Svijet
(FOTO) BOMBASTIČNI CIKLON / Objavljene nove prognostičke karte: Donosi li idući mjesec kišni armagedon u Europu?
Sjeverni Atlantik ulazi u aktivnu fazu s pojačanom dinamikom, donoseći duboke valove nestabilnih vremenskih uvjeta prema europskom kontinentu krajem listopada i na početku studenog. More toplije od prosjeka oko Europe poticat će razvoj frontalnih sustava s više vlage i obilnijim oborinama.
Tipičan jesenski obrazac postupno se oblikuje nad sjevernim Atlantikom i zapadnim dijelom Europe. Velike i duboke visinske doline razvijaju se na zapadu, donoseći velike količine vlage i topline na kontinent. To će uzrokovati dugotrajnije razdoblje nestabilnog vremena s čestim kišama i povećanim rizikom od poplava početkom studenoga, upozoravaju meteorolozi iz Severe Weather Europe.
Iako postojani i snažni zapadni (zonalni) protok zraka s Atlantika prema Europi obično donosi toplije vrijeme, znatno toplije more od prosjeka dodatno će pridonijeti većoj količini vlage na kontinentu. Većina mora oko Europe i zapadnog Mediterana iznimno je toplija nego što je uobičajeno za kraj listopada. Trenutačno su iznad Atlantika i Europe vidljivi veliki atmosferski valovi .
Formira se “bombastični ciklon“. To će izazvati jake vjetrove do 130 km/h nad Atlantikom i Biskajskim zaljevom, uz opasne struje i visoke valove duž obala Francuske, Irske i Škotske. Dodatni faktor je oslabljeni uragan Melissa, koji je već opustošio Jamajku, a sada doprinosi široj dinamici Atlantika.
Listopad završava povratkom dubokih atmosferskih valova prema zapadnoj Europi, a taj će se obrazac nastaviti i početkom studenoga.

Zbog vrućih ljetnih mjeseci i općenitog trenda zagrijavanja svjetskih mora, mora oko Europe i ove su godine znatno toplija od uobičajenog za sredinu jeseni.
Temperature su doista znatno niže na sjeveru nego na jugu, ali razlike u odstupanjima su izražene. Temperatura mora od 22–23 °C bilježi se u zapadno-središnjem Mediteranu te zapadno od Pirenejskog poluotoka prema Azorima, dok su temperature od oko 10 do 15 °C zabilježene uz zapadnu Europu te u Sjevernom i Baltičkom moru.

Još jedno zabrinjavajuće područje s neuobičajeno visokim temperaturama mora nalazi se oko Skandinavije, osobito u regiji Baltičkog mora. Ove povišene temperature mora potaknut će razvoj zimskih fronti i oluja kasnije ove godine te mogu dovesti do obilnijih snježnih ili kišnih razdoblja. Viša anomalija temperature površine mora dovodi do pojačanog prijenosa latentne topline. Drugim riječima, toplija voda Sredozemlja ili istočnog Atlantika donosi više vlage u prizemne slojeve atmosfere.
Zbog toga dolazi do stvaranja vlažnijih zračnih masa koje pogoduju razvoju ciklona. Upravo zato će atlantski val ovaj tjedan postati tako intenzivan – topla mora pružaju dodatno “gorivo” za razvoj ciklone ispod hladnog vala koji dolazi sa sjevera.
Advekcija vlage iz tih toplih morskih područja hrani frontalne zone koje se iz Atlantika pomiču prema Europi. Zračna masa postaje “sočnija”, s više vlage potrebne za kišne epizode, što povećava i rizik od poplava sa svakim novim frontalnim sustavom.
U zaključku, zbog znatno toplijih mora od prosjeka možemo očekivati obilne oborine, bujične poplave te organiziranije i dublje frontalne sustave koji mogu stvarati konvektivne linije s ugrađenim grmljavinskim oblacima na hladnim frontama.
U Europi najviše će biti pogođeni Francuska, Irska i Britanska otočja suočit će se s kišom, vjetrom i poplavama, dok će topli valovi iz Atlantika dosegnuti središnju i istočnu Europu, donoseći blaže uvjete. Sredozemlje će vidjeti pojačane kiše zbog vrućeg mora, a sjeverna Europa, uključujući Skandinaviju, može očekivati nestabilnost s potencijalom za više oborina.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin23 sata prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin1 dan prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!







