Opća bolnica Zadar, Zadarska županija, Grad Zadar i Hrvatski Crveni križ organiziraju veliku akciju darivanja krvi koja će se održati 15. siječnja 2026. godine od 8:00 do 14:00 sati u Poliklinici Opće bolnice Zadar (Predavaonica, prvi kat). Evo najave iz Bolnice:

“Datum je pažljivo odabran!

U gradu koji stoljećima čuva uspomenu na svoje zaštitnike, u našem Zadru koji ponosno stoji na temeljima solidarnosti, vjere i brige za bližnjega, pozvani smo činiti dobro – danas, ovdje i sada. Sveta Stošija, nebeska zaštitnica Zadra, svojim je životom svjedočila hrabrost, žrtvu i bezuvjetnu ljubav prema čovjeku. Njezina snaga nije bila u riječima, nego u djelima, u spremnosti da pomogne drugima, čak i kada je to tražilo osobnu žrtvu.

Darivanje krvi upravo je takvo djelo. To je tihi čin ljubavi prema nepoznatom čovjeku, znak zajedništva i brige za život. Jednom gestom, bez velikih riječi, možemo postati dio nečije borbe, nečije nade i nečijeg ozdravljenja. Kao što su naši zaštitnici kroz povijest bdjeli nad našim gradom i njegovim ljudima, tako i mi danas možemo bdjeti nad životima onih kojima je pomoć najpotrebnija. Započnite godinu na najljepši mogući način – darivanjem krvi. Malo za vas, ali neprocjenjivo za nekoga drugog. Do konca ove godine možemo zajedno do brojke od 7 000 darovanih doza koja jamči potpuni mir za zadarsku bolnicu. Sve darivatelje očekuju i prigodni pokloni.

Neka nas primjer svete Stošije potakne da otvorimo svoja srca i pružimo ono najvrjednije što imamo – dio sebe. Darujući krv, nastavljamo tradiciju humanosti i solidarnosti po kojoj je Zadar oduvijek prepoznatljiv. Budimo dostojni baštinici svojih zaštitnika!”

Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije, Robertino Dujela, posjetio je Općinu Gračac gdje je održao radni sastanak s načelnicom lokalnog Stožera Civilne zaštite, Natalijom Turbić. Glavna tema sastanka bila je analiza situacije nakon nedavnih snježnih padalina te trenutno stanje u cestovnom prometu i opskrbi energentima.

Tijekom sastanka istaknuto je kako službe održavanja cesta, uz uložene iznimne napore, uspijevaju osigurati prohodnost na svim ključnim prometnicama. Naglašeno je kako je zabilježena privremena ugroza pristupa na dijelu cesta prema reverzibilnoj hidroelektrani i vodocrpilištu, no situacija je pod kontrolom.

„Iako smo pripremu zimske službe komunicirali javnosti još tijekom toplijih dana u listopadu i studenom, danas smo na terenu u Gračacu kako bismo osigurali što kvalitetniju reakciju na sve eventualne nove ugroze – od mraza i leda do novih snježnih padalina,“ poručio je Dujela.

Poseban naglasak stavljen je na ogroman trud djelatnika HEP-Elektre Zadar koji u ekstremnim vremenskim uvjetima uspijevaju osigurati nužnu opskrbu građana električnom energijom. Unatoč evidentiranim poteškoćama na podvelebitskom području, kvarovi se otklanjaju u najkraćem mogućem roku. Sve intervencije se kontinuirano koordiniraju sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom, Županijskom upravom za ceste i operativom Elektre Zadar, istaknuo je Dujela.

Zimske baze u punoj pripravnosti

Stožer civilne zaštite Zadarske županije u potpunosti je spreman za nastavak zimske sezone. Operativne baze za održavanje cesta u Gračacu, Obrovcu, Benkovcu, Pagu i Zadru opremljene su dovoljnim količinama soli i mehanizacijom.

Dežurne službe rade 24 sata dnevno te su spremne za preventivno posipanje prometnica čim dođe do značajnijeg pada temperature, kako bi se spriječila poledica i osigurala sigurnost svih sudionika u prometu.

Državni arhiv u Zadru, Sveučilište u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru organiziraju predstavljanje knjige Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru (1826. – 1921.) autora don dr. sc. Ante Sorića, generalnog vikara Zadarske nadbiskupije i ravnatelja Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Predstavljanje knjige bit će u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u petak 16. siječnja 2026. s početkom u 18 sati. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. don Marko Trogrlić i nasl. doc. dr. sc. Ante Gverić, a uvodnu riječ održat će zadarski nadbiskup msgr. Milan Zgrablić i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

 Riječ je o sustavnoj i sveobuhvatnoj obradi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa koje je osnovano za vrijeme druge austrijske uprave u Dalmaciji, po dogovoru pokrajinskih crkvenih i civilnih vlasti i uz dopuštenje carske administracije u Beču. Zadarska bogoslovija se sastojala od odgojnog zavoda sjemeništa i teologije koja je kao visokoškolska ustanova djelovala pod imenom Centralna visoka bogoslovna škola. U razdoblju od gotovo 100 godina studij je pohađalo 1760 studenata, dijecezanskih i redovničkih kandidata iz cijele Dalmacije. 

Kroz četverogodišnji studij teologije, koji je planom i programom bio izjednačen sa svim drugim tadašnjim austrijskim fakultetima, a na kojem su predavali odabrani i stručni profesori, među njima kasnije mnogi (nad)biskupi, cilj Zavoda bio je u cijelosti pripremiti bogoslove za buduće pastoralno djelovanje. Među njima bili su nositelji brojnih crkveno-društvenih događanja u Dalmaciji tijekom 19. i početka 20. stoljeća. Naime, iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru izašao je veliki broj važnih protagonista Ilirskog, potom Narodnog preporoda u Dalmaciji, koji su dali značajan doprinos oblikovanju modernoga hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Među značajnijim imenima studenata u Zadru ističu se: Ivan Berčić, Mihovil Pavlinović, Ivo Prodan, Frane Bulić, Luka Jelić, Lovre Katić, Grgo Novak i mnogi drugi. Osim političkog djelovanja, među studentima su bile mnoge osobe koje su kasnije u svećeničkom ili laičkom pozivu pridonijeli različitim motrištima znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog i drugih društvenih i gospodarskih područja razvitka hrvatskoga Juga u okvirima austrijske pokrajine Dalmacije. Uslijed teških društveno-političkih okolnosti 20. stoljeća, neki od njih svoju vjernost svećeničkom pozivu posvjedočili su i mučeništvom. 

Prvi dio knjige svećenika i znanstvenika Ante Sorića obuhvaća iscrpnu analizu razloga osnivanja institucije, popise odgojitelja, zanimljivosti iz odgojnog procesa i opis odgojne formacije pitomaca na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi s naglaskom na teološke katedre i profesore. U tom dijelu zasebno se iznosi društveno-politički kontekst rasta i odgoja pitomaca sve do prestanka rada institucije u izmijenjenim političkim okolnostima nakon Prvoga svjetskog rata i pripajanja Zadra Kraljevini Italiji. Centralno bogoslovno sjemenište preseljeno je zbog toga 1921. godine u Split, no njegova cjelokupna važnost za vrijeme „zadarskog razdoblja” će ostati važnim predmetom istraživanja, u smislu doprinosa crkvenoj i nacionalnoj povijesti 19. i 20. stoljeća. Drugi dio knjige sadrži popise studenata po generacijama od 1826. do 1921. godine s osnovnim napomenama, a priređen je na temelju Imenika studenata koji se nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Zadru i Splitu.