Hrvatska
HOĆEMO LI SE “KUHATI”? / Kakvo nas ljeto očekuje? DHMZ objavio veliku prognozu
Na mjesečnoj skali u sva tri ljetna mjeseca postoji signal za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka.
Oglas
Dostupni prognostički materijali za dugoročne prognoze s glavnim naglaskom na prognoze Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) ukazuju da će ljeto 2025. (lipanj, srpanj, kolovoz) biti još jedno iznadprosječno toplo ljeto, uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
To znači da se očekuje da će srednja sezonska temperatura biti viša od klimatološkog srednjaka (1991. – 2020.).
Na mjesečnoj skali u sva tri ljetna mjeseca postoji signal za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka.
Pritom je u srpnju i kolovozu moguće veće pozitivno odstupanje od višegodišnjeg srednjaka uz veliku i vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
“Kod takvog signala zaključujemo da će ta dva mjeseca, i minimalna i maksimalna temperatura, biti viša od prosjeka, moguće i znatno”, piše DHMZ.
Očekuju se toplinski valovi
Međutim, ni na mjesečnoj ni na sezonskoj skali ne možemo prognozirati pojavu, duljinu, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, iako se s obzirom na prognozu očekuju.
Stoga valja pratiti DHMZ-ove vremenske prognoze za kraća razdoblja (nekoliko dana unaprijed) koje će, bude li potrebno, sadržavati upozorenje na toplinske valove, dodaju.
Iako se predviđa vrijeme toplije od prosjeka, svakako su mogući i prodori hladnog zraka (npr. prolaskom hladne fronte), odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece.
Očekuje se malo oborina
Prognoziranje količine oborine mnogo je složenije od prognoziranja temperature, osobito na sezonskoj skali, stoga je i pouzdanost prognoze količine oborine manja.
Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom manja ili najviše oko klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Signal za manjak oborine s obzirom na mjesečni srednjak postoji, osobito u srpnju.
S obzirom na pljuskoviti karakter oborine uobičajen u toplom dijelu godine te lokalne faktore (orografija, blizina mora, temperatura mora) velika je vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu oborinu.
Naime, ponegdje s pljuskom može pasti veća količina oborine – usporediva s tjednim, moguće i mjesečnim srednjakom, a ponegdje oborine mogu i izostati u duljem vremenskom razdoblju – nekoliko tjedana.
I za prognozu ovakvih pojava tijekom ljeta, osobito grmljavinskih nevremena, valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave.
Sezonska prognoza za ljeto 2025. u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu SEECOF i klimatskog foruma za Mediteran – MedCOF čija je članica i Hrvatska. Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonsku prognozu izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




