Umirovljenje — tema koja mnogima zvuči daleko i apstraktno, posebno mlađim generacijama. Ipak, financijska sigurnost u zlatnim godinama života nešto je o čemu bismo svi trebali razmišljati puno prije nego što dođe vrijeme za oproštaj od radnog mjesta.

Hrvatski mirovinski sustav sa svoja tri stupa predstavlja temelj te sigurnosti, a treći stup, iako često zanemaren u javnim raspravama, mogao bi biti ključan faktor u osiguravanju dostojne starosti. Istražili smo sve prednosti i nedostatke dobrovoljne mirovinske štednje kako bismo odgovorili na pitanje koje muči mnoge Hrvate — isplati li se treći mirovinski stup?

Razumijevanje hrvatskog mirovinskog sustava
Hrvatski mirovinski sustav počiva na tri stupa: Prvom koji je obvezan i temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti, drugom koji je također obvezan, ali temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji te trećem, dobrovoljnom stupu koji omogućava dodatnu osobnu štednju za mirovinu. Dok su prvi i drugi stup obavezni za sve zaposlene, treći stup predstavlja osobni izbor svakog građanina i ključni je element koji može značajno poboljšati kvalitetu života u mirovini.

Trenutačno na hrvatskom tržištu djeluje osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju četiri društva za upravljanje mirovinskim fondovima. Osim otvorenih, postoji i 20 zatvorenih mirovinskih fondova koji su namijenjeni zaposlenicima određenih kompanija ili članovima pojedinih udruga. Ova raznolikost omogućuje građanima izbor fonda koji najbolje odgovara njihovim osobnim preferencijama i toleranciji na rizik.

Kako funkcionira treći mirovinski stup
Treći mirovinski stup zamišljen je kao dugoročni oblik štednje kojim se nastoji osigurati dodatni izvor prihoda u mirovini, pored onoga što se dobiva iz prvog i drugog stupa. Za razliku od prva dva stupa, ovdje samostalno odlučujete koliko i kada želite uplaćivati, što znači da imate potpunu kontrolu nad svojom štednjom. Princip funkcioniranja je jednostavan – uplaćujete novac u odabrani mirovinski fond, a društvo koje upravlja tim fondom ulaže sredstva s ciljem ostvarivanja prinosa.

Vrijednost vaše štednje tako raste kroz vrijeme, ne samo zbog vaših uplata, već i zbog prinosa na ulaganja. Što duže štedite i što je veći prinos fonda, to će veći biti ukupni ušteđeni iznos kada dođe vrijeme za mirovinu.

Značajna prednost trećeg stupa u Hrvatskoj je državni poticaj koji iznosi 15 posto od uplaćenog iznosa u jednoj kalendarskoj godini, do maksimalno 100 eura (za godišnju uplatu od 663,60 eura). Ovaj poticaj predstavlja trenutačni povrat na uloženo od 15 posto, što je teško naći u drugim oblicima štednje ili ulaganja. Primjerice, ako tijekom godine uplatite maksimalni iznos od 663,60 eura (nekadašnjih 5000 kuna), država će vam na to dodati još 100 eura. To je kao da odmah ostvarujete 15 posto prinosa, što je značajan poticaj za štednju.

Prednosti štednje u trećem mirovinskom stupu
Kada govorimo o prednostima trećeg mirovinskog stupa, državni poticaj svakako je jedna od najznačajnijih. No, postoje i mnoge druge koje čine ovaj oblik štednje atraktivnim za hrvatske građane.

Fleksibilnost uplata velika je prednost trećeg stupa. Za razliku od mnogih drugih financijskih proizvoda, ovdje nema obveze redovitih mjesečnih uplata u fiksnim iznosima. Možete uplaćivati kad želite i koliko želite, prema vlastitim mogućnostima. Ova fleksibilnost posebno je važna u vremenima ekonomske nesigurnosti ili kada imate nepredviđene troškove.

