Hrvatska
Objavljene brojke: Sve više luksuznih hotela, sve manje turista
Premda je u petak stigla vijest da je turizam u blagu padu po broju dolazaka i noćenja u srpnju, podaci eVisitora pokazuju da je isti mjesec, s obzirom na lanjski srpanj, broj svih vrsta komercijalnog smještaja za turiste porastao – i to za više od milijun i 200 tisuća .
Jedan posto rasta
U Hrvatskoj je u 2025. povećan broj kategoriziranih turističkih smještajnih objekata u tri najveća segmenta – hotela je sredinom srpnja bilo 1.197 ili devet više nego u isto vrijeme 2024., kampova je bilo 16 više ili 386, a objekata u domaćinstvima 1.359 više ili 124.589, podaci su Ministarstva turizma i sporta.
U svim vrstama kategoriziranog i registriranog komercijalnog smještaja za turiste, prema podacima iz eVisitora, sredinom srpnja ove godine bilo je nešto više od 1,27 milijuna kreveta ili oko jedan posto više nego lani u isto vrijeme.
Hoteli
Sredinom srpnja ove godine najviše novokategoriziranih hotela u odnosu na isto vrijeme prošle godine nosilo je četiri zvjezdice – pet više ili 453, dok ih je s pet zvjezdica sada četiri više ili 74.
U kategorijama s dvije zvjezdice broj hotela smanjen je za tri, na 50, a sa tri zvjezdice ih je jedan manje ili 362.
Dva hotela manje sredinom srpnja ove godine u odnosu na lani ili 109 bilo je i u kategoriji komfor, dok ih je bez kategorije bilo 101 ili šest više, a u kategoriji standard isto kao lani, 45.
Od ukupno 74 hotela s kategorijom pet zvjezdica najviše ih je ili 20 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a s kategorijom četiri zvjezdice najviše ili 125 u u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
I prema ukupnom broju hotela sa četiri i pet zvjezdica sredinom srpnja ove godine Splitsko-dalmatinska županija bila je vodeća sa 140 takvih hotela, a slijedi Kvarner s 86 te Dubrovačko-neretvanska županija sa 60.
Najviše hotela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, najviše novih u Zadarskoj, a na kontinentu većinom bez promjene
Splitsko-dalmatinska županija je među svim županijama s najviše ukupno kategoriziranih hotela, 290, što je dva više nego sredinom srpnja prošle godine. Po jedan hotel više ove je godine još u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, gdje ih je sada 32 odnosno 16, a isti broj kategoriziranih hotela kao lani je ostao u većini ostalih kontinentalnih županija – u Karlovačkoj županiji ih je 20, po 16 ih je u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, po devet u Koprivničko-križevačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, U Međimurskoj sedam, a u Bjelovarsko-bilogorskoj šest.
Najmanje hotela i isti broj kao sredinom lanjskog srpnja ove je godine bilo u Virovitičko-podravskoj županiji, pet, u Sisačko-moslavačkoj četiri te u Požeško-slavonskoj dva.
Kampova najviše u kategoriji tri i četiri zvjezdice
Među 386 kategoriziranih kampova sredinom srpnja ove godine ili 16 više nego na isti dan prošle, najviše ih je ili 90 s kategorijom tri zvjezdice, što je i četiri više nego lani, a tek nešto manje ili 88 ih je sa četiri zvjezdice ili jedan više.
S pet zvjezdica broj kampova u Hrvatskoj se ove godine nije mijenjao te ih je isto kao lani, devet, a onih koji nemaju kategorizaciju je 100 ili tri više, dok ih je s najnižom kategorijom od jedne zvjezdice također isto kao lani, 11, a s dvije 80 ili dva više.
Iz MINTS-a iznose i da je među županijama najviše kampova (svih kategorija) na Jadranu, odnosno 103 u Zadarskoj županiji, koju sa 74 kampa slijedi Istra, te Splitsko-dalmatinska županiji sa 48 i Kvarneru sa 43 kampa.
Kod objekata u domaćinstvima najveći rast u kategoriji četiri zvjezdice i u Zadarskoj županiji
Od ukupnih ovogodišnjih 124.589 registriranih smještajnih komercijalnih objekata u domaćinstvu, što je i 1.359 objekata više nego sredinom srpnja prošle godine, najveći je rast u kategoriji četiri zvjezdice, za 871 objekt, pa je takvih sada ukupno nešto više od 21 tisuća objekata.
U odnosu na lani, ove je godine samo u tri županije smanjen broj tih objekata – Istarskoj za 120 objekata, na 21.523, u Primorsko-goranskoj za 86, na 19.915 objekata te u Šibensko-kninskoj za 131, na 9.123, dok je većini ostalih županija u Hrvatskoj taj broj povećan, a za najvećih ili 648 objekata, na 18.956 u Zadarskoj županiji.
Najviše kategoriziranih objekata za smještaj turista u domaćinstvu ili 33.315, od kojih 378 novih ove godine, je pak u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ove je godine, po podacima Ministarstva turizma i sporta iz sustava eVisitor, povećan i broj kategoriziranih objekata sa smještaj turista na OPG-ovima, za 31 objekt ili na ukupno 644, pri čemu je najveći najveći rast u kategoriji “4 sunca”, za 22 objekta.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




