U Kruševu je svečano obilježena 35. obljetnica herojske obrane iz ljeta 1991. godine, koja je okupila više od 600 branitelja, mještana i visokih uzvanika. Uz polaganje vijenaca za 13 poginulih branitelja i 7 civila ispred crkve sv. Jurja, obljetnica je uveličana i povijesnim mimoplovom ribarskih brodica i raketne topovnjače HRM-a u Novigradskom moru. Manifestacija je završila podsjetnikom na konačnu pobjedu i oslobođenje u VRO „Oluja“ 1995. godine

Priredio: NEDJELJKO JUSUP/Udruga 112. brigade

KRUŠEVO – „Prije 35 godina ovdje se dogodilo veliko zlo. Vi ste došli i branili naše Kruševo“, tim se riječima Ante Župan, gradonačelnik Obrovca, obratio okupljenima u Kruševu. Njegove riječi duboko su odjeknule među više od 600 branitelja, mještana i uzvanika koji su u subotu, 25. srpnja, dostojanstveno obilježili 35. obljetnicu početka obrane ovog kraja.

U ljeto 1991. godine Kruševo je postalo istinski simbol otpora – mjesto na kojem su hrabri hrvatski branitelji uspjeli zaustaviti vojno daleko nadmoćnijeg agresora.

Povijesni mimoplov i počeci HRM-a

Ove je godine obljetnica uveličana posebnim, iznimno atraktivnim događajem. U Novigradskom moru održan je impresivan mimoplov ribarskih brodica i raketne topovnjače Hrvatske ratne mornarice „Šibenik“.

Ovim je mimoplovom evokativno obilježeno 35 godina od povijesnog prevoženja hrvatskih branitelja iz Novigrada u Kruševo. Kada je Kruševo te 1991. godine ostalo u potpunom neprijateljskom obruču, ovaj opasan morski put bio je jedina veza sa slobodom. Taj hrabri pothvat lokalnih ribara ujedno je označio i same začetke stvaranja Hrvatske ratne mornarice.

„Naša zadaća bila je kompletna logistička potpora, kako u ljudstvu, tako i u materijalnim sredstvima. Sve u organizaciji 112 brigade. Prva i najvažnija zadaća bila je prebacivanje pripadnika Zbora narodne garde“, prisjetio se Branko Vlatković, ratni zapovjednik u Novigradu.

Olja Meštrović, sudionik tih događaja, dodao je: „Novigrad je puno pomogao – brodovima, prebacivanjem ljudi, oružja… Novljanci su napravili golemu stvar za ovu državu.“

Čak 44 dana, sve do privremenog pada Kruševa, plovilo se bez prestanka i po svim vremenskim uvjetima.

„Ribari su se odazvali sa svim svojim raspoloživim mogućnostima. Svaki od njih dao je svoj brod na raspolaganje. Upravo zato mi ovu akciju danas ponosno obilježavamo – zbog njihovog doprinosa i zbog ponosa što su to bili hrvatski vojnici“, istaknuo je Joso Klapan, načelnik Općine Novigrad.

Od prve policijske ispostave do bitke za Veliki Kosmač

Povijesni obrambeni put Kruševa počeo je 20. travnja 1991. godine uspostavom Policijske ispostave. Ubrzo nakon toga, od domicilnog stanovništva formirana je satnija 3. bojne 112. brigade ZNG-a. „Zapovjednik te prve satnije bio je Berko Perica“, podsjetio je Marko Čulina, prvi ratni zapovjednik legendarne 112. brigade.

Čulina je posebno istaknuo ključni trenutak kada su u pomoć domaćim braniteljima, pod okriljem noći s 29. na 30. srpnja, ribarskim kočama iz Novigrada pristigli pripadnici 4. gardijske brigade. Domaći momci su ih dočekali i odmah ih upoznali s najugroženijim položajima. Samo tri-četiri dana nakon toga, vođena je žestoka bitka za Veliki Kosmač, kojega su hrvatske snage uspješno osvojile usprkos tehnički superiornijem neprijatelju.

