ZADAR / ŽUPANIJA
KRUNA RADA / Pri Službi za kirurgiju OB Zadar održan tečaj laparoskopske kirurgije, prvi takav u RH!
Pri Službi za kirurgiju Opće bolnice Zadar održan je tečaj laparoskopske kirurgije hijatalnih (želučanih) hernija i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a). Riječ je o prvom tečaju takve vrste u Hrvatskoj te svojevrsnoj kruni rada tima za GERB koji upravo u ožujku obilježava dvije godine djelovanja. Podsjetimo, radi se o prvom timu u nas posvećenom dijagnostici i liječenju GERB-a, osnovanom zahvaljujući suradnji gastroenterologa, kirurga, radiologa i pulmologa.

„GERB je bolest modernog načina života, a procjenjuje se da povremeno ili trajno pogađa svakog trećeg ili četvrtog stanovnika razvijenog svijeta. Promjene u načinu prehrane i promjene životnih navika dovode do porasta broja oboljelih i u Hrvatskoj. Unatoč tome, o mogućnostima kirurškog liječenja kod nas, još uvijek se nedovoljno zna. Većina bolesnika s hijatalnom hernijom ima izražene simptome poput žgaravice, regurgitacije (vraćanja) hrane, bolnosti u žličici ili iza prsne kosti, dugotrajne promuklosti ili grlobolje te učestalog podrigivanja. Kod dijela bolesnika prisutni su tzv. atipični simptomi, pa često prolaze opsežnu kardiološku ili pulmološku obradu prije nego se utvrdi pravi uzrok tegoba. Primjetno je da obrađujemo sve više mladih bolesnika bez hijatalne hernije, ali s izraženim GERB-om“, kazao je doc. dr. sc. Jakov Mihanović, dr. med., dok se pripremao za ulazak u operacijsku salu.
Naime, nakon uvodnog predavanja polaznicima tečaja su demonstrirane dvije operacije: popravak velike hijatalne hernije s fundoplikacijom po Nissenu te operacija fundoplikacije po Toupetu. Nissenova fundoplikacija dugo se smatrala zlatnim standardom, no danas sve više ustupa mjesto Toupetovoj metodi koja omogućava jednako dobru kontrolu refluksa uz manje nuspojava, poput otežanog gutanja ili nakupljanja plinova u probavnom traktu.

Demonstrirane su i prednosti naprednog laparoskopskog insuflatora (AirSeal iFS, ConMed) koji omogućuje stabilno operacijsko polje upuhivanjem zagrijanog i filtriranog plina uz istovremeno efikasno uklanjanje dima nastalog rezanjem tkiva. Operacije su izvedene naprednim harmoničnim skalpelom (Lotus, Bowa).
„Opća bolnica Zadar vodeća je ustanova u Hrvatskoj po broju operacija hijatalne hernije i GERB-a. Posljednih 10 godina ove se operacije u našoj ustanovi izvode minimalno invazivnim, laparoskopskim pristupom. Broj bolesnika se stalno povećava, tako da sada operiramo oko 30 bolesnika godišnje, uz trend daljnjeg rasta“, naglasio je doc. Mihanović.
Tečaj laparoskopske kirurgije hijatalnih (želučanih) hernija i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a) organizirali su kirurzi tima za GERB; prof. dr. sc. Ivan Bačić, dr.med., doc. dr. sc. Jakov Mihanović, dr.med., Dario Vukosav, dr. med. i Bernarda Bakmaz, dr. med., uz pokroviteljstvo distributera laparoskopske kirurške opreme, tvrtke Doctum Surgical.

ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





