Connect with us

Hrvatska

Nijemci kažu da im je Hrvatska skupa. Pogledajte usporedbu cijene Zagreba i Berlina, Dalmacije i Münchena

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Svake godine, pred početak ljetne turističke sezone, puno se piše i govori o cijenama na Jadranu. Uvijek se pronađe neka roba ili usluga koja strši cijenom, bila to kava, kuglica sladoleda ili najam ležaljke i apartmana.

Ove godine uoči sezone za koju i Vlada i resorno ministarstvo i guverner Hrvatske narodne banke upozoravaju na zamku skupog turizma, rani alarm uključio je statistički podatak o drastičnom padu broja gostiju iz Njemačke u predsezonskom svibnju. Tih tradicionalno najbrojnijih turista u Hrvatskoj bilo je gotovo upola manje nego lanjskog svibnja. A uz taj podatak stigle su i informacije o pisanju njemačkih medija koji upozoravaju na previsoke cijene u Hrvatskoj.

“Proteklih godina snažno su porasle cijene hotelske i gastronomske ponude. Zato više ne dolazi tako puno turista”, piše Rheinische Post u nedavnoj reportaži s hrvatskog Jadrana.

‘Skupo, skuplje, Hrvatska’

No, nije to ništa novo. I pretprošlog ljeta, kako je tada za N1 govorio novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, ozbiljni njemački mediji pisali su o visokim cijemama na hrvatskoj obali, a istaknuo je tada i jedan od naslova: “Skupo, skuplje, Hrvatska”.

I lani su uoči turističke sezone neki tamošnji mediji, poput RTL-a, tvrdili da je Hrvatska već godinama preskupa i da se kao jeftinija alternativa Hrvatskoj njemačkim turistima nudi Albanija.

Za jednostavnu usporedbu, koja donekle može razjasniti kako stoje stvari, usporedili smo cijene nekih roba i usluga u Njemačkoj i kod nas. Točnije, u dvama glavnim gradovima – Berlinu i Zagrebu te u Münchenu i Splitu. Za usporedbu smo koristili podatke sa stranice Numbeo, internetske baze podataka o troškovima života u 350 gradova iz cijeloga svijeta.

Usporedba: Zagreb i Berlin

Prema usporedbi Numbea, troškovi života u Zagrebu su 26,6 posto niži nego u Berlinu bez najamnine za stan, odnosno 31,1 posto s uračunatom prosječom najamninom. Cijene u zagrebačkim restoranima 25,6 posto su niže nego u berlinskima, a i namirnice su 23,1 posto jeftinije. No i kupovna moć u Zagrebu je 22,4 posto niža nego u Berlinu. Razlika se ponajbolje vidi u iznosu prosječne neto plaće. U Zagrebu je ona 1.623 eura, 46,5 posto niža nego u Berlinu gdje prosječna neto plaća iznosi 3.034 eura.

Cijene u restoranima u Zagrebu za četvrtinu su niže nego u Berlinu.

Obrok (dvije osobe, tri slijeda) u restoranu srednje klase

Berlin: 70 eura

Zagreb: 60 eura

-14,3 %

Obrok u restoranu brze hrane

Berlin: 11,00 eura

Zagreb: 8,00 eura

-27,3 %

Domaće pivo (točeno 0,5 l)

Berlin: 4,50 eura

Zagreb: 3,20 eura

-28,9 %

Uvozno pivo (boca 0,33 l)

Berlin: 4,00 eura

Zagreb: 4,00 eura

0 %

Cappuccino (obični)

Berlin: 3,87 eura

Zagreb: 2,12 eura

-45,2 %

Coca-Cola/Pepsi (boca 0,33 l)

Berlin: 2,92 eura

Zagreb: 2,66 eura

-8,7 %

Voda (boca, 0,33 l)

Berlin: 2,55 eura

Zagreb: 2,09 eura

-18,3 %

Razliku čini razlika u prosječnoj plaći

Od namirnica u trgovinama, u Berlinu je sve skuplje nego u Zagrebu, osim flaširane vode, vina te piva, domaćeg i uvoznog.

