Hrvatska
Objavljena karta siromaštva u EU. Na njoj je i jedna hrvatska regija
Prošloga tjedna, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, statistički ured Europske unije Eurostat objavio je izvješće o stopi rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u regijama EU-a u prošloj godini.
U izvješću stoji kako, prema globalnim standardima, većina ljudi u EU-u ima relativno visok životni standard zahvaljujući visokim razinama dohodaka i bogatstva te mreži sustava socijalne zaštite.
No više od petine stanovništva Unije – 93,3 milijuna ljudi od ukupno 443 milijuna – u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. A od 243 europske statističke regije (NUTS 2) čiji podaci su bili dostupni Eurostatu, u 93 je stopa rizika od siromaštva veća od prosjeka EU-a koja iznosi 21 posto.
Najsiromašnija regija EU-a nije u Europi
Najvišu stopu bilježi Francuska Gvajana, francuski prekomorski departman u Južnoj Americi, gdje je stopa siromaštva čak 59,5 posto. To je ujedno jedina regija EU-a u kojoj je više od polovice stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Odmah iza Francuske Gvajane je južnotalijanska regija Kalabrija gdje je 48,8 posto stanovnika izloženo riziku od siromaštva.

Uz spomenute dvije, među pet regija s najvećom stopom rizika od siromaštva još su talijanska Kampanija čije je središte Napulj (43,5 posto) te dvije španjolske enklave na sjeveru Afrike – Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto).
Panonska Hrvatska među siromašnijima
Među 93 statističke regije u EU s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva nalazi se i Panonska Hrvatska u kojoj je, prema Eurostatu, 31 posto stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U odnosu na izvješće Eurostata za 2021. godinu, stopa siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj porasla je s tadašnjih 28,6 na sadašnjih 31 posto.
Inače, kao statistička regija EU-a Panonska Hrvatska obuhvaća sedam županija: Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
Od preostale tri statističke regija u Hrvatskoj Jadranska Hrvatska ima neznatno višu stopu rizika od siromaštva od prosjeka EU-a (22,9 posto), ali se u podjeli svrstava u skupinu koja zahvaća i one ispod prosjeka (19,5 – 25 posto). Sjeverna Hrvatska ima stopu 18,3 posto, a Grad Zagreb 11,1 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva, a ta stopa raste već treću godinu zaredom.
Zagreb bolji od Bruxellesa
Štoviše, Zagreb se po tom kriteriju nalazi među 26 regija s najnižim stopama rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, manjima od 12,5 posto.
Uz Zagreb u toj je skupini sedam regija sjeverne i središnje Italije, uključujući autonomnu pokrajinu Bolzano koja ima najnižu stopu siromaštva u EU – 6,6 posto. Nadalje, u istom društvu je i šest od ukupno osam regija u Češkoj, po tri regije u Austriji i Belgiji, dvije regije u Poljskoj (uključujući onu u kojoj je Varšava), regije glavnih gradova Rumunjske, Slovenije i Slovačke – Bukurešta, Ljubljane i Bratislave te regija Srednje Podunavlje na sjeverozapadu Mađarske.

S druge strane, od 25 regija s najvišim stopama siromaštva pet ih je u Grčkoj, po četiri u Bugarskoj, Italiji i Španjolskoj, po tri Francuskoj i Rumunjskoj, a uz njih su, možda neočekivano, i regije Bruxellesa u Belgiji i Bremena u Njemačkoj.
Znatno povećani životni troškovi u EU
Ovo je izvješće pokazalo kako se u zemljama istoka EU-a, uključujući i Hrvatsku, ljudi u glavnim gradovima tih zemalja općenito suočavaju s manjim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s onima koji žive u ostalim dijelovima tih zemalja. Za primjer se navodi glavni grad Rumunjske Bukurešt gdje je stopa rizika od siromaštva 12 posto, odnosno 2,3 posto niža nego u ostalim dijelovima te zemlje.
“Sličan obrazac uočen je u Slovačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj gdje je nacionalna stopa bila najmanje 50 posto veća nego u glavnom gradu”, stoji u objašnjenju izvješća Eurostata.
Kao jedan od razloga većeg rizika od siromaštva na razini cijele EU navodi se znatno povećanje životnih troškova.
“Neki od najbržih porasta cijena zabilježeni su za hranu i energente. Poskupljenje tih roba često nesrazmjerno utječe na najsiromašnije pojedince u društvu, jer oni imaju tendenciju izdvajati veći dio svog raspoloživog dohotka za te osnovne robe. Godišnja stopa inflacije u EU porasla je s 0,7 posto u 2020. na 9,2 posto do 2022. godine da bi u 2023. pala na 6,4 posto, a zatim lani na 2,6 posto”, piše u izvješću Eurostata.