Nakon tog poraza, na pregovore dolazi zloglasni Ratko Mladić, tadašnji načelnik 9. kninskog korpusa. Došao je pregovarati u ime neprijateljske strane jer, kako je sam priznao, „Sergej Veselinović, predsjednik općine Obrovac, ne smije doći iz straha za svoj život“.

„U tom trenutku nama je svima postalo potpuno jasno da protiv nas otvoreno ratuje JNA“, naglasio je Čulina.

Kruševo i Jasenice uspješno su branjeni sve do 11. rujna, kada je JNA zauzela Maslenički most. Okruženi sa svih strana, branitelji su se morali organizirano  povući prema Zadru kako bi se uključili u sudbonosnu obranu samoga grada, a uspješno su evakuirani i svi civili kojima je prijetila pogibelj.

Počasti herojima: “Imali smo srce bez oružja”

Središnji i najemotivniji dio proslave bio je posvećen onima koji su dali ono najvrjednije. Predstavnici brojnih braniteljskih udruga i državnih izaslanstava, među kojima i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno državnim tajnikom Zlatanom Bašićem, položili su vijence i upalili svijeće ispred crkve sv. Jurja u Kruševu.

S dubokim poštovanjem i trajnom tugom pročitana su imena trinaestorice poginulih branitelja koji su svoje živote ugradili u temelje domovine: Damir Šoša, Vrane Vrkić, Rade Brkić, Marinko Brkić, Ivica Denona, Neven Brkić, Senad Župan, Nikola Džalto, Ivica Vukičević, Luka Vranješ, Srećko Biočić, Ivo Lisica i Ivan Lendić.

Nisu zaboravljeni ni nevini civili Kruševa koji su mučki ubijeni od neprijateljske ruke: Marija Vrkić, Ive Brkić, Mile Župan, Stana Župan, Marija Župan, Marin Karamarko i Nediljko Brkić.

Nakon svete mise u crkvi sv. Jurja, druženje je nastavljeno ispred lokalne škole uz prigodni domjenak i govore uglednih gostiju.

„Imali smo srce bez oružja. Ali imali smo ljubav i srce da obranimo Hrvatsku, što je na kraju dovelo do međunarodnog priznanja naše domovine“, poručio je general Slaven Zdilar, svojedobno zapovjednik imotske bojne  4. gardijske brigade

Okupljenima se obratio i Ivica Kukavica, zastupnik u Hrvatskom saboru, rekavši: „Entuzijazam i zajedništvo koje nas je krasilo u Domovinskom ratu, nažalost, do sada još nisam osjetio u saborskim klupama.“

Pismo zahvale uputio je i general zbora Mirko Šundov, koji zbog obveza nije mogao osobno nazočiti. „Svi se još živo sjećamo tih dana, a osobito naših poginulih branitelja i borbenog duha kojega smo imali u borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja“, poručio je Šundov.

Velike ovacije i simpatije svih nazočnih izmamila je mlada Imoćanka Ana Pirić, koja je nedavno na Sveučilištu u Splitu obranila diplomski rad pod nazivom „Ratni put pripadnika 3. imotske bojne u Hrvatskom domovinskom ratu“. Njezin rad posebno je dojmljivo prikazao upravo sudjelovanje Imoćana u povijesnoj obrani Kruševa.

General Milan Perković, svojedobni dozapovjednik legendarne 1. bojne 4. gardijske brigade, emotivno se prisjetio trenutka povlačenja iz Kruševa, ali je zaključio riječima koje najbolje opisuju duh tog vremena: „Morali smo se povući, ali znali smo, čvrsto smo znali da ćemo se vratiti i pobijediti!“

I, tako je uistinu i bilo. Kruševo i cijela Hrvatska definitivno su i trajno oslobođeni 5. kolovoza 1995. godine u veličanstvenoj vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“.

Predstavnici Zadarske županije, predvođeni županom Josipom Bilaverom, održali su u Domu županije sastanak s predstavnicima malih brodara koji organiziraju izlete i prijevoz putnika na području zadarskog arhipelaga, čije je izaslanstvo predvodio Danko Savić, predsjednik Udruge malih brodara Zadarske županije koja je u osnivanju.

