Hrvatska
STOTINE OGLASA / Grobna mjesta i grobnice od 200 do 130.000 eura. Neke se nude u zamjenu za stan ili auto
Koncem travnja Hrvatski sabor je usvojio konačni prijedlog Zakona o grobljima, prvi nakon 1998. godine.
Tim Zakonom se preciznije propisuje upravljanje grobljima, njihovo korištenje kao i izgradnja novih groblja te organizacija, rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih mjesta ukopa.
Među ostalim, jasnije se propisuju i načini ustupanja prava korištenja grobnog mjesta i obveze javnih bilježnika da prijave ustupanje ili nasljeđivanje tih prava.
Rigoroznije odredbe novog Zakona
Neke odredbe Zakona o grobljima su znatno rigoroznije u odnosu na dosadašnji zakon. Primjerice, premještanje desetljećima nekorištenih groblja ili dijelova takvih groblja, uvjetovano gradnjom nekih infrastrukturnih projekata smanjeno je sa stotinu na samo 30 godina. Također su rigoroznije mjere u slučaju neuređivanja grobnih mjesta ili neplaćanja naknade za njih. Upravitelj groblja od sada može samostalno poduzeti potrebne radove na neodržavanom grobnom mjestu i ispostaviti račun za troškove korisniku koji ga nije održavao.
Stroža su i pravila oko neplaćanja godišnje grobne naknade. Primjerice, prema članku 23. novog Zakona o grobljima, kada dug za grobnu naknadu prijeđe iznos od deset godišnjih grobnih naknada, upravitelj groblja mora pozbvati korisnika grobnog mjesta da plati sve neplaćene naknade sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 30 dana. Ako ovaj to ne učini u tom roku može izgubiti pravo korištenja grobnog mjesta.
Grobna mjesta ne smiju se prodavati
U domaćim oglasnicima i ranije je bilo puno grobnih mjesta i grobnica ponuđenih na prodaju, odnosno ustupanje istih, a čini se da je nakon donošenja Zakona o grobljima ponuda još i veća.
U pravilu se grobna mjesta u Hrvatskoj ne smiju prodavati jer se nalaze na zemljištima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Fizičke osobe formalno su korisnici grobnih mjesta (jedino mogu biti vlasnici nadgrobnih ploča i spomenika na grobnim mjestima) pa ih stoga ne mogu prodavati, nego ustupati drugim osobama na korištenje sklapanjem ugovora kod javnog bilježnika. Dakako, uz novčanu naknadu.
Da grobna mjesta mogu biti unosne nekretnine vidi se ne samo po broju ponuđenih u oglasnicima, nego i po cijenama. A i tu se uočavaju razlike između pojedinih gradova i regija u Hrvatskoj, pa tamo gdje su nekretnine inače skuplje skuplja su i grobna mjesta. I obrnuto.
Grobnica kod arkada za 135.000 eura
Na Njuškalu, najvećem internetskom oglasniku u Hrvatskoj, u ponudi je nekoliko stotina grobnih mjesta ili grobnica na koja se ustupaju prava korištenja. Najskuplja su, naravno, na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoj, naročito ona bliže tamošnjim čuvenim arkadama i Aleji velikana. Tamo smo uočili i dvije najskuplje grobnice, koje se nude za više od stotinu tisuća eura.
Za 135.000 eura ustupa se grobno mjesto u Aleji Velikana sa šest ukopnih mjesta i neograničen broj mjesta za urne. Visoka cijena obrazložena je položajem grobnice kakva se iznimno rijetko nađe u ponudi te blizinom počivališta nekih istaknutih ljudi iz hrvatske povijesti.
U Mirogojskim arkadama nude se i dva grobna mjesta po cijeni od 110.000 eura, a korisnik nudi i mogućnost zamjene za stan ili kuću izvan Zagreba.
Blizu tim cijenama su i dvije grobnice onuđene po cijeni od 90.000 eura u, kako je navedneo, blizini grobnice grobnice prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Zamjena za automobil ili nekretninu
U blizini arkada na Mirogoju u ponudi je i nekoliko grobnica s više ukopnih mjesta po cijenama u rasponu od 20.000 do 50.000 eura. Neki ih nude uz mogućnost zamjene za automobil ili neku nekretninu. Na dijelovima Mirogoja udaljenijima od glavnog ulaza i arkada, cijene grobnih mjesta u rasponu su od 6.000 do 20.000 eura, a najviše po cijeni od 15.000 eura.
Na druga dva veća zagrebačka groblja cijene su niže. Na Miroševcu su od 4.000 do 15.000 eura, a jedna se s praznom nadgrobnom pločom) prodaje po 20.000 eura. Grobna mjesta na Markovom polju, gdje je manja ponuda u oglasnicima, ustupaju se po cijeni od 2.000 do 8.000 eura, ovisno o položaju i uređenosti.
Skupe grobnice u Dubrovniku, Zadru, Rijeci…
U prosjeku najbliža zagrebačkima, cijene su grobnih mjesta na dvama od ukupno osam groblja u Rijeci – Trsatu i Kozali. Na Trsatu se među ostalima nude grobnice s više mjesta (četiri do šest) po 25.000, 30.000 i 38.000 eura. Na Kozali se prodaje nekoliko grobnica po cijeni od 15.000 eura (dva mjesta) do 30.000 eura (šestmjesta). Pojedinačna grobna mjesta su oko 3.000 eura.
U Zadru se, na starom dijelu Gradskog groblja, nudi grobnica sa šest mjesta po cijeni od 63.000 eura.
U oglasnicima nismo uočili puno grobnica i grobnih mjesta u Dubrovniku. No na tamošnjem groblju Boninovo jedna grobnica ustupa se po cijeni od 80.000 eura, a pola udjela u jednoj obiteljskoj grobnici vlasnici, traže 35.000 eura.
Grobno mjesto za 200 eura
Gradsko groblje u Varaždinu je park-groblje u francuskom stilu koje se smatra jednim od najljepših u Europi pa i ta činjenica sigurno utječe na cijenu. U glavnoj aleji tog groblja nekoliko je grobnica u ponudi po cijeni od 20.000 do 40.000 eura. Na drugim dijelovima varaždinskog groblja cijene grobnih mjesta ponuđenih u oglasnicima kreću se od 3.000 do 5.000 eura.
Otprilike takve su i za desetak grobnih mjesta na groblju Lovrinac u Splitu – od 3.500 do 5.000 eura. Također i na nekoliko groblja u Osijeku gdje su grobna mjesta u pravilu od 2.000 do 4.000 eura, iako se nađu neka skuplja, primjerice grobno mjesto sa spomenikom na Aninom groblju koje se ustupa na korištenje za 12.000 eura.
U manjim gradovima manja je i ponuda u oglasnicima, a i cijene grobnih mjesta ili grobnica. U Sisku i Slavonskom Brodu cijene su od 2.000 do 4.000 eura. U Đakovu i Đurđevcu cijene su oko 2.000 eura, s tim da ih, naravno, ima i jeftinijih, ali i skupljih. U Bjelovaru, Virovitici i Popovači većinom su od 500 do 1.000 eura. U oglasima smo pronašli jedno grobno mjesto u Čazmi koje se ustupa po cijeni od 200 eura.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




