Prva indijska genetski uređena ovca, nazvana Tarmeem, nedavno je proslavila svoj prvi rođendan, a znanstvenici koji stoje iza ovog postignuća potvrđuju da se odlično razvija. Tarmeem, čije ime na arapskom znači “modifikacija”, rođena je 16. prosinca prošle godine u Kašmiru, a njezin uspješan razvoj predstavlja važan korak za indijsku znanost, piše BBC.

Kako je stvorena Tarmeem?
Tarmeem živi u posebnom ograđenom prostoru na Poljoprivrednom sveučilištu Sher-e-Kashmir u Srinagaru, zajedno sa svojom sestrom blizankom koja nije genetski uređena. Znanstvenici su za BBC pojasnili kako su koristili revolucionarnu tehnologiju CRISPR, koja funkcionira poput “bioloških škara” za precizno mijenjanje DNK.

“Izvadili smo brojne embrije iz trudnih ovaca i uredili specifičan gen – poznat kao gen miostatin – koji negativno utječe na rast mišića”, objasnio je istraživač dr. Suhail Magray. Nakon uređivanja, embriji su nekoliko dana držani u laboratoriju, a zatim prebačeni u surogat majku. “A onda je preuzela priroda. 150 dana kasnije, janjad je rođena”, rekao je. “Naš cilj je bio povećati mišićnu masu kod ovaca i, izbacivanjem gena miostatin, to smo uspjeli”, dodao je.

Veća mišićna masa i strogi nadzor
Profesor Riaz Shah, dekan Fakulteta veterinarskih znanosti i voditelj projekta, potvrdio je za BBC da Tarmeem napreduje odlično. “Dobro raste, pokazujući normalne fiziološke, biokemijske i fizičke parametre”, izjavio je.

“Tarmeemov rast mišića očekivano je pokazao značajno povećanje – oko 10% – u usporedbi s njezinom neuređenom blizankom. Mislim da će se vjerojatno dodatno povećati s godinama.” Profesor Shah dodao je kako se eksperiment nastavlja kako bi se procijenilo njezino dugoročno zdravlje, zbog čega se ovca drži u sigurnom okruženju pod strogim nadzorom.

Sedmogodišnji put do uspjeha
Iako se ovce genetski modificiraju i uređuju desetljećima, uglavnom u istraživačke i medicinske svrhe, za osmeročlani indijski tim put do ovog uspjeha trajao je punih sedam godina.

“Isprobavali smo više strategija, a proboj je konačno došao u prosincu 2024. Proveli smo sedam postupaka in vitro oplodnje, imali smo pet živorođenih i dva mrtvorođena. Genetsko uređivanje bilo je uspješno samo kod jedne”, rekao je profesor Shah. “Krenuli smo od nule. Ali sada smo standardizirali praksu i mislim da će stopa uspješnosti u budućnosti biti visoka.”

Rješenje za nedostatak mesa?
Znanstvenici su optimistični jer bi ovaj uspjeh mogao pomoći u rješavanju problema nedostatka ovčetine u Kašmirskoj dolini, koja godišnje potroši oko 60.000 tona, a proizvede tek polovicu. “Voda se iscrpljuje, stanovništvo raste, a prostor dostupan za uzgoj hrane se smanjuje”, ističe profesor Nazir Ahmad Ganai, prorektor sveučilišta.

“Naša država ima manjak ovčjeg mesa, ali genetsko uređivanje može povećati tjelesnu težinu ovce za 30%. To bi bilo vrlo korisno za održivu proizvodnju hrane jer bi značilo da manje životinja može osigurati više mesa”, kaže on. Ako vlada odobri primjenu tehnologije, profesor Ganai vjeruje da se ona može koristiti za uzgoj ovaca, a kasnije i drugih životinja.

Globalna rasprava i budućnost tehnologije
Tehnologija genetskog uređivanja, otkrivena 2012. godine, donijela je svojim izumiteljima Nobelovu nagradu 2020., no i dalje je predmet etičkih rasprava. Znanstvenici naglašavaju ključnu razliku: genetsko uređivanje mijenja postojeće gene unutar organizma, dok genetska modifikacija (GM) uključuje umetanje stranih gena.

