ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Proslavljena 310. obljetnica posvete župne crkve sv. Nikole u Crnom i dar relikvije sv. Nikole iz Barija
Župa sv. Nikole u Crnom proslavila je 310. godišnjicu posvete župne crkve sv. Nikole na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečanim misnim slavljem koje je u crkvi sv. Nikole predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na početku mise nadbiskup je blagoslovio relikvijar s Manom sv. Nikole. To je relikvija prvog stupnja, tekućina koja izlazi iz svečevog tijela tijekom godine u Bariju te se na dan prenošenja tijela sv. Nikole iz Male Azije u Bari ta tekućina vadi iz njegovog groba.
Za vrijeme mise župljanima je svečano predana relikvija sv. Nikole koju je Crno dobilo na dar iz bazilike sv. Nikole u Bariju gdje se nalazi tijelo sv. Nikole. Relikviju sv. Nikole preuzeo je don Elvis Ražov, župnik Crnog, za vrijeme mise u petak, 28. studenog, u bazilici u Bariju. Relikviju mu je darovao Giovanni Distante, prior dominikanske zajednice sv. Nikole koji su čuvari groba sv. Nikole u Bariju. Dar relikvije Crnom je odobrio Giuseppe Satriano, nadbiskup Barija, na zamolbu nadbiskupa Zgrablića.

„Mana sv. Nikole je sveta tekućina koja stoljećima izvire iz njegovih relikvija u Bariju. U tome prepoznajemo nježnu Božju blizinu i podsjećanje da je sv. Nikola trajni zaštitnik našeg životnog puta“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da kršćanska tradicija poštuje relikvije „jer nas one povezuju s konkretnim svjedocima vjere i otkrivaju da Bog kroz njihove živote ispisuje povijest spasenja“.
„Relikvije nose tjelesnost koja govori o utjelovljenju: Bog je postao čovjekom i ušao u našu stvarnost, a svetost je postala dostižna u svakodnevnom životu. One su znak da je Božja milost snažno djelovala u određenoj osobi, ali i da se preko nje, na milosnoj razini, nastavlja doticati života vjernika“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da relikvije „bude svijest o zajedništvu svetih, o Crkvi koja nadilazi granice vremena i prostora, koja povezuje žive i preminule u hodu prema punini života u Bogu“.

U daru Mane sv. Nikole susrećemo „Božju ljubav koja je oblikovala sv. Nikolu i kroz njega dotaknula bezbrojne živote. Taj dar nas potiče na dublje pouzdanje u Božju prisutnost, na obraćenje srca i na spremnost da hodamo u svetosti. Relikvije nas usmjeravaju prema izvoru svetosti, Kristu, koji jedini daruje puninu života. Zato čudesni znak Mane ne promatramo samo kao povijesnu rijetkost, nego kao poziv da i mi, poput sv. Nikole, budemo nositelji Božje dobrote, zaštitnici slabih i svjedoci Krista u svijetu“, poručio je mons. Zgrablić.

Župna crkva sv. Nikole u Crnom je zaštićeni spomenik kulture RH, posvećena 1715. godine. Povijesni izvori spominju župu Crno u 15. st., a mjesto Crno u 13./14. stoljeću.
U ozračju zahvalnosti Bogu za prošlost, molitve za blagoslovljenu sadašnjost i budućnost i zajedništva, nadbiskup je rekao da 310. godišnjica posvete crkve otkriva ukorijenjenost vjere na prostoru Crnog koja se prenosila na naraštaje, ustrajnosti koja je oblikovala identitet tih ljudi koji su u Bogu nalazili oslonac i darivali mu svoje vrijeme, rad i ljubav.

„U obljetnici prepoznajemo važnost duhovnih temelja na kojima je izgrađena župna zajednica. Vjera ne počiva samo na povijesnim društveno – političkim događajima, nego na evanđeoskom nauku koji kroz stoljeća oblikuje srce naroda. Ukorijenjenost u Evanđelju daje župi stabilnost i snagu u svim okolnostima. Kad je život župe prožet Božjom riječju, liturgijom i sakramentima, poteškoće se lakše podnose, a radost se dijeli s većim zahvalnim srcem“, poručio je nadbiskup.
Podsjetio je da su se ljudi na području Crnog suočavali s različitim izazovima tijekom povijesti, ali vjera kao izvor snage ih je učvršćivala. „U tom iskustvu otkriva se istina: Božja blizina nosi čovjeka i daje mu svjetlo u neizvjesnosti.
Budućnost se oblikuje iz onoga što smo primili, iz vjernosti kršćanskim korijenima i otvorenosti Božjem djelovanju. Ona nastaje u zahvalnom srcu koje čuva stečeno dobro i iz naslijeđene duhovne baštine crpi nadahnuće za nove putove“, poručio je mons. Zgrablić. Poželio je da se i u budućnosti Crnog Evanđelje pretače u život, da obitelji budu mjesta rađanja života, molitve i ljubavi, da župa raste na vrlinama prošlih naraštaja i hoda u ritmu današnjeg vremena.

