Hrvatska

Objavljena karta siromaštva u EU. Na njoj je i jedna hrvatska regija

Objavljeno

2 mjeseca prije

27. listopada 2025.

Prošloga tjedna, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, statistički ured Europske unije Eurostat objavio je izvješće o stopi rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u regijama EU-a u prošloj godini.

U izvješću stoji kako, prema globalnim standardima, većina ljudi u EU-u ima relativno visok životni standard zahvaljujući visokim razinama dohodaka i bogatstva te mreži sustava socijalne zaštite.

No više od petine stanovništva Unije – 93,3 milijuna ljudi od ukupno 443 milijuna – u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. A od 243 europske statističke regije (NUTS 2) čiji podaci su bili dostupni Eurostatu, u 93 je stopa rizika od siromaštva veća od prosjeka EU-a koja iznosi 21 posto.

Najsiromašnija regija EU-a nije u Europi

Najvišu stopu bilježi Francuska Gvajana, francuski prekomorski departman u Južnoj Americi, gdje je stopa siromaštva čak 59,5 posto. To je ujedno jedina regija EU-a u kojoj je više od polovice stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Odmah iza Francuske Gvajane je južnotalijanska regija Kalabrija gdje je 48,8 posto stanovnika izloženo riziku od siromaštva.

Uz spomenute dvije, među pet regija s najvećom stopom rizika od siromaštva još su talijanska Kampanija čije je središte Napulj (43,5 posto) te dvije španjolske enklave na sjeveru Afrike – Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto).

Panonska Hrvatska među siromašnijima

Među 93 statističke regije u EU s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva nalazi se i Panonska Hrvatska u kojoj je, prema Eurostatu, 31 posto stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U odnosu na izvješće Eurostata za 2021. godinu, stopa siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj porasla je s tadašnjih 28,6 na sadašnjih 31 posto.

Inače, kao statistička regija EU-a Panonska Hrvatska obuhvaća sedam županija: Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

Od preostale tri statističke regija u Hrvatskoj Jadranska Hrvatska ima neznatno višu stopu rizika od siromaštva od prosjeka EU-a (22,9 posto), ali se u podjeli svrstava u skupinu koja zahvaća i one ispod prosjeka (19,5 – 25 posto). Sjeverna Hrvatska ima stopu 18,3 posto, a Grad Zagreb 11,1 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva, a ta stopa raste već treću godinu zaredom.

Zagreb bolji od Bruxellesa

Štoviše, Zagreb se po tom kriteriju nalazi među 26 regija s najnižim stopama rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, manjima od 12,5 posto.

Uz Zagreb u toj je skupini sedam regija sjeverne i središnje Italije, uključujući autonomnu pokrajinu Bolzano koja ima najnižu stopu siromaštva u EU – 6,6 posto. Nadalje, u istom društvu je i šest od ukupno osam regija u Češkoj, po tri regije u Austriji i Belgiji, dvije regije u Poljskoj (uključujući onu u kojoj je Varšava), regije glavnih gradova Rumunjske, Slovenije i Slovačke – Bukurešta, Ljubljane i Bratislave te regija Srednje Podunavlje na sjeverozapadu Mađarske.

S druge strane, od 25 regija s najvišim stopama siromaštva pet ih je u Grčkoj, po četiri u Bugarskoj, Italiji i Španjolskoj, po tri Francuskoj i Rumunjskoj, a uz njih su, možda neočekivano, i regije Bruxellesa u Belgiji i Bremena u Njemačkoj.

Znatno povećani životni troškovi u EU

Ovo je izvješće pokazalo kako se u zemljama istoka EU-a, uključujući i Hrvatsku, ljudi u glavnim gradovima tih zemalja općenito suočavaju s manjim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s onima koji žive u ostalim dijelovima tih zemalja. Za primjer se navodi glavni grad Rumunjske Bukurešt gdje je stopa rizika od siromaštva 12 posto, odnosno 2,3 posto niža nego u ostalim dijelovima te zemlje.

“Sličan obrazac uočen je u Slovačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj gdje je nacionalna stopa bila najmanje 50 posto veća nego u glavnom gradu”, stoji u objašnjenju izvješća Eurostata.

Kao jedan od razloga većeg rizika od siromaštva na razini cijele EU navodi se znatno povećanje životnih troškova.

“Neki od najbržih porasta cijena zabilježeni su za hranu i energente. Poskupljenje tih roba često nesrazmjerno utječe na najsiromašnije pojedince u društvu, jer oni imaju tendenciju izdvajati veći dio svog raspoloživog dohotka za te osnovne robe. Godišnja stopa inflacije u EU porasla je s 0,7 posto u 2020. na 9,2 posto do 2022. godine da bi u 2023. pala na 6,4 posto, a zatim lani na 2,6 posto”, piše u izvješću Eurostata.

Povezane teme :Featured siromaštvo standard život

Up Next

Cvjećari se žale na rast troškova: “Kada je riječ o cijenama cvjetnih aranžmana za Sve svete…”

Ne propustite

PROGNOZA / Stiže promjena: Nakon kiše i zahlađenja – sunčana razdoblja

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?

Objavljeno

9 sati prije

14. prosinca 2025.

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.

Promjena vremena uz naoblačenje

Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.

Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.

Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.

Nastavi čitati

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

1 dan prije

13. prosinca 2025.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

1 dan prije

13. prosinca 2025.

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

Nastavi čitati