručnjaci upozoravaju da se nalazimo u prijelomnom trenutku, jer klimatske promjene ubrzavaju, infrastruktura zaostaje, a društvo se tek počinje prilagođavati. Ključno pitanje više nije hoće li se ovakve oluje ponoviti, nego koliko smo spremni za sljedeću.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Toplinski val ne popušta, temperature će ići do 35 stupnjeva: Evo kad tome dolazi kraj

Objavljeno

-

By

Područje visokog tlaka zraka, odnosno anticiklona nad sjevernom Afrikom i Sredozemnim morem, prostire se sve do Alpa i ne dopušta prodor hladnog i nestabilnog zraka atlantskog podrijetla preko alpske prepreke.

Ciklonalna aktivnost nad sjevernom i srednjom Europom povezana je s dubokim i sporo pokretnim ciklonalnim vrtlogom čije se središte nalazi nad Atlantikom, između Islanda i Velike Britanije.

Glavnina toplog i suhog zraka afričkog podrijetla nalazi se nad Španjolskom, južnom Francuskom i Italijom te se u obliku toplinskog vala polako premješta prema istoku. Mlazna struja razdvaja toplu i hladnu zračnu masu te iznad Alpa struji u smjeru istok – zapad. Zbog toga se samo manje količine nestabilnog zraka uspijevaju prebaciti južno od Alpa, gdje mogu potaknuti snažan razvoj nestabilnosti i lokalna nevremena.

Hladna fronta premješta se prema istoku

Anticiklona u Hrvatskoj podržava stabilno, vedro i vruće vrijeme, osobito na Jadranu, gdje je i dalje na snazi upozorenje zbog visokih temperatura zraka i toplinskog vala. Prema trenutačnom razvoju meteorološke situacije, upozorenje će ostati na snazi još najmanje tri do četiri dana.

Hladna fronta sjeverno od Alpa premješta se prema istoku, a manje količine nestabilnog zraka tijekom dana prebacit će se nad Austriju i Sloveniju, gdje su mjestimice krajem dana moguće lokalne grmljavinske oluje. Glavnina fronte prolazi sjeverno od Alpa, dok će u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske donijeti kratkotrajno naoblačenje, uz malu vjerojatnost za kišu i pad temperature od svega dva do tri stupnja.

Danas će biti sunčano i vruće, uz slab do umjeren jugoistočni vjetar, a na Jadranu će puhati maestral. Poslijepodne i u noći na nedjelju samo je u najsjevernijim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu moguć slab razvoj dnevne naoblake, uz malu mogućnost za poneki pljusak. Najviša dnevna temperatura bit će između 30 i 34 °C, temperatura mora između 26 i 28 °C, a UV indeks bit će visok.

U nedjelju će na Jadranu te u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti sunčano, toplo, vruće i sparno. U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti očekuje se promjenjiva naoblaka, uz umjeren do jak razvoj grmljavinskih oblaka, pa je mjestimice moguć poneki kratkotrajni pljusak.

Temperature od 14 do 18 °C

Zbog prolaska hladne fronte sjeverno od Hrvatske, vjetar će poslijepodne pojačati i promijeniti smjer na sjeverozapadni. Na sjevernom Jadranu navečer i u noći zapuhat će umjerena bura, a u podvelebitskom primorju može biti i jaka.

Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti kretat će se od 14 do 18 °C, na sjevernom Jadranu oko 20 °C, a na srednjem i južnom Jadranu oko 25 °C. Najviše dnevne temperature u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i u gorju bit će između 26 i 29 °C, dok će se u Slavoniji, Baranji i Srijemu te na Jadranu kretati od 32 do 35 °C.

Osjetnija promjena vremena, povezana s prodorom hladnog atlantskog zraka, očekuje se sredinom i krajem idućeg tjedna.

Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi

Objavljeno

-

By

Nakon što je u nekoliko uginulih vrana u Zagrebu potvrđen virus Zapadnog Nila, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” naredio je hitno provođenje protuepidemijskih mjera usmjerenih na suzbijanje komaraca.

Mjere će se provoditi na svim područjima na kojima su pronađene uginule vrane zaražene virusom. Osim redovitog suzbijanja komaraca, na širem području nalaza pozitivnih vrana provodit će se i tretiranje njihovih razvojnih oblika u vodi, odnosno na potencijalnim mjestima njihova razmnožavanja, kao i suzbijanje odraslih komaraca.

“Privatnim tvrtkama, koje imaju sklopljen ugovor s Gradom Zagrebom za provedbu mjera suzbijanja komaraca Zavod je, u koordinaciji s Gradom Zagrebom, uputio detaljne zahtjeve o žurnoj provedbi mjera”, navode iz “Štampara”.

Tretmani komaraca

Prvi tretmani planirani su za utorak, 1. rujna. Tada će se komarci suzbijati na području Savice, Središća, Zapruđa, Travnog, Utrina i Sloboštine. Istoga dana te u srijedu, 2. rujna, tretirat će se i šire područje Donjeg i Gornjeg grada, uključujući područje oko Kvaternikovog trga.

Suzbijanje letećih komaraca provodit će se metodom hladnog zamagljivanja, iz vozila ili ručno, u jutarnjim satima između 4 i 7 sati. Ako vremenski uvjeti ne budu odgovarali, tretiranje će biti pomaknuto na prvi sljedeći dan s povoljnim uvjetima.

U “Štamparu” ističu važnost ponašanja samih građana

Stanari područja na kojima će se provoditi tretiranje pozvani su da tijekom noći omoguće djelatnicima dezinsekcije pristup dvorištima te da ne borave na otvorenom. Prozori i vrata trebaju biti zatvoreni, dok pčelari trebaju pčele zatvoriti u košnice.

Iz “Štampara” ističu i važnost ponašanja samih građana. “Važan je i doprinos svakog od nas. U svojim dvorištima i vrtovima redovito uklanjajte vodu koja može postati leglo komaraca te se zaštitite prikladnim odijevanjem i primjenom repelenata”, poručuju.

U Zagrebu su trenutačno četiri osobe zaražene virusom Zapadnog Nila, dok se dvoje pacijenata nalazi na intenzivnoj njezi Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

Iz “Štampara” podsjećaju da većina zaraženih virusom nema simptome. Kod jedne do pet osoba na njih 100 razvijaju se simptomi poput povišene temperature, glavobolje te bolova u tijelu i mišićima. Tešku neurološku kliničku sliku, koja zahtijeva intenzivno liječenje, razvija oko jedan posto zaraženih.

Virus Zapadnog Nila najčešće prenosi komarac Culex pipiens.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nakon prolaznog osvježenja u dijelu zemlje, ponovno sunčanije i sve toplije

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Iako je u Dalmaciji jutros pretežno sunčano, u unutrašnjosti je slika vremena posve drukčija, kao i na dijelu sjevernog Jadrana gdje jutros ima kiše.

I u nastavku subote zbog premještanja frontalnog poremećaja preko naših krajeva treba računati na kišu i pljuskove, većinom u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, kao i na širem riječkom području.

Na istoku zemlje, kao i u Dalmaciji zadržavat će se uglavnom suho. U unutrašnjosti će biti manje toplo, na moru i dalje vruće, osobito u Dalmaciji gdje je i dalje umjerena opasnost od toplinskog vala. 

Nedjelja donosi stabilnije, sunčanije prilike, uglavnom suhe. Tek rijetko gdje u unutrašnjosti još u noći i ujutro može pasti koja kap kiše. Uz više sunčanih perioda, temperature će ponovno porasti. Na moru će zapuhati jaka bura, pod Velebitom mjestimice s olujnim udarima. 

Novi tjedan počet će stabilnim vremenom, no već u utorak izgledna je nova oborina. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu