Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, slabe oborina ima većinom duž Jadrana i uz Jadran, dok na krajnjem istoku mjestimice ima kiše koja se smrzava u dodiru s hladnim tlom i podlogom.

U nastavku utorka uglavnom se očekuje tek slabija kiša duž Jadrana i uz Jadran. Puhat će uglavnom jugozapadnjak, pojačano u gorju, dok će na Jadranu još biti i juga.

Srijeda će također donijeti malo kiše duž Jadrana i uz Jadran. Uz južinu, posvuda će biti toplije.

Četvrtak će također biti suh u većini krajeva unutrašnjosti, tek u Gorskom kotaru i Lici, duž Jadrana treba računati na malo kiše. Osjetno će biti toplije, uglavnom bez jutarnjih minusa u unutrašnjosti.

U petak u početku tmurnije, uz malo kiše uglavnom na sjevernom Jadranu te u Gorskom kotaru i Lici, dok će poslijepodne biti više sunčanih razdoblja posvuda.

Za vikend većinom suho, barem veći dio subote, ali hladnije. U nedjelju je izgledna nova oborina kasnije poslijepodne, pri čemu na kopnu može biti i malo snijega.

U većem dijelu Hrvatske u ponedjeljak ujutro bilo je vrlo hladno, pokazuju podaci o temperaturama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u 7 sati, po kojima je najhladnije bilo u Međimurju, u Štrigovi s -19.7 Celzijevih stupnjeva.

Ta je temperatura izmjerena automatskim mjerenjem, dok je klasičnim mjerenjem najniža temperatura izmjerena u Bednji, -16.3 Celzijevih stupnjeva.

Hladno je bilo i u Lici, Moslavini, Slavoniji, zadarskom zaleđu, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj županiji županiji, pa je tako u Gospiću izmjereno -15.6, Lekeniku -15, Gračacu -14.8, Ličkom Lešću -14, Karlovcu -13.6, Križevcima -13.4, Bosiljevu -13.2, Plaškom -13.1, Ogulinu -12.7, Plitvičkim jezerima -12.1 (automatsko mjerenje), Požegi -11.8.

Na mjernoj postaji Zagreb-aerodrom izmjereno je -13, u Maksimiru -9.9, a na Griču -7.4 Celzijevih stupnjeva.

Najviša temperatura zraka, 8.1 Celzijevih stupnjeva, izmjerena je automatskim mjerenjem na Poreru, kamenitoj hridi kod Istre, a klasičnim mjerenjem na otoku Palagruži, 5.6 Celzijevih stupnjeva.

Nova statistika otkriva: od svih vrsta lijekova Hrvati najčešće na recept traže one za tjeskobu. U 2024. godini izsano je gotovo 60,4 milijuna recepata – 4,5 milijuna odnosi se na anskiolitike, na drugom su mjestu lijekovi za krvni tlak, a na trećem za masnoću u krvi.

“Ljudi nemaju vremena posvetiti se sebi. Pucaju po šavovima i onda se poseže za nekim brzim rješenjima da se stanje olakša”, rekao je za Dnevnik.hr Leonard Bressan, obiteljski liječnik KOHOM.

Negativan trend traje već godinama, a struka upozorava – anksiolitici bi se trebali propisivati na kraće vrijeme.

“Ti lijekovi kad se propisuju kroz dulje vrijeme imaju uglavnom nuspojave, izazivaju ovisnost. Kod većine ljude oni izazivaju ozbiljne poremećaje kognicije, pamćenja ili koncetrancije”, rekla je Martina Rojnić Kuzman, spec. psihijatar, Hrvatsko psihijatrijsko društvo.

“Anksiolitici se kod nas po glavi stanovnika propisuju oko sedam puta više nego u Švedskoj. Zanimljivo, antidepresivi znanto manje, iako imamo usporedive stope poremećaja raspoloženja”, dodao je Robert Likić, farmakolog.