Hrvatska
VIR JE NAJOMILJENIJI / Domaćih turista svake godine sve više. Omiljena destinacija im je mjesto bez ijednog hotela
Ovogodišnja turistička sezona, kako zasad govore brojke, neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti. Lipanj je, doduše, bio znatno lošiji, a i srpanj nešto slabiji no inače, no podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine ipak zabilježen rast od 2 posto i u dolascima i u noćenjima turista.
Od početka godine pa do kraja srpnja bilo je 12,2 milijuna turističkih dolazaka i 58,7 milijuna noćenja, prema podacima HTZ-a. Od toga je stranih turista bilo 10,3 milijuna ili jedan posto vise nego u istom razdoblju lani, dok je domaćih turista bilo 1,86 milijuna, što je čak 8 posto više nego od siječnja do srpnja prošle godine.
Domaći turisti ostvarili su u dosadašnjih sedam mjeseci ove godine 7,3 milijuna noćenja što je također porast od 6 posto u odnosu na lanjsko sedmomjesečje. Brojčano, u prvih sedam mjeseci ove godine domaćih je turista za oko 150 tisuća više i ostvarili su oko 350 tisuća noćenja više u odnosu na 2024. godinu.
Naši ‘popravljaju’ statistiku
Pokazalo se, ne prvi puta, da u godinama kada broj stranih turista stagnira ili značajnije ne raste, domaći turisti popravljaju prosjek, odnosno ‘popunjavaju’ statističke rupe.
Nedavno smo pisali, pozivajući se na podatke Eurostata za 2024. godinu, kako si godišnji odmor izvan vlastitog doma ne može priuštiti 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina i da je po tome od Hrvatske lošije samo pet članica Europske unije. Podatak je taj uvelike određen prihodima zaposlenih građana koji su proteklih godina ipak rasli pa smo, radi usporedbe, u istom tekstu naveli i Eurostatov podatak za 2015. godinu kada čak 65,8 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina nije moglo priuštiti si godišnji odmor izvan mjesta stanovanja. Njihov broj u deset godina smanjen je za trećinu, a to s druge strane potvrđuju i podaci HTZ-a i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju domaćih gostiju u proteklim godinama.
U 20 godina dvaput više domaćih gostiju
Lani su, u odnosu na pretprošlu 2023. godinu, domaći turisti ostvarili 2,9 milijuna dolazaka, što je bio porast za 8,7 posto te 8,7 milijuna noćenja što je bio porast od 7,5 posto.
Pretprošle 2023. godine, pak, u usporedbi s 2022. domaći turisti također su ostvarili 7,6 posto više dolazaka i 4,7 posto više noćenja. Te 2023. u usporedbi s dotad turistički rekordnom 2019. godinom u kojoj je zabilježeno 2,2 milijuna dolazaka i 7 milijuna noćenja domaćih gostiju, povećanje je u postocima bilo dvoznamenkasto – 19,2 posto više dolazaka i 14,4 posto više noćenja.
Usporedimo li podatke s onima od prije 10, 15 pa i 20 godina, lanjskih 2,9 milijuna domaćih gostiju gotovo je dvaput više nego 2005. kada ih je bilo 1,52 milijuna pa i 2015. godine kada je zabilježeno 1,66 milijuna dolazaka domaćih gostiju.
Njihov broj iz godine u godinu raste i u statističkim su tablicama i kolačima odmah iza desetljećima najbrojnijih gostiju iz Njemačke.
Najpopularnije destinacije
Dok je tradicionalno najpopularnije domaće odredište stranih turista i u srpnju bio Rovinj, prema podacima HTZ-a i sustava eVisitor, najpopularnije destinacije domaćih turista također su po tradiciji bili Crikvenica i Vir. U srpnju je u Crikvenici zabilježeno 15.498 dolazaka domaćih gostiju, a u (na) Viru njih 12.582. Dok su u Crikvenici, koja je među domaćim turistima s kontinenta poznata kao destinacija za jednodnevne izlete, u srpnju ostvarili 134 tisuće noćenja, u Viru, poznatom po ogromnom broju vikend-kuća i bez ijednog hotela, domaći su gosti ostvarili čak 425 tisuća noćenja – skoro 34 ‘po glavi’!

Među popularnim destinacijama domaćih turista u srpnju, prema broju dolazaka, bili su još Šibenik, Biograd na Moru, Vodice i Novalja.
I u dosadašnjih sedam mjeseci po broju noćenja domaćih gostiju (više od 637 tisuća) debelo prednjači Vir, dok je po broju dolazaka daleko ispred svih Zagreb (168 tisuća), a slijede Zadar, Rovinj, Šibenik i Crikvenica.

Stranim gostima u prvih sedam mjeseci ove godine najprivlačnija ovdašnja destinacija bio je Dubrovnik koji je prvi i po broju dolazaka i brojem ostvarenih noćenja. Zanimljivo je da su u srpnju, u špici turističke sezone, od ‘top 10’ destinacija stranih gostiju samo dvije u ‘top 10’ destinacija domaćih gostiju – Novalja i Mali Lošinj.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




