Hrvatska
U socijalnoj politici 2025. obilježili femicidi, inkluzivni dodatak, rast mirovina…
Problem femicida koji je s čak četiri ubojstva žena kulminirao krajem godine obilježio je u domeni socijalne politike 2025., u kojoj je također donesen novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji je umirovljenicima donio rast primanja te su ukinute odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.
U Hrvatskoj je ove godine ubijeno 19 žena, pri čemu samo krajem godine čak četiri uz još nekoliko pokušaja ubojstva. Udruge i saborske zastupnice upozoravale su kako je femicid kazneno djelo koje je predvidljivo i sprječivo te da Vlada nije osigurala učinkovit zakonski i strateški okvir za zaštitu žena.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić poručila je kako su hitno potrebne sustavne promjene jer policija, pravosuđe, ali i najbliža okolina u praksi često ne prepoznaju signale koji prethode femicidu. Ženska mreža Hrvatske pritom je zatražila ostavke ministra rada i socijalne politike Marina Piletića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.
Plenković: Jedna smo od samo 5 zemalja EU koja ima kazneno djelo femicida u zakonu
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da će država poduzeti daljnje korake na prevenciji femicida te istaknuo da bi sudovi trebali pooštriti kazne prema nasilnicima, no ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je kako ne vidi prostor za daljnje pooštravanje kazni za femicid jer su već sada one maksimalne, naglasivši važnost prevencije i edukacije.
Premijer Andrej Plenković ponovio je kako je Hrvatska samo jedna od pet EU zemalja koja u svom Kaznenom zakonu ima kazneno djelo femicida te pozvao sudove da iskoriste sve omogućene alate za strože kazne počiniteljima, ali i pojačaju napore u prevenciji kako se od evidentiranog zlostavljača ne bi došlo do situacije ubojice.
Ministar rada i socijalne politike Piletić je u svjetlu novih slučajeva femicida najavio da će Vlada uskoro donijeti novi Nacionalni plan za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, što je Vlada i učinila na predzadnjoj sjednici ove godine, koji za cilj ima i jačanje zaštite i potpore žrtvama te unapređenje učinkovitosti sustava intervencija prema počiniteljima.
Povećan je dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete
Na kritike da Vlada nije zakonski zaštitila žene od rodno uvjetovanog nasilja, odgovorio je kako je Vlada poslala jasnu poruku da nijedna vrsta nasilja nije opravdana. Najveća novina novog ZOMO-a, koji je na snazi od srpnja, jest uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu čija je prva isplata započela 19. prosinca, no iako se kolokvijalno naziva 13. mirovina, taj dodatak umirovljenicima nije donio puni iznos mjesečne mirovine.
Iznos je vezan samo uz godine staža i za ovu godinu je šest eura, što je manje nego što su predstavnici umirovljenika predlagali i očekivali. Osim toga, zakonom je promijenjena formula usklađivanja mirovina sa 70:30 na 85:15, ovisno o tome koji indeks (plaće ili cijene) više raste i donosi veću korist, a što osigurava primjereniji rast mirovina.
Povećan je dodatni staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa šest mjeseci na 12 mjeseci, a novina je i da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.
Vlada je pokušala odgovoriti na izazov starenja stanovništva
Između ostaloga, povećana je najniža mirovina sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, redefinirana je tzv. bonifikacija te su ukinuti obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina, dok će pojedine odredbe novog ZOMO-a, poput ukidanja penalizacije, stupiti na snagu 1. siječnja.
U svibnju je donesen Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi 2025. – 2030. kako bi se uspostavio koordinirani i integrirani sustav dugotrajne skrbi te se poboljšala njegova kvaliteta kao odgovor na izazov starenja stanovništva, a nastavljeni su i napori širenja usluga u zajednici i smanjenja broja korisnika u institucijama sukladno s Operativnim planom deinstitucionalizacije.
Izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu krajem ožujka, omogućeno je lakše zapošljavanje prijeko potrebnih stručnih radnika skraćivanjem pripravničkog staža, ali i ugovorima na neodređeno vrijeme za pripravnike.
Više od 15.000 osoba umrlo je čekajući inkluzivni dodatak
Diljem Hrvatske osobe s invaliditetom čekaju mjesecima na rješenje o inkluzivnom dodatku, a neki korisnici, osobito teško bolesni te onkološki pacijenti, ne dožive ni rješenje ni isplatu. Više od 15.000 osoba umrlo je čekajući svoje zakonsko pravo.
Na taj problem tijekom godine upozoravale su i udruge i saborski zastupnici, ističući kako je sustav trebalo pripremiti i osigurati dovoljan broj vještaka, a resornom ministru upućivali su i kritike oko pogrešne procjene broja korisnika i potrebnih sredstava za inkluzivni dodatak.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić također je upozorio kako su mu ove godine pristigle brojne pritužbe nezadovoljnih osoba s invaliditetom zbog dugotrajnih postupaka, ali i da su mnogi nezadovoljni i visinom naknade.
Udruga Sjena: Ostvarili smo povijesnu pobjedu
Ministar Piletić je tvrdio kako rade na ubrzanju procesa izdavanja rješenja, ali i da je Vlada ozbiljno pristupila Zakonu o inkluzivnom dodatku kako bi osigurala financijsku potporu osobama s invaliditetom te odbacio navode da su naknade nedostatne, naglasivši da su veće nego sve one prethodne naknade.
Na samom kraju godine odjeknula je vijest da je Ustavni sud, na temelju postupka za ocjenu ustavnosti koji je pokrenula Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “Sjena”, ukinuo “diskriminatorne i restriktivne” odredbe Zakona o osobnoj asistenciji koje se tiču određenih ograničenja u korištenju prava na osobne asistente.
Udruga Sjena to je nazvala povijesnom pobjedom za prava osoba s invaliditetom, no iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) ocijenili su da će ta odluka “dovesti do preklapanja usluga na štetu osoba s invaliditetom”, ali i da će se proširenjem broja korisnika dodatno smanjiti dostupnost osobnih asistenata.
Plenković: Sud nije vodio računa o broju dostupnih asistenata
Udruga Sjena zatražila je ostavku ministra Piletića, a to su učinili i brojni oporbeni saborski zastupnici koji smatraju da ministar treba otići ne samo zbog toga, nego i zbog inkluzivnog dodatka i brojnih slučajeva femicida. govorio da je ona uvijek na raspolaganju. Iz Vlade su poručili da će novu odluku “pažljivo analizirati” te su izrazili podršku ministru.
Između ostaloga, premijer je najavio da će Vlada predložiti privremeno rješenje putem donošenja uredbe sa zakonskom snagom te je ocijenio da sud kod donošenja odluke nije vodio računa o broju dostupnih asistenata, kao ni financijskom učinku odluke.
Uredbom će Vlada do kraja godine ispraviti odredbe Zakona koje su se odnosile na dobnu granicu, a početkom siječnja u e-Savjetovanje ide pravilnik kojim će se proširiti obuhvat broja korisnika, najavio je Piletić.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
Hrvatska
Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?
Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.
Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.
Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?
Što pokazuju sezonski prognostički modeli?
Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.
Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.
Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.
Kasna jesen – postupni ulazak u zimu
Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.
Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.
Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.
Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.
Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora
Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.
Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.
Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.
Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.
Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.
Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.
El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?
Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.
Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.
Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.
Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.
U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.
Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.
Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.
Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu
Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.
To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.
Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.
Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.
Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.
Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima
Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.
Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.
Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.
Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.
Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.
Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.
Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.
Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.
Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.
Napomena o pouzdanosti prognoze
Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