Budućnost žive zajednice rađa se u obitelji uronjenima u Božju prisutnost. Budućnost se učvršćuje i brigom za starije i bolesne koji podsjećaju da ljepota zajednice raste gdje se poštuju najranjiviji i koji nas potiču na suosjećanje, strpljivost i nježnost, poručio je nadbiskup.
„U vjernosti kršćanskim korijenima nastaje zajedništvo koje obogaćuje susrete. Zajedništvo stvara povjerenje, toplinu i pripadnost. Iz takvog zajedništva rađa se zahvalnost, raspoloživost koja prepoznaje Božju prisutnost u svakodnevici. Zahvalno srce vidi dublje, šire i jasnije; ono otvara put suradnji, hrabrosti i djelovanju. Iz zahvalnosti izrasta i snaga za velike pothvate“, poručio je mons. Zgrablić i najavio ostvarenje velike želje i potrebe župljana o izgradnji nove, veće crkve u Crnom.
Nadbiskup je zahvalio svima koji daruju sebe za dobrobit župe, gradeći je dobrotom, predanošću i vjerom.

Na kraju mise, prisutnima se obratio i župnik Crnog don Elvis Ražov. Ražov je rekao da je prioru Distantetu u Bariju za vrijeme primopredaje relikvije darovao Škrinju sv. Šimuna s posvećenim pamukom i knjigu čiji je autor prof. dr. sc. Stjepan Krasić, o Sveučilištu u Zadru, koje su 1396. g. osnovali dominikanci i bilo je među najuglednijim sveučilištima ondašnje Europe.

Ražov je istaknuo da je 2025. godina važna za župu Crno, ali i za cijelu Crkvu, istaknuvši značaj 1700. obljetnice Nicejskog sabora uz koje se vezuje Nicejsko vjerovanje u kojem kršćani ispovijedaju da je Isus Krist istobitan s Ocem.
I sv. Nikola je sudjelovao na Nicejskom saboru. „On je bio veliki borac za istinu vjere, za istinu Kristovog Bogočovještva. Borio se za istinu Evanđelja da je Krist pravi Bog i pravi čovjek. Nekad se služio i nedopuštenim sredstvima, ali bio je borac za istinu, istinu vjere“, istaknuo je Ražov, poželjevši da nam sv. Nikola koji donosi pravu vjeru, donosi istinu onoga što je Krist navijestio u Evanđelju.

U 2025. godini je i 100. godišnjica od utemeljenja svetkovine Krista Kralja i upravo u tom tjednu župljani Crnog su primili relikviju sv. Nikole u Bariju.
„Krist koji je Bog, on je i Kralj. Isus Nazarećanin, na križu piše ‘kralj židovski’, ali on je i Kralj svega svijeta, svega stvorenja i Njemu će se pokloniti svaka vlast. Sve će se podložiti Kristovim nogama i svi će priznati – Isus Krist jest Gospodin“, istaknuo je Ražov, rekavši da u Godini jubileja želimo primiti milosti Isusove kraljevske vlasti i po daru Božjeg milosrđa i oprosta; „da nam Gospodin udijeli oproštenje grijeha i svih vremenitih kazni po zagovoru sv. Nikole“.
Ražov je rekao da je u Knjigu spomena u Bariju napisao i zagovoru sv. Nikole povjerio izgradnju nove crkve u Crnom, blagoslov župe i cijelog hrvatskog naroda. Nakon mise je bila procesija s kipom i relikvijom sv. Nikole koju su nakon procesije počastili župljani.

Župljani Crnog hodočastili su u Bari od 23. do 26. rujna 2025. kad su na grobu sv. Nikole u kripti bazilike blagoslovili novi crkveni župni barjak sv. Nikole. Župljanka Tea Vidaić napisala je i skladala novi Himan sv. Nikoli koji je bio pjevan na misi.
Proslavi blagdana prethodila je Trodnevnica od srijede, 3. do petka, 5. prosinca. Prvog dana Trodnevnice fra Bojan Rizvan, župnik župe Presvetog Srca Isusova u Zadru, govorio je o temi „Biblijski temelj čašćenja relikvija“ te se na misi osobito molilo za djecu i mlade. Drugog dana fra Tomislav Vrsaljko, župnik župe Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Zadru, izlagao je o temi „Sveti Nikola čudotvorac“ i moljene su Litanije sv. Nikoli.

