Svijet
Cijena cigareta ide u nebo. Europska komisija predlaže povećanje trošarina na duhan od čak 73 posto
Europska komisija predlaže povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode za čak 73 posto, odnosno s 124,2 na 215 eura na 1.000 komada, što bi predstavljalo dvostruko veće trošarinsko opterećenje na cigarete i sve nikotinske proizvode nego u zemljama s kojima Europska unija graniči, čime bi hrvatska izvozno orijentirana duhanska industrija došla u težak položaj, proračun bi izgubio milijune eura godišnje, a opravdan je i strah od bujanja crnog tržišta, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
Strateška industrija
– Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana – od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini. Zapošljava oko 10.000 ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a tristotinjak farmera proizvodi 6 posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem Europske unije, ističu u udruzi poslodavaca.
Analize pokazuju da je potražnja za cigaretama, duhanskim i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena nego što pretpostavlja Europska komisija, pa u HUP-u zaključuju da bi planirano povećanje trošarina dovelo do pada, a ne rasta poreznih prihoda.
– Hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo, već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji, upozoravaju u HUP-u.
Dodaju da bi došlo do velikih razlika u cijenama duhanskih proizvoda koje bi povećanjem trošarina nastale u odnosu na nama susjedne zemlje koje nisu članice EU-a: Srbiju, BiH i Crnu Goru, što bi hrvatsku duhansku industriju dovelo u izrazito težak položaj.
Osim povećanja trošarina, Komisija također predlaže i porezni mehanizam TEDOR, odnosno preusmjeravanje 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina u proračun EU-a, što bi Hrvatsku stajalo 152 milijuna eura godišnje, procjenjuju u HUP-u.
– To državi ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU, u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU-a. Tim gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ, navode u HUP-u i dodaju da bi predložene mjere ograničile fiskalnu autonomiju država članica, posebno juga i jugoistoka EU-a, gdje je kupovna moć ispod prosjeka Europske unije, uključujući Hrvatsku.
Procjenjuju da bi ukupni godišnji gubitak državnog proračuna s osnova oba prijedloga Komisije bio 400 milijuna eura.
Odbaciti novi porez
Udruga poslodavaca stoga predlaže odbacivanje TEDOR-a u cilju očuvanja fiskalnog suvereniteta jer »preraspodjeljuje nacionalne prihode i ugrožava stabilnost proračuna članica EU-a«.
HUP predlaže i odbacivanje ideje novih prihoda EU-a poput CORE poreza za tvrtke s neto prihodom iznad 100 milijuna eura za koji kažu da ih je zatekao jer smatraju da dodatno opterećuje tvrtke i smanjuje konkurentnost velikog broja srednjih i velikih hrvatskih tvrtki. Predlažu koordinaciju Hrvatske s državama regije za jači pregovarački položaj s Komisijom te aktivnu suradnju industrije i Ministarstva financija u pronalaženju održivih rješenja koja štite fiskalne i ekonomske interese.
Osim toga, predlažu faznu i umjerenu prilagodbu trošarina, kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast sivog tržišta te povoljniji porezni tretman proizvoda smanjenog rizika (grijani duhan, e-tekućine i nikotinske vrećice) čime bi se potakao prelazak pušača na manje štetne alternative te očuvala fleksibilnost članica EU-a i ublažio negativni učinak na tržište, prenosi Novi list.
Prema izračunima, previsoke minimalne stope na proizvode smanjenog rizika, poput e-tekućina ili nikotinskih vrećica, mogle bi gotovo uništiti tržište tih proizvoda u EU-u. Naime, predložena minimalna stopa od 143 eura po kilogramu za nikotinske vrećice, prema izračunu EK-a, smanjila bi njihovu prodaju za čak 86 posto što bi obeshrabrabrilo prelazak pušača s cigareta na alternative i narušilo tržišno natjecanje. Umjerenije stope, kažu u HUP-u, prilagođene uvjetima svake članice, omogućile bi učinkovitiju borbu protiv ilegalne trgovine.
Tržište će pasti u ruke krijumčara
Europska unija već gubi 17 milijardi eura godišnje od 52 milijarde eura nezakonitih cigareta, dok je tržište ilegalnih nikotinskih proizvoda procijenjeno na 10 milijardi eura, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i dodaju da bi povećane trošarine dodatno ojačale sivo tržište i krijumčarenje, bez koristi za javno zdravlje. U listopadu 2024. prosječna trošarina u Hrvatskoj iznosila je 128 eura na 1.000 cigareta, što je tek 14 posto ispod EU prosjeka kad se uvaže razlike u cijenama i dohotku, što jasno pokazuje da nema prostora za nagli rast kako stoji u prijedlogu Europske komisije, poručuju iz HUP-a.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