Hrvatska
APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”
Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.
I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.
Vatrogasci savjetuju:
• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,
• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,
• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,
• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,
• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,
• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,
• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,
• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije
Pretežno sunčano vrijeme nastavit će se i danas u najvećem dijelu Hrvatske, ali tijekom jutra mjestimice na kopnu još može biti magle.
Nešto više oblaka očekujemo poslijepodne na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje do kraja dana ponegdje može pasti i malo kiše. Zapuhat će povremeno umjeren vjetar južnih smjerova, a duž obale će tijekom dana zapuhati umjereno jugo koje će navečer jačati. Nakon svježeg jutra, danju iznadprosječno toplo uz popodnevne vrijednosti većinom od 18 do 23 Celzijeva stupnja, samo u gorskim krajevima malo svježije.
Srijeda nam nosi više oblaka uz veliku vjerojatnost i za kišu koja će obilnija i raširenija biti na Jadranu i krajevima uz Jadran gdje mjestimice može biti praćena i grmljavinom. U unutrašnjosti zemlje će kiše biti manje, a na istoku Hrvatske prijepodne još očekujemo dosta sunca.
Nastavlja se južina pa će i dalje biti toplo. Na Jadranu jugo mjestimice može imati vrlo jake i olujne udare, poslijepodne će najprije na sjevernom dijelu okrenuti na južni i jugozapadni vjetar pa oslabjeti. Jutro toplije od prethodnih, osobito na kopnu, a dnevna temperatura uglavnom između 15 i 20°C, na istoku Slavonije i koji stupanj viša.
U četvrtak će na kopnu i sjevernom Jadranu dan biti pretežno oblačan, mjestimice s kišom, dok bi u Dalmaciji već trebalo biti uglavnom suho. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, na sjevernom Jadranu jaku buru. Jutarnja temperatura ugodna, a dnevna će biti niža, osobito na kopnu pa u Slavoniji može biti i desetak stupnjeva niža nego u srijedu.
Petak počinje prohladno, u unutrašnjosti i maglovito, a danju će biti pretežno ili djelomično sunčano. Čini se da nova promjena vremena dolazi za vikend kad uz sve više oblaka ponovno mjestimice može biti kiše.
Hrvatska
PROGNOZA / Nakon obilne kiše stiže smirivanje vremena. Evo što donosi početak novog tjedna
U protekla 24 sata ciklona koja se premještala preko naše zemlje donijela je većem dijelu Hrvatske prvu obilniju kišu nakon nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci. Najmanje oborina je palo na istoku Hrvatske gdje se nastavlja manjak oborina.
Ciklona danas napušta Hrvatsku pa je kiša u većini Hrvatske prestala, a sa sjeverozapada se već počelo i djelomično razvedravati. U nastavku dana kiša će prestati i u Slavoniji i Dalmaciji, najkasnije na krajnjem jugu.
Uz razvedravanje očekujemo i dosta sunčanih razdoblja pa će nedjelja biti povoljnija za boravak i planove na otvorenom. Navečer i u noći sa sjeverozapada novo naoblačenje s mjestimičnom kišom.
Vjetar na kopnu slab do umjeren sjevernih smjerova, a duž obale će puhati umjerena bura, koja osobito ujutro i ponovno navečer može imati jake do olujne udare, osobito podno Velebita.
Popodnevna temperatura zraka većinom od 15 do 19°C, na Jadranu i krajevima uz Jadran i do 23 Celzijeva stupnja.
Ponedjeljak nam nosi nove oblake, mjestimice s malo kiše, uglavnom u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, na Jadranu umjerena i pojačana bura koja podno Velebita može imati i olujne udare, osobito navečer. Jutarnja temperatura na kopnu od 5 do 10, duž obale i na otocima između 11 i 14°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti između 13 i 18°C, na Jadranu koji stupanj viša.
Od utorka slijede uglavnom suhi dani. Duž Jadrana puno sunca, u unutrašnjosti će povremeno biti i oblaka. Hladnije noći i jutra, na kopnu uz mjestimičnu maglu, a dnevna temperatura bez veće promjene.
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) “RECI DRAGOM SVOM DA ZNA” / Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. I vrlo posebnu posvetu…
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) ALBUM “ZA SVE VRIME” KRIJE PRIČU O ZADRU / Bralić i Intrade predstavljaju novi album koji se sabrao njihov recentni glazbeni rad
-
Hrvatska2 tjedna prijePROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije
-
Tech2 tjedna prijeSMART CITY / Zadar osvojio titulu najboljeg hrvatskog grada




