U 2025. godini ilegalno odlaganje raznih vrsta otpada, uključujući i opasni, bila je goruća tema diljem Hrvatske, zbog čega je i Uskok pokrenuo istragu. Uskok je 14. veljače pokrenuo istragu protiv desetero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca.

Osumnjičene su i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije objavio poziv jedinicama lokalne samouprave za dostavu podataka o lokacijama ilegalnih odlagališta otpada. Prijavljena je ukupno 91 lokacija, od čega je njih šest – u Gospiću, Poznanovcu, Benkovcu, Samoboru, Pazinu i Lovincu – određeno kao prioritet za sanaciju.

Siščani ne žele biti Smetlišćani
Građani su na prosvjedima zahtijevali hitno rješenje gorućeg problema.

U rujnu i listopadu Siščani su prosvjedovali protiv odluke države o dovozu troske iz Biljana Donjih u njihov grad, a u prosincu su aktivisti Zelene akcije i predstavnici građanske inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani” ispred Ministarstva zaštite okoliša upozorili da je otpad s Crnog brda u Biljanima Donjim opasan i da Ministarstvo mora zaustaviti njegov dovoz u Sisak.

Podsjetili su da je zbog 150.000 tona troske koja se više od 15 godina nepropisno odlaže u mjestu Biljane Donje, Sud EU donio presudu da Hrvatska mora platiti kaznu od milijun eura paušalno plus 6500 eura po danu dok se ne obavi sanacija.

Zelena akcija je rekla da je kao rješenje za saniranje tog višegodišnjeg problema država odlučila taj “opasni otpad proglasiti neopasnim i posao zbrinjavanja dodijeliti tvrtki koja u Sisku posjeduje dozvolu za skladištenje i oporabu isključivo neopasnog otpada, a da su pritom sve studije pokazale povišenu koncentraciju opasnih spojeva, što je osnova da se otpad tretira kao opasni”.

Centri za gospodarenje otpadom
U prosincu su uručeni ugovori za izgradnju tri centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica, Piškornica i Lučino razdolje. Dodijeljeno im je 186 milijuna eura, od kojih je 161 milijun eura bespovratnih sredstava, a njihov završetak očekuje se 2028. U studenom je počeo s radom CGO Biljane Donje, četvrti završeni CGO, od predviđenih 11.

Aktivisti Zelene akcije u prosincu su ispred Ministarstva zaštite okoliša, uoči sjednice povjerenstva koje razmatra studiju utjecaja na okoliš CGO-a Zagreb poručili da štetno spaljivanje otpada koje zagrebačka vlast planira gradnjom tog CGO-a mora biti zaustavljeno.

Studija utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Capragu, predgrađu Siska, s bioplinskim postrojenjem dobila je pozitivno mišljenje povjerenstva ministarstva, zbog čega je građanska inicijativa “Siščani ne žele biti smetliščani” najavila nastavak borbe protiv tog peradarskog megaprojekta.

U Greenpeaceu su upozorili da i u 2025. nema jasnih koraka u smjeru istinske energetske tranzicije u Hrvatskoj te da se ulaže u fosilnu infrastrukturu, predstavljajući u lipnju studiju koja je pokazala da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030., prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.

Energetska tranzicija
Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuli su da je ulaganje u obnovljive izvore energije u 2025. “doživjelo ogroman iskorak”. Za preko 250 projekata tvrtke su povukle čak 87 milijuna eura iz EU-a za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj i toplinarskoj industriji te energetsku učinkovitost i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji.

Tvrtke su investirale i u elektrifikaciju voznog parka, na javni poziv Fonda poticaje za kupnju novih vozila na alternativna goriva zatraženi su za čak 2860 električnih vozila. Fond je u 2025. osigurao i rekordnih 28 milijuna eura za sufinanciranje fotonaponskih elektrana, za koje se ukupno prijavilo preko 10.200 građana. U Hrvatskoj je do kraja listopada, registrirano oko 31.000 kućnih fotonaponskih elektrana.

Hrvatska je ratificirala Sporazum o svjetskim morima, koji 2026. stupa na snagu a omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja i jačanje regulative protiv prekomjerne industrijske eksploatacije.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria obilježila je 10. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj, istaknuvši da je u 2025. uklonjena posljednja barijera na Bijeloj rijeci u Nacionalnom parku Plitvička jezera i očišćen kanal Nadjhat u Kopačkom ritu, čime su obnovljeni prirodni tokovi i poboljšani uvjeti za brojne biljne i životinjske vrste. U suradnji s ribarima i lokalnim zajednicama, prikupili su i reciklirali 50 tona odbačenog ribolovnog alata.