Sastanak je bio usmjeren na razmatranje mogućih rješenja za izazove povezane sa sve većim brojem posjetitelja tijekom turističke sezone, s posebnim naglaskom na otok Ošljak, gdje su ti izazovi trenutačno najizraženiji.

Mali brodari organizirali su se u udrugu čija se formalna registracija očekuje uskoro, a koja, prema njihovim navodima, okuplja veliku većinu brodara koji prevoze izletnike na Ošljak. Na sastanku su istaknuli kako su svjesni opterećenja koje nekontrolirano i stihijsko posjećivanje može stvarati stanovnicima otoka te su iskazali spremnost aktivno sudjelovati u uspostavi jasnijih pravila i odgovornijeg modela upravljanja dolascima.

Predstavnici brodara iznijeli su prijedloge koji uključuju bolju organizaciju termina pristajanja, smanjenje broja istodobnih dolazaka, obvezno informiranje gostiju o pravilima ponašanja te veću odgovornost organizatora izleta za ponašanje njihovih grupa.

Posebno je naglašena potreba da svaki posjetitelj prije dolaska na otok bude jasno upoznat s činjenicom da je Ošljak ponajprije životni prostor njegovih stanovnika, a ne samo turistička destinacija. Pravila bi se odnosila na zabranu ostavljanja otpada, ulaska na privatne posjede, narušavanja mira i drugih oblika neprimjerenog ponašanja koji negativno utječu na svakodnevni život lokalne zajednice.

Brodari smatraju da samo brojčano ograničavanje plovila, bez sustava nadzora i jasno utvrđene odgovornosti organizatora izleta, ne bi u potpunosti riješilo problem. Stoga su predložili model prema kojem bi njihova udruga sudjelovala u izradi rasporeda pristajanja i nadzoru provedbe dogovorenih pravila.

Sličan model upravljanja predložen je i za druga mjesta ukrcaja i iskrcaja putnika koja su tijekom turističke sezone izložena povećanom broju dolazaka, poput Zadra, Preka i Kali. Predstavnici Zadarske županije pozdravili su inicijativu usmjerenu prema sustavnom uređenju ovoga područja, uz ocjenu da je potrebno postupno uvoditi jasnija pravila i bolju organizaciju u cijeli nautički sektor Zadarske županije.

Zadarska županija pozdravlja činjenicu da su brodari prepoznali postojeće probleme i pokazali spremnost na konstruktivan dijalog.

„Naš je cilj da lokalno stanovništvo bude zadovoljno. Želimo održiv turizam koji neće negativno utjecati na kvalitetu života mještana ni na okoliš otoka. Do rješenja možemo doći jedino otvorenim razgovorom i suradnjom svih uključenih strana“, poručio je župan Josip Bilaver.

Sve iznesene prijedloge potrebno je detaljno razmotriti u suradnji s lokalnom zajednicom, Općinom Preko, Javnom ustanovom Natura Jadera, nadležnim javnopravnim tijelima i stručnjacima, vodeći računa o zakonskom okviru, pravima stanovnika te rezultatima studije turističke nosivosti otoka.

Stručnu podlogu za daljnje donošenje odluka predstavlja projekt „Razvoj modela prostorno diferencirane procjene turističke nosivosti otoka Ošljaka“, koji je izradio Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru. Njegovi rezultati trebaju pomoći u određivanju prihvatljivog broja posjetitelja te načina njihova prostornog i vremenskog raspoređivanja kako bi se smanjio pritisak na otočnu infrastrukturu, okoliš i kvalitetu života stanovnika.

Cilj je pronaći rješenje koje se neće svoditi isključivo na zabrane, nego će uspostaviti red i ravnotežu između turističkih aktivnosti, zaštite prostora i opravdanih potreba lokalnog stanovništva.

