U okviru 16. Međunarodne izložbe inovacija  “AgroArca”  prošlog je tjedna organiziran Inovacijski forum „Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede”, na kojemu je petoro profesora Sveučilišta u Zadru, svatko iz svog područja, razmotrilo mogućnost unaprjeđenja bavljenja poljoprivredom inovacijama i povezivanjem s različitim sektorima.

Prof. dr. sc. Božena Krce Miočić s Odjela za ekonomiju navela je kako inovacije u agroturizmu postaju ključni faktor za održiv razvoj ruralnih područja i povećanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava. Kroz primjenu novih tehnologija, digitalnih alata i stvaranje pametnih (SMART) sela, stvaraju se novi turistički proizvodi kojima se agroturizam transformira u autentičan i interaktivan doživljaj.

– Poljoprivreda je oduvijek bila održiva, a da bi to ostala moraju se implementirati digitalizacija i pametne tehnologije. Ako nemate pametne farme, ako ćete se isključivo baviti poljoprivredom, nećete se imati vremena baviti turizmom. Tehnološke inovacije donose digitalne platforme i mobilne aplikacije koje su jednostavne i lako dostupne, istaknula je Krce Miočić.

Prof. dr. sc. Janja Filipi predstavila je nove tehnologije u pčelarstvu, kao što su digitalne vage koje uz težinu košnice mjere druge parametre poput temperature i vlažnosti zraka, zatim sustave za bilježenje podataka, brojače pčela, skupljanje pčelinjeg otrova…

– Brojači pčela su izvrsno rješenje za praćenje aktivnosti poput rojenja, ali još uvijek nisu najbolje izvedeni i postoje problemi s interpretacijom podataka. U ovo područje ulazi i umjetna inteligencija s analizom slike i zvuka, prognozom najboljeg trenutka za oprašivanje, s tim da se radi o skupim sustavima koji nisu dostupni manjim pčelarima, navela je Filipi.

Izazovi s kojima se naše pčelarstvo susreće su visoka životna dob pčelara, mali broj zajednica po pčelaru, radna snaga, seljenje, praćenje bolesti i štetnika te nedostatak hrane u prirodi kao posljedica klimatskih promjena. Danas Hrvatska ima oko 10 tisuća pčelara, a najveći broj ima do 30 ili između 30 i 150 zajednica.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos izlagao je o mogućnostima uvođenja Agriculture 5.0 u podizanju kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Radi se o konceptu koji donosi spoj digitalne transformacije, održivih tehnologija i biološki inteligentnih rješenja poput precizne i automatizirane proizvodnje, naprednih senzorskih sustava, upotrebe umjetne inteligencije i strojnog učenja u upravljanju usjevima i sl.

– Konkurentnost hrvatskih proizvođača hrane na europskom i globalnom tržištu može se postići samo ako inovacije budu dostupne i primjenjive u stvarnim uvjetima. Visoki početni troškovi podrazumijevaju da trebamo proizvođače s etabliranim poslom, no ono što su prednosti su smanjenje ulaznih troškova, povećanje prinosa i smanjenje utjecaja na okoliš. Vrijednost proizvoda precizne poljoprivrede stalno raste, u čemu prednjače Nizozemska i Izrael. Društvo neće moći sve probleme moći riješiti preciznom poljoprivredom, ali ona dugoročno donosi korist i poljoprivrednicima i okolišu, istaknuo je Kos.

„Može li kvaliteta biti pokretač rasta i održivosti poljoprivrede?” Na to pitanje odgovore je ponudio izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić s Odjela za ekonomiju, koji je naglasio kako kvaliteta u poljoprivredi nisu samo izgled, okus, veličina proizvoda, nego cijeli sustav, od sjemena i uzgojnih praksi upravljanja resursima i zaštite okoliša, pa sve do uvjeta rada i odnosa prema tržištu.

– Kupci imaju sve veća očekivanja od kvalitete hrane, a osim informacija o zemlji podrijetla bitni su im način proizvodnje i drugi parametri. Nije moguće samo oponašati uspješne organizacije, oni koji žele uspjeti moraju se kontinuirano unaprjeđivati i primjenjivati inovacije prije konkurencije, a sve uz vodstvo kvalitetnog menadžmenta, istaknuo je Zdrilić.

Znanost i inovacije imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti i otpornosti akvakulture u Jadranskom moru, naveo je u svom izlaganju izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Uzgoj morske ribe, poput orade i brancina, te školjkaša, poput dagnji i kamenica, suočava se s brojnim izazovima povezanim s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske događaje, porast temperature mora i smanjenu dostupnost mlađi.

– Od 2020. godine prvi put imamo  u prehrani više vodenih organizama iz akvakulture nego iz izlova. Kako bismo nastavili s opskrbom hranom iz ovog izvora, morat ćemo prilagođavati tehnologije uzgoja, budući da je more sve toplije i prošle godine prvi put imalo temperature preko 30 stupnjeva. U takvim uvjetima školjkaši daju lošije rezultate, ribe je sva manje a rješenja su često skupa i uključuju spuštanje kaveza za uzgoj u veću dubinu, selekciju, korištenje recirkulacijskih sustava i slično, naveo je Župan. Sveučilište je prošlih godina provelo nekoliko inovativnih postupaka, među kojima su introdukcija gofa i jakobove kapice u uzgajališta te duboko zamrzavanje malostonske kamenice tekućim dušikom kako bi se osigurala dostupnost kroz cijelu godinu, naročito u turističkoj sezoni.

Izlagačima na Inovacijskom forumu čestitao je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je najavio daljnji angažman ove ustanove u području inovacija i rada na dobrobiti šire zajednice.