Hrvatska
Nijemci kažu da im je Hrvatska skupa. Pogledajte usporedbu cijene Zagreba i Berlina, Dalmacije i Münchena
Svake godine, pred početak ljetne turističke sezone, puno se piše i govori o cijenama na Jadranu. Uvijek se pronađe neka roba ili usluga koja strši cijenom, bila to kava, kuglica sladoleda ili najam ležaljke i apartmana.
Ove godine uoči sezone za koju i Vlada i resorno ministarstvo i guverner Hrvatske narodne banke upozoravaju na zamku skupog turizma, rani alarm uključio je statistički podatak o drastičnom padu broja gostiju iz Njemačke u predsezonskom svibnju. Tih tradicionalno najbrojnijih turista u Hrvatskoj bilo je gotovo upola manje nego lanjskog svibnja. A uz taj podatak stigle su i informacije o pisanju njemačkih medija koji upozoravaju na previsoke cijene u Hrvatskoj.
“Proteklih godina snažno su porasle cijene hotelske i gastronomske ponude. Zato više ne dolazi tako puno turista”, piše Rheinische Post u nedavnoj reportaži s hrvatskog Jadrana.
‘Skupo, skuplje, Hrvatska’
No, nije to ništa novo. I pretprošlog ljeta, kako je tada za N1 govorio novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, ozbiljni njemački mediji pisali su o visokim cijemama na hrvatskoj obali, a istaknuo je tada i jedan od naslova: “Skupo, skuplje, Hrvatska”.
I lani su uoči turističke sezone neki tamošnji mediji, poput RTL-a, tvrdili da je Hrvatska već godinama preskupa i da se kao jeftinija alternativa Hrvatskoj njemačkim turistima nudi Albanija.
Za jednostavnu usporedbu, koja donekle može razjasniti kako stoje stvari, usporedili smo cijene nekih roba i usluga u Njemačkoj i kod nas. Točnije, u dvama glavnim gradovima – Berlinu i Zagrebu te u Münchenu i Splitu. Za usporedbu smo koristili podatke sa stranice Numbeo, internetske baze podataka o troškovima života u 350 gradova iz cijeloga svijeta.
Usporedba: Zagreb i Berlin
Prema usporedbi Numbea, troškovi života u Zagrebu su 26,6 posto niži nego u Berlinu bez najamnine za stan, odnosno 31,1 posto s uračunatom prosječom najamninom. Cijene u zagrebačkim restoranima 25,6 posto su niže nego u berlinskima, a i namirnice su 23,1 posto jeftinije. No i kupovna moć u Zagrebu je 22,4 posto niža nego u Berlinu. Razlika se ponajbolje vidi u iznosu prosječne neto plaće. U Zagrebu je ona 1.623 eura, 46,5 posto niža nego u Berlinu gdje prosječna neto plaća iznosi 3.034 eura.
Cijene u restoranima u Zagrebu za četvrtinu su niže nego u Berlinu.
Obrok (dvije osobe, tri slijeda) u restoranu srednje klase
Berlin: 70 eura
Zagreb: 60 eura
-14,3 %
Obrok u restoranu brze hrane
Berlin: 11,00 eura
Zagreb: 8,00 eura
-27,3 %
Domaće pivo (točeno 0,5 l)
Berlin: 4,50 eura
Zagreb: 3,20 eura
-28,9 %
Uvozno pivo (boca 0,33 l)
Berlin: 4,00 eura
Zagreb: 4,00 eura
0 %
Cappuccino (obični)
Berlin: 3,87 eura
Zagreb: 2,12 eura
-45,2 %
Coca-Cola/Pepsi (boca 0,33 l)
Berlin: 2,92 eura
Zagreb: 2,66 eura
-8,7 %
Voda (boca, 0,33 l)
Berlin: 2,55 eura
Zagreb: 2,09 eura
-18,3 %
Razliku čini razlika u prosječnoj plaći
Od namirnica u trgovinama, u Berlinu je sve skuplje nego u Zagrebu, osim flaširane vode, vina te piva, domaćeg i uvoznog.
Voda (boca 1,5 l)
Berlin: 0,92 eura
Zagreb: 1,12 eura
+21,9 %
Boca vina (srednji rang)
Berlin: 6,00 eura
Zagreb: 6,99 eura
+16,5 %
Domaće pivo (boca 0,5 l)
Berlin: 1,01 euro
Zagreb: 1,58 eura
+57,2 %
Uvozno pivo (boca 0,33 l)
Berlin: 1,65 eura
Zagreb: 1,92 eura
+15,9 %
Što se tiče ostalih namirnica u trgovinama, u Berlinu su sve skuplje – od neznatnih razlika u cijenama jaja (3,5 posto skuplje) i mlijeka (4,5 posto) do jabuka koje su u Berlinu skuplje čak 44 posto za kilogram. Krumpir, naranče, rajčice i zelena salata u Zagrebu su u trgovinama jeftiniji oko 25 posto.