Trećeg dana, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru, izlagao je o temi „Sakramenti ili blagoslovine u vjeri Crkve“.
Ususret godišnjici posvete crkve, u Domu kulture u Crnom održan je znanstveni skup „Crno na vrelu kršćanske baštine za svjetlu budućnost“ u petak, 21. studenog, na kojem su stručnjaci govorili o Crnom u crkvenom, društvenom, kulturnom, zemljopisnom, povijesnom, gospodarskom, domovinsko – obrambenom i demografskom kontekstu. Skup su organizirali Sveučilište u Zadru / Teološko – katehetski odjel, Odjel za geografiju, Odjel za povijest, Zadarska nadbiskupija i Župa Crno – Mjesni odbor Crno.

Crno je bilo na prvoj liniji obrane tijekom Domovinskog rata, a uz izgradnju gospodarske zone postaje sve više privlačno za život mladim obiteljima.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
EV Ecosystem Expo 2026 – Zadar- specijalizirani sajam električne mobilnosti
EV Ecosystem Expo 2026 održat će se od 4. do 6. rujna 2026. godine u ŠC Višnjik, u dvorani Krešimir Ćosić, koja će po prvi put ugostiti ovaj specijalizirani sajam električne mobilnosti. Tijekom tri dana Zadar će postati središte inovacija, tehnologije i poslovnih prilika u području održivog transporta.
Riječ je o međunarodnom događanju koje okuplja proizvođače električnih vozila, tehnološke kompanije, startupove, investitore i stručnjake iz cijelog EV ekosustava. Sajam je osmišljen kao jedinstvena B2B i B2C platforma koja povezuje industriju, potiče suradnju i ubrzava razvoj održive mobilnosti.
U okviru sajma predstavljaju se različiti segmenti električne i pametne mobilnosti. Poseban naglasak stavljen je na električna vozila, uključujući osobne gradske automobile, SUV i premium modele, kao i sportske električne automobile. Uz njih će biti predstavljena i laka te dostavna gospodarska vozila, fleet rješenja za poslovne korisnike te specijalizirana vozila namijenjena komercijalnoj i urbanoj upotrebi.
Drugi segment sajma posvećen je mikromobilnosti, gdje će biti prikazana električna vozila poput romobila, bicikala i e-motocikala, kao i sustavi dijeljenja vozila te rješenja za pametne gradove koja oblikuju budućnost urbane mobilnosti.
Treća cjelina obuhvaća tehnologiju i inovacije, gdje će se predstaviti softverska rješenja, aplikacije i IoT sustavi, infrastruktura punjenja i energetska rješenja, kao i financijski modeli, leasing te startup inovacije koje podržavaju razvoj cijelog sektora.
Tijekom trajanja sajma održavat će se i stručni program koji uključuje panele, prezentacije i radionice, uz snažan fokus na umrežavanje sudionika, razmjenu znanja te stvaranje novih poslovnih suradnji i investicijskih prilika.
Sajam je namijenjen širokom krugu sudionika, od proizvođača i distributera vozila, tehnoloških i IT kompanija, investitora i financijskih institucija, do startupova, poslovnih korisnika, flotnih operatera te šire javnosti zainteresirane za električna vozila i održivu mobilnost.
EV Ecosystem Expo 2026 u ŠC Višnjik predstavlja prvo izdanje ovog tipa događanja u Zadru te pozicionira grad kao novu točku susreta europske industrije električne mobilnosti, spajajući izložbeni, edukativni i poslovni sadržaj u jedinstvenu platformu budućnosti.
Više informacija možete pronaći na linku.
ZADAR / ŽUPANIJA
MASLINARSKI ZOV: Vicešampioni svijeta pozivaju na strateško brendiranje Hrvatske
Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. A, tko što im i što nedostaje ?
Piše: Nedjeljko Jusup
Hrvatski maslinari i nogometaši postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima. Iz New Yorka, sa upravo završenog najvećeg i najprestižnijeg ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2026, naši maslinari donose ukupno 128 odličja, od kojih čak 103 zlatne i 25 srebrnih medalja.
“Drugi smo na svijetu. Nismo samo ponovili lanjski uspjeh, nego i nadmašili sami sebe”, kaže Ante Vulin, poznati maslinar iz Pakoštana. On i kolege iz tog mjesta u sjevernoj Dalmaciji osvojili su čak sedam nagrada – šest zlatnih i jednu srebrnu.
Vulin podsjeća da su hrvatski maslinari i lani bili vicešampioni, ali s dva zlata i jednim srebrom manje. Ispred Hrvatske je i ove godine samo favorizirana Italija sa 166 medalja (121 zlato i 45 srebra). Treće mjesto sa 106 nagrada zauzima Grčka, četvrto SAD s 94, dok je maslinarska velesila Španjolska tek peta s 85 medalja.
Fenomen malog proizvođača