Na sastanku je zaključeno kako se do provedivog i dugoročno održivog modela može doći jedino kroz stalnu suradnju svih uključenih dionika. Nastavit će se poticati takav dijalog kako bi Ošljak ostao ugodno mjesto za život njegovih stanovnika, ali i primjer odgovornog i kvalitetno upravljanog otočnog turizma.

Fotografija: TZ Općine Preko

U Zračnoj luci Zadar svečano je otvoren novi putnički terminal, jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za daljnji razvoj zračnog prometa.

Svečanosti je nazočio predsjednik Vlade Andrej Plenković, s potpredsjednicima Vlade Tomom Medvedom, Ivanom Anušićem, Tomislavom Ćorićem i Olegom Butkovićem te ministrom Alenom Ružićem. Nazočili su i saborski zastupnici, državni tajnici, župan Josip Bilaver, gradonačelnik Šime Erlić, direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić, načelnik Općine Zemunik Donji Ivica Šarić, predstavnici Hrvatske vojske i zrakoplovnog sektora, djelatnici Zračne luke te brojni drugi uzvanici.

Novi terminal udvostručuje dosadašnje prostorne kapacitete Zračne luke Zadar i omogućuje prihvat do tri milijuna putnika godišnje, čime se stvaraju preduvjeti za daljnji rast broja putnika, otvaranje novih zrakoplovnih linija, širenje na nova tržišta i razvoj cjelogodišnje povezanosti.

Premijer Plenković istaknuo je kako razvoj Zračne luke Zadar, od njezinih početaka krajem 1960-ih godina, preko razaranja i opustošenja tijekom Domovinskog rata pa do današnjih sustavnih ulaganja i snažnog rasta putničkog prometa, predstavlja velik razvojni iskorak.

„Ovo je velik korak naprijed, ne samo za Zračnu luku Zadar nego i za Zadar, Zadarsku županiju, njezin turizam i gospodarstvo. Ova investicija, financirana kreditom same Zračne luke, dio je šireg ciklusa ulaganja vrijednog oko 35 milijuna eura, u kojem su korištena i sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, rekao je Plenković.

Naglasio je i kako je Zračna luka Zadar prva zelena zračna luka u Hrvatskoj te da su projekti elektrifikacije i ekologizacije donijeli novu kvalitetu i dimenziju njezina poslovanja.

„Povezanost s više od 60 europskih destinacija preko više od 15 zračnih prijevoznika pokazuje koliko je Zračna luka Zadar važna za rast hrvatskog turizma. Rast prometa i u ovoj turističkoj sezoni potvrđuje koliko je dolazak turista u Hrvatsku zračnim putem važan“, poručio je Plenković te dodao kako će se planiranim proširenjem uzletno-sletne staze dodatno ojačati strateški značaj Zadra i Zadarske županije.

“Zadarska županija pulsira, što se vidi po broju zaposlenih, malom broju nezaposlenih i iznimno kvalitetnoj prometnoj povezanosti. Cestovni, autocestovni, željeznički i zračni promet stvaraju sve infrastrukturne pretpostavke za daljnji snažan razvoj Zadra i Zadarske županije“, zaključio je predsjednik Vlade.

Župan Josip Bilaver istaknuo je kako otvorenje novog terminala označava dovršetak najvećeg ulaganja u Zračnu luku Zadar od njezine poslijeratne obnove, ali i nastavak šireg razvojnog ciklusa koji je obuhvatio modernizaciju, ozelenjavanje i izgradnju nove stajanke.

„Novi putnički terminal moći će prihvatiti do tri milijuna putnika i daje nam prostor za daljnji rast. No, ovo nije kraj ulaganja. Sljedeći veliki projekt je produljenje uzletno-sletne staze za dodatnih 700 metara, vrijedno oko 95 milijuna eura, čime će Zračna luka Zadar dobiti potpuno novu stratešku i prometnu dimenziju“, rekao je Bilaver najavivši i plan povezivanja Zračne luke željezničkom prugom sa središtem Zadra.

Nakon izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju željezničkog tunela kojim će se pruga izmjestiti iz Bibinja, priprema se nastavak pruge prema samom terminalu.

„Cilj nam je da Zadar postane prvi hrvatski grad izravno povezan željeznicom sa svojom zračnom lukom. Uz to, uskoro kreće izgradnja novog centra kontrole zračnog prometa, koji će otvoriti nova radna mjesta i dodatno povećati sigurnost zračnog prometa“, naglasio je župan te dodao kako Zadar i Zadarska županija zajedno sa svojom zračnom lukom postaju logističko-distributivno i prometno čvorište povezano ne samo s Hrvatskom i Europom nego, nakon produljenja piste, i s cijelim svijetom.

Gradonačelnik Šime Erlić ocijenio je kako je novi terminal moderan razvojni iskorak za Zračnu luku, Grad Zadar i cijelu Zadarsku županiju.

„Zračna luka Zadar u posljednjih je deset godina povećala broj putnika približno tri i pol puta, a prošle je godine imala oko 1,6 milijuna putnika. Dosadašnji terminal dosegnuo je svoje maksimalne kapacitete, dok novi prostor omogućuje nastavak rasta prema tri milijuna putnika“, rekao je Erlić te istaknuo kako je Zračna luka prvi susret brojnih gostiju sa Zadrom i Zadarskom županijom te važan dio njihova ukupnog dojma o destinaciji.

Od Domovinskog rata do danas Zračna luka Zadar jedan je, kazao je, od najvažnijih strateških razvojnih potencijala ovoga kraja i snažan čimbenik turističkog i gospodarskog razvoja. Novi terminal svrstava nas uz bok modernim europskim zračnim lukama toga ranga i otvara prostor za daljnja ulaganja, nove linije i nova tržišta. 

Direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić najavio je nastavak snažnog investicijskog ciklusa koji uključuje proširenje parkirališnih kapaciteta za rent-a-car vozila, izgradnju novog ulaza u Zračnu luku te novo parkiralište s tisuću mjesta i praonicom za vozila.

„Na taj ćemo način dodatno unaprijediti uvjete poslovanja rent-a-car kompanijama, za koje je Zadar već postao iznimno važno središte“, rekao je Klišmanić.

Nakon toga slijedi priprema najveće kapitalne investicije Zračne luke Zadar – rekonstrukcija i produljenje uzletno-sletne staze.

„Planirano je produljenje staze, povećanje njezine nosivosti te uređenje voznih staza, čime će se znatno povećati prometni kapacitet“, istaknuo je Klišmanić.

Daljnji razvoj Zračne luke temeljit će se i na diversifikaciji djelatnosti, među kojima je razvoj servisnih hangara za bazno održavanje zrakoplova. Projekt je već predstavljen resornom ministarstvu, a očekuje se i podrška pri planiranju višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

„Cilj nam je zauzeti traženu i deficitarnu nišu na svjetskom tržištu. Zadar zbog svojih klimatskih i meteoroloških uvjeta ima idealne preduvjete za razvoj takvoga servisnog centra. Interes industrije već postoji, a ostvareni su i prvi kontakti sa srednjom školom koja obrazuje zrakoplovne tehničare“, rekao je Klišmanić.

Dodao je kako bi razvoj servisnog centra donio nova, kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta te otvorio prostor za razvoj novih studijskih programa i širenje djelatnosti Sveučilišta u Zadru u području zrakoplovstva.

„Novi terminal nije samo zgrada od stakla, čelika i betona. On je simbol naše vizije, ambicije i spremnosti da idemo ukorak s najvišim standardima. Novim kapacitetima podižemo kvalitetu usluge, sigurnost i udobnost putnika te širom otvaramo vrata novim linijama, tržištima i cjelogodišnjoj povezanosti“, zaključio je Klišmanić.

Prije posjeta Zračnoj luci, premijer Plenković boravio je u Sv. Filipu i Jakovu gdje ne otvoren Centar za starije “Zvizda mora”, kraj posjeta Zadarskoj županiji završen je u Vojarni ” Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku gdje je izrazio zahvalnost pripadnicima 855. protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Ministarstvo obrane RH.