Vožnja taksijem u Zagrebu je upola jeftnija nego u Berlinu. Obična tarifa za kilometar vožnje je 0,95 eura. Startna cijena vožnje taksijem u Zagrebu je još jeftinija – 2 eura naspram 5 eura u Berlinu. Cijena najjeftinije, polusatne jednosmjerne karte u zagrebačkom javnom prijevozu je 0,53 eura, dok u Berlinu košta 2,60 eura, ali za duže trajanje vožnje.
Berlin je skuplji od Zagreba, ali razlike u cijeni nisu tolike kolika je razlika u prosječnoj plaći i kupovnoj moći.
Usporedba: Split i München
Ta je razlika još izraženija u usporedbi Münchena i Splita.
Prema usporednim podacima Numbea, troškovi života bez najamnine za stan u Splitu su 25,6 posto niži nego u Münchenu, dok su uključujući najamninu niži za 32,4 posto. Cijene u splitskim restoranima 19,5 posto su niže nego u Münchenu, a cijene namirnica 19,9 posto niže. Međutim, lokalna kupovna moć u Splitu čak je 44,9 posto niža nego u glavnom gradu Bavarske.
Cijene u restoranima u Splitu niže su za dvadesetak posto nego u Münchenu.
Obrok (dvije osobe, tri slijeda) u restoranu srednje klase
München: 80,00 eura
Split: 70,00 eura
-12,5 %
Obrok u restoranu brze hrane
München: 12 eura
Split: 8 eura
-33,3 %
Domaće pivo (točeno 0,5 l)
München: 5 eura
Split: 4,75 eura
-5 %
Uvozno pivo (boca 0,33 l)
München: 5 eura
Split: 4,25 eura
-15 %
Cappuccino (obični)
München: 3,79 eura
Split: 2,47 eura
-34,8 %
Coca-Cola/Pepsi (boca 0,33 l)
München: 3,52 eura
Split: 3,02 eura
-14,1 %
Voda (boca 0,33 l)
München: 3,24 eura
Split: 2,48 eura
-23,6 %
Voda, vino i pivo skuplji kod nas
Što se tiče namirnica u dućanima, u onim minhenskima jabuke i rajčice skuplje su 41 posto nego u splitskima, a sir lokalnih proizvođača i kilogram goveđeg mesa 28 posto. Razlika u cijeni najmanja je za jaja koja su samo 0,8 posto skuplja u Münchenu, zelenu salatu koja je ondje skuplja 7 posto te naranče koje su 9,6 posto skuplje nego u Splitu. U Splitu je, prema podacima Numbea, pet artikala u trgovinama skuplje nego u Münchenu:
Riža (bijela, 1 kg)
München: 2,82 eura
Split: 3,27 eura
+16,2 %
Voda (boca 1,5 l)
München: 0.85 eura
Split: 1.10 eura
+29.2 %
Boca vina (srednji rang)
München: 6 eura
Split: 7 eura
+16.7 %
Domaće pivo (boca 0,5 l)
München: 1.02 eura
Split: 1.49 eura
+45.8 %
Uvozno pivo (boca 0.33 l)
München: 1.43 eura
Split: 2.07 eura
+44.2 %
Vožnja taksijem u Splitu je jeftinija. Obična tarifa za kilometar vožnje je 2 eura naspram 2,50 eura u Münchenu. Startna cijena vožnje taksijem je 3 eura, a u Münchenu 5,60 eura.
Iako je većina roba i usluga skuplja u Münchenu, ali mnoge ne značajno, razlika u prosječnim mjesečnim neto plaćama je ogromna: u Münchenu je ona 3.319 eura, a u Splitu 63 posto manje – 1.237 eura.
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.
Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
4. KOLOVOZA / Privremena regulacija prometa na Poluotoku povodom koncerta “300 godina Arbanasa”
KUKLJICA / U srijedu je Gospa od sniga – blagoslov kipa i tradicionalna procesija brodovima
OPASNE TEMPERATURE / Kardiolog upozorava: Ovako se zaštitite od ljetnih vrućina
Horoskop za 2. kolovoza 2026.
FOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
Nutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
Znanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
INICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru
FOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
Gradnja Olimpijskog bazena na VIšnjiku ide planiranom dinamikom; završeni radovi iskopa
VIDEO / Glazbenik Ivica Sikirić Ićo oduševio više od 30 tisuća ljudi izvedbom Cesarice na “Tragu u beskraju”
NE TREBA VAM MAJSTOR / Vodoinstalater otkrio jednostavan trik za začepljeni odvod: Štedi vrijeme, novac i živce
VIDEO / Razigrani dupin već se danima kupa s djecom u Maslenici. Pogledajte…
(VIDEO) ZADAR OSVANUO USRED LONDONSKOG METROA! Zadranka koja živi u Londonu ostala bez riječi: “Morala sam odmah fotografirati”
VIDEO / Novi nastavak turističkog spota sniman u Zadru; Modrić i Malkovich u glavnim ulogama
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”