Uspjeh Hrvatske tim je veći ako se zna da naše dvije najveće regije, Istra i Dalmacija, godišnje proizvedu od 3.500 do 5.000 tona ulja. Za usporedbu, Španjolska proizvede više od 1.300.000 tona – dakle, stostruko više. No, po postotku uspješnosti, Hrvatska je nedodirljiva. Sa 144 prijave i 128 nagrada, bilježimo stopu od nevjerojatnih 89 %, dok Italija ostvaruje 79 %. Prema toj matematici, devet od deset poslanih hrvatskih ulja zasluži odličje, što je jasan pokazatelj da naši ljudi proizvode isključivo vrhunsku klasu.
“To je potvrda da smo najkonzistentnija zemlja na svijetu po pitanju kvalitete”, kaže enolog Filip Erceg. Manjak ploda zbog suše nadoknađen je vrhunskim randmanima i uljima koja se ističu voćnošću i skladom. Kvaliteta je najveća tamo gdje su maslinari, poput 80-godišnjeg Drage Malića, pravodobnom berbom preduhitrili maslinovu muhu. “Sačuvali smo plodove zdrave, bez ijednog uboda”, kaže ovaj umirovljeni profesor matematike koji već četiri desetljeća uzgaja masline u dalmatinskom zaleđu.
Istarska preciznost i dalmatinsko srce
Istra s Kvarnerom osvojila je 54 nagrade (51 zlato), dok je Dalmacija uzela 74 odličja (52 zlata). Na svjetskoj rang listi istarska Avistria zauzima visoko 8. mjesto, a najuspješniji dalmatinski proizvođač je dr. Ivica Vlatković, koji je od 2017. do danas u New Yorku prikupio čak 25 nagrada.
“Ubiremo plod kada sadrži najvišu razinu suhe tvari i odmah ga prešamo”, pojašnjava Velimir Jurić iz Oleum Marisa (4 zlata). Sličnu strast dijele Vedrana Rakovac i Saša Petković (ulje Bilini). “Marketing je važan. Bez njega, to je kao da namiguješ djevojci u mraku”, duhovito kaže Petković. U zaleđu Dalmacije, tri generacije obitelji Šunić (Mirko, Branimir i Vid) osvojili su “Maslinarsko srce” dokazujući da se iz kamena Rodaljica rađa tekuće zlato.
Hrvatska je od 2015. godine, kada je imala samo 9 prijava, postala jedna od najjačih sila po broju brendova i stopi uspješnosti. „Po kvaliteti smo najbolji na svijetu, bolji i od Italije i Španjolske“, ističe dr. Ivica Vlatković.
Poziv na pobjedničko zajedništvo
Hrvatskim uljima se neriejtko prigovara da su skuplja od europskog prosjeka, no farmaceut Srećko Gross pojašnjava: „Najskuplja su jer su prirodna kakva ih je Bog dao – najzdravija na svijetu“. Prednost Hrvatske je i odsustvo rafinerija; naša su ulja autentični sokovi ploda masline.
No, da bi ovaj vrhunski rezultat postao trajan standard, potreban je snažniji vjetar u leđa od strane državnih institucija i turističkih zajednica. Sustavno sufinanciranje troškova natjecanja i promocije ne bi bio samo poticaj poljoprivredi, već strateško ulaganje u brendiranje Hrvatske. Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. Uz takvo zajedništvo, svjetski tron u 2027. godini i to ne samo u New Yorku više nam ne bi bio samo san, već matematička izvjesnost, poručuju hrvatski maslinari.
ZADAR / ŽUPANIJA
ARBANASI KAO INSPIRACIJA / Nova izložba u Gradskoj loži
Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe Arbanasi kao inspiracija, u subotu, 2. svibnja 2026. u 20 sati u Gradskoj loži
Tri zadarska umjetnika Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj su izložbi postavljeni zajednički kako bi kroz likovnu formu progovorili o nasljeđu zadarskih Arbanasa s kojima ih veže zajedničko porijeklo kao i prostor življenja i rada. Arbanasi, kao specifična mikrosredina koja njeguje slojevitu memoriju, identitet i migracijsko nasljeđe te smještaj zajednice na pitoresknom dijelu grada tik uz more, zasigurno je utjecala na oblikovanje njihovih senzibiliteta, no nije ih stilski ni tematski uniformirala ni ograničila. Kroz zajedničku se izložbu autori predstavljaju osobnim narativima i prepoznatljivom umjetničkom poetikom, otvarajući pritom višeslojni dijalog koji proizlazi iz zajedničkog ishodišta.
Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja manifestacije 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa uz podršku Odbora manifestacije i Grada Zadra.
Izložba se može pogledati do 2. lipnja 2026.
Radno vrijeme Gradske lože: utorak-subota 10.00-20.00

-
magazin3 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
Sport3 dana prijeĐurović prošetao Kalelargom, spektakl za 40 godina tek slijedi
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeGDJE U SPIZU? / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Topli vikend pred nama, ali uskoro stižu pljuskovi i pad temperature