Porezne olakšice još su jedna značajna prednost. Prinosi ostvareni u trećem stupu oslobođeni su poreza na kapitalnu dobit, što nije slučaj s mnogim drugim oblicima ulaganja. Također, za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju u treći stup postoje porezne olakšice, što je poticaj za razvoj ovog oblika beneficija za zaposlenike.

Dugoročnost i sigurnost treći stup čine dobrim izborom za mirovinska primanja. Mirovinski fondovi ulažu sredstva po strogo reguliranim pravilima koja štite interese članova, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) vrši nadzor nad njihovim poslovanjem. To znači da su vaša sredstva uložena na način koji balansira prinos i sigurnost, što je upravo ono što je potrebno za mirovinska primanja. Dostupnost sredstava prije umirovljenja također je važna prednost. Iako je treći stup zamišljen kao dugoročna štednja za mirovinu, sredstva možete početi koristiti već s navršenih 55 godina života, bez obzira jeste li već u mirovini ili ne. Također, u iznimnim situacijama poput invalidnosti, moguće je ranije povlačenje sredstava.

Nasljednost je još jedna značajna karakteristika trećeg stupa koja ga razlikuje od prva dva. U slučaju smrti člana fonda prije početka isplate mirovine, ušteđena sredstva ulaze u ostavinsku masu i nasljeđuju ih zakonski nasljednici. Ovo pruža dodatnu sigurnost da će vaša štednja koristiti vama ili vašim najbližima.

Iznosi mirovina iz trećeg stupa: Što možete očekivati?
Jedno od najčešćih pitanja vezanih uz treći mirovinski stup je koliku mirovinu možete očekivati od svoje štednje. Odgovor na to pitanje ovisi o nekoliko faktora: koliko dugo štedite, koliko uplaćujete, kakve prinose ostvaruje vaš fond te koji model isplate mirovine odaberete.

Prema podacima Raiffeisen mirovinskog društva, ako mjesečno uplaćujete 56 eura (oko 420 kuna) tijekom 40 godina, uz pretpostavku prosječnog godišnjeg prinosa od 5 posto, mogli biste akumulirati oko 92.170 eura. To bi vam omogućilo mjesečnu doživotnu mirovinu od približno 357 eura uz zajamčeno razdoblje od 5 godina, ili čak 767 eura ako se odlučite za privremenu mirovinu na 10 godina.

Za usporedbu, prosječna hrvatska mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja trenutačno iznosi oko 412 eura. To znači da biste s ovakvom štednjom mogli gotovo udvostručiti svoja mirovinska primanja. Naravno, ovi izračuni su orijentacijski i ovise o brojnim faktorima. Prinosi fondova mogu varirati, a i modeli isplate mirovine nude različite mogućnosti. Možete se odlučiti za doživotnu mirovinu, koja vam osigurava prihode do kraja života, ili privremenu mirovinu koja se isplaćuje u određenom razdoblju. Također, možete izabrati model s nasljednom komponentom, gdje u slučaju vaše smrti tijekom zajamčenog razdoblja, nasljednici nastavljaju primati mirovinu.

Zanimljivo je primijetiti kako duljina razdoblja štednje dramatično utječe na konačni iznos. Prema istom izračunu, ako štedite istih 56 eura mjesečno, ali samo 10 godina, uz isti prosječni godišnji prinos od 5 posto, akumulirali biste oko 9.500 eura. To bi rezultiralo mjesečnom doživotnom mirovinom od tek 37 eura uz zajamčeno razdoblje od 5 godina, ili 96 eura ako se odlučite za privremenu mirovinu na 10 godina.

To jasno pokazuje koliko je važno započeti sa štednjom što ranije. Čak i relativno mali mjesečni iznosi mogu dovesti do značajne akumulacije sredstava ako imate dovoljno vremena da se ostvari učinak složenog kamatnog računa.

Usporedba s drugim oblicima štednje i ulaganja
Kada razmišljamo o isplativosti trećeg mirovinskog stