Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

Kretanje svaki dan
Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

Početak dana kavom
Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
   Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

“Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

Svatko od nas ima omiljeni položaj za spavanje, no jeste li znali da on može ozbiljno naštetiti vašem zdravlju? Bilo da spavate na leđima, trbuhu ili boku, liječnici upozoravaju da određeni položaji mogu uzrokovati niz problema, od oštećenja živaca do kroničnih bolova. Klinička psihologinja fokusirana na spavanje Shelby Harris objasnila je za Fox News Digital kako neudobni položaji tijekom spavanja mogu stvoriti pritisak na živce, mišiće i ligamente našeg tijela.

Opasnost T. rex položaja
Jedan od najrizičnijih položaja je takozvani T. rex, pri kojem su ruke savijene, slično kao kod dinosaura. Znanstvenici upozoravaju da se kod ovog položaja često javlja oštećenje živaca.

Pregled sindroma kubitalnog tunela iz 2023. godine, stanja koje uzrokuje utrnulost i probadajuću bol u podlaktici, navodi da spavanje s oštro savijenim laktovima ili njihovo držanje ispod jastuka može pogoršati simptome. Ako često osjećate trnce ili primjećujete da vam ruke trnu, možda je vrijeme da promijenite ovaj položaj.

Spavanje na leđima
Iako se često smatra zdravim, spavanje na leđima također može predstavljati zdravstveni rizik. Istraživači iz organizacije Sleep Foundation navode da ovaj položaj može doprinijeti problemima s refluksom kiseline. Osim toga, studija objavljena u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine pokazala je da osobe koje spavaju na leđima imaju veću vjerojatnost da će hrkati.

Problemi sa spavanjem na trbuhu
Spavanje na trbuhu, s licem okrenutim prema madracu, može dovesti do nepravilnog položaja kralježnice. Studije sugeriraju da ovaj položaj često uzrokuje bolove u leđima, vratu i ramenima. Dugoročno, to može dovesti do kroničnih problema s kralježnicom i mišićima.

Koje je rješenje?
Ako patite od bolova u leđima, stručnjaci preporučuju spavanje na boku s nogama lagano privučenima prema prsima, što može pomoći u ublažavanju pritiska na kralježnicu. Klinika Mayo savjetuje da, ako ne možete spavati drugačije nego na trbuhu, pokušate staviti jastuk ispod kukova i donjeg dijela trbuha kako biste smanjili opterećenje.

Kada potražiti pomoć stručnjaka?
Ako ste isprobali sve položaje i ništa ne pomaže u rješavanju vaših problema sa spavanjem, Harris preporučuje posjet specijalistu za spavanje, odnosno somnologu.

Oni mogu dijagnosticirati i liječiti poremećaje spavanja, procijeniti vaše navike i, ako je potrebno, naručiti dijagnostičke testove poput cjelonoćnih studija spavanja. Ponekad je samo jedan poziv dovoljan za kvalitetniji san i bolje zdravlje.

Demencija je jedna od najstrašnijih bolesti koja zahvaća stariju populaciju i vodeći uzrok smrti u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je 2023. godine odnijela više od 76.000 života. Ipak, stručnjaci naglašavaju da bi se više od trećine slučajeva moglo spriječiti jednostavnim promjenama životnog stila, piše Express.co.uk.

Identificirano 14 ključnih čimbenika rizika
U opsežnom izvješću Lancet Commissiona o demenciji za 2024. godinu navedeno je 14 čimbenika koji značajno povećavaju rizik od oboljenja. Analizom brojnih prethodnih studija o zdravlju mozga, stručnjaci su na popis dodali i dva nova faktora – neliječeni gubitak vida i visok kolesterol.

Cjelovit popis rizičnih čimbenika uključuje: nisku razinu obrazovanja u ranoj dobi, društvenu izolaciju, zagađenje zraka, traumatske ozljede mozga, gubitak sluha, depresiju, visok krvni tlak, dijabetes, pretilost, fizičku neaktivnost, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, nekorigiran gubitak vida i visok kolesterol.

Kako smanjiti rizik?
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na tjelesnu aktivnost. Britanski NHS preporučuje odraslima u dobi od 19 do 64 godine najmanje 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, poput brzog hodanja, ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, kao što su trčanje ili plivanje. Uz to, savjetuju se i vježbe snage koje aktiviraju glavne mišićne skupine barem dva puta tjedno.

Slične preporuke vrijede i za osobe starije od 65 godina, kojima se savjetuje da budu aktivne svaki dan, makar se radilo i o laganim aktivnostima te da teže istim tjednim ciljevima ako im zdravstveno stanje to dopušta.

Osim vježbanja, smanjenju rizika pridonose i održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola. Ključno je i redovito kontrolirati zdravstveno stanje, posebno visoki kolesterol i krvni tlak. Normalnim se smatra tlak u rasponu od 90/60 mmHg do 120/80 mmHg.

Važnost društvenih veza
Smatra se da društvena povezanost igra presudnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Prema podacima Alzheimerova društva, društvena izolacija može povećati rizik od demencije za čak 60 posto. Uključivanje u društvene klubove, grupe ili pohađanje tečajeva može pomoći ljudima da ostanu povezani i mentalno aktivni.

Faktori rizika nisu jamstvo bolesti
Ipak, iz organizacije Alzheimer’s Research UK upozoravaju kako je važno napomenuti da se pojedinačni slučajevi demencije ne mogu jednostavno pripisati isključivo životnom stilu. Na njihovoj stranici stoji: “Kao što na sve nas utječu geni s kojima smo rođeni i život koji vodimo, tako i na naše šanse za razvoj demencije utječu oba faktora. I ne postoji siguran način da se to spriječi.”

Zaključuju pojašnjenjem: “Ono što ovo istraživanje govori jest da je demencija češća među ljudima koji imaju jedan ili više ovih faktora rizika.”