Stavovi prema ovoj tehnologiji razlikuju se diljem svijeta. Zemlje poput Argentine, Australije, Brazila i Japana tretiraju neke genetski uređene životinje kao prirodne i dopuštaju njihovu konzumaciju.

SAD i Kina koriste tehnologiju za stvaranje otpornijih usjeva i “produktivnijih” životinja, a Velika Britanija će dopustiti genetski uređenu hranu sljedeće godine. S druge strane, u Europskoj uniji ograničenja ostaju stroga, iako je Europski parlament prošle godine izglasao smanjenje nadzora nad usjevima stvorenim ovom metodom.

Ova se tehnologija uspješno primjenjuje i u medicini za liječenje rijetkih genetskih bolesti. U Indiji je ministarstvo poljoprivrede već odobrilo dvije sorte genetski uređene riže, no još uvijek treba vidjeti kako će se tretirati ovce poput Tarmeem. Profesor Ganai je optimističan.

“Indija je postala zemlja s viškom hrane zahvaljujući znanosti, posebno visokoprinosnim usjevima razvijenim 1960-ih. S genetski uređenim ovcama i drugim životinjama, Indija može učiniti isto za mesnu industriju”, zaključuje.

U Sveučilišnoj klinici Giessen u petak je došlo do tragičnog incidenta u kojem je policija usmrtila 33-godišnjeg pacijenta. Muškarac je prethodno prijetio bolničkom osoblju, što je dovelo do policijske intervencije sa smrtonosnim ishodom, piše njemački Bild.

Prema zajedničkom priopćenju Državnog odvjetništva Giessen i Pokrajinskog ureda kriminalističke policije Hessena, drama je započela u petak poslijepodne kada je pacijent škarama napao osoblje klinike. Pozvana je policija, a po njihovom dolasku situacija je eskalirala. “Na licu mjesta su službenici zatekli pacijenta koji se nalazio u psihički rastrojenom stanju”, stoji u priopćenju. Tijekom intervencije, 33-godišnjak je napao i policijske službenike. “Prema trenutnom stanju istrage, 33-godišnjak je škarama napao službenike, zbog čega je uslijedila smrtonosna uporaba vatrenog oružja od strane policije”, navode istražitelji. Trenutno nije poznato koliko je hitaca ispaljeno.

Istraga u tijeku
Na mjestu događaja traje očevid, prikupljaju se tragovi i ispituju svjedoci, a uključeni su i balističari. Državno odvjetništvo naložilo je obdukciju tijela preminulog. Odjel klinike na kojem se incident dogodio za sada nije javno objavljen.

Točne okolnosti i tijek cijelog događaja još se utvrđuju. Iz Državnog odvjetništva najavili su da će više informacija biti dostupno početkom idućeg tjedna.

Papa Lav XIV. pozvao je u utorak navečer na jednodnevno božićno primirje diljem svijeta, ne spominjući nijedan konkretan sukob, ali izražavajući žaljenje što je “Rusija, čini se, odbila zahtjev za primirje”.

“Ponavljam ovaj zahtjev svim ljudima dobre volje da na ovaj blagdan rođenja Spasitelja poštuju barem jedan dan mira”, rekao je papa Lav dok je napuštao svoju rezidenciju u Castel Gandolfu, blizu Rima, prije povratka u Vatikan.

“Možda će nas poslušati i bit će 24 sata mira u cijelom svijetu”, dodao je američki Papa.

“Ono što me posebno žalosti jest činjenica da je Rusija, čini se, odbila zahtjev za primirje”, primijetio je.

Lav XIV. će u srijedu navečer proslaviti svoju prvu božićnu misu otkako je izabran za Papu prije nego što u četvrtak u podne održi tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu), u kojem papa tradicionalno daje pregled sukoba u svijetu.