Voda (boca 1,5 l)

Berlin: 0,92 eura

Zagreb: 1,12 eura

+21,9 %

Boca vina (srednji rang)

Berlin: 6,00 eura

Zagreb: 6,99 eura

+16,5 %

Domaće pivo (boca 0,5 l)

Berlin: 1,01 euro

Zagreb: 1,58 eura

+57,2 %

Uvozno pivo (boca 0,33 l)

Berlin: 1,65 eura

Zagreb: 1,92 eura

+15,9 %

Što se tiče ostalih namirnica u trgovinama, u Berlinu su sve skuplje – od neznatnih razlika u cijenama jaja (3,5 posto skuplje) i mlijeka (4,5 posto) do jabuka koje su u Berlinu skuplje čak 44 posto za kilogram. Krumpir, naranče, rajčice i zelena salata u Zagrebu su u trgovinama jeftiniji oko 25 posto.

Vožnja taksijem u Zagrebu je upola jeftnija nego u Berlinu. Obična tarifa za kilometar vožnje je 0,95 eura. Startna cijena vožnje taksijem u Zagrebu je još jeftinija – 2 eura naspram 5 eura u Berlinu. Cijena najjeftinije, polusatne jednosmjerne karte u zagrebačkom javnom prijevozu je 0,53 eura, dok u Berlinu košta 2,60 eura, ali za duže trajanje vožnje.

Berlin je skuplji od Zagreba, ali razlike u cijeni nisu tolike kolika je razlika u prosječnoj plaći i kupovnoj moći.

Usporedba: Split i München

Ta je razlika još izraženija u usporedbi Münchena i Splita.

Prema usporednim podacima Numbea, troškovi života bez najamnine za stan u Splitu su 25,6 posto niži nego u Münchenu, dok su uključujući najamninu niži za 32,4 posto. Cijene u splitskim restoranima 19,5 posto su niže nego u Münchenu, a cijene namirnica 19,9 posto niže. Međutim, lokalna kupovna moć u Splitu čak je 44,9 posto niža nego u glavnom gradu Bavarske.

Cijene u restoranima u Splitu niže su za dvadesetak posto nego u Münchenu.

Obrok (dvije osobe, tri slijeda) u restoranu srednje klase

München: 80,00 eura

Split: 70,00 eura

-12,5 %

Obrok u restoranu brze hrane

München: 12 eura

Split: 8 eura

-33,3 %

Domaće pivo (točeno 0,5 l)

München: 5 eura

Split: 4,75 eura

-5 %

Uvozno pivo (boca 0,33 l)

München: 5 eura

Split: 4,25 eura

-15 %

Cappuccino (obični)

München: 3,79 eura

Split: 2,47 eura

-34,8 %

Coca-Cola/Pepsi (boca 0,33 l)

München: 3,52 eura

Split: 3,02 eura

-14,1 %

Voda (boca 0,33 l)

München: 3,24 eura

Split: 2,48 eura

-23,6 %

Voda, vino i pivo skuplji kod nas

Što se tiče namirnica u dućanima, u onim minhenskima jabuke i rajčice skuplje su 41 posto nego u splitskima, a sir lokalnih proizvođača i kilogram goveđeg mesa 28 posto. Razlika u cijeni najmanja je za jaja koja su samo 0,8 posto skuplja u Münchenu, zelenu salatu koja je ondje skuplja 7 posto te naranče koje su 9,6 posto skuplje nego u Splitu. U Splitu je, prema podacima Numbea, pet artikala u trgovinama skuplje nego u Münchenu:

Riža (bijela, 1 kg)

München: 2,82 eura

Split: 3,27 eura

+16,2 %

Voda (boca 1,5 l)

München: 0.85 eura

Split: 1.10 eura

+29.2 %

Boca vina (srednji rang)

München: 6 eura

Split: 7 eura

+16.7 %

Domaće pivo (boca 0,5 l)

München: 1.02 eura

Split: 1.49 eura

+45.8 %

Uvozno pivo (boca 0.33 l)

München: 1.43 eura

Split: 2.07 eura

+44.2 %

Vožnja taksijem u Splitu je jeftinija. Obična tarifa za kilometar vožnje je 2 eura naspram 2,50 eura u Münchenu. Startna cijena vožnje taksijem je 3 eura, a u Münchenu 5,60 eura.

Iako je većina roba i usluga skuplja u Münchenu, ali mnoge ne značajno, razlika u prosječnim mjesečnim neto plaćama je ogromna: u Münchenu je ona 3.319 eura, a u Splitu 63 posto manje – 1.237 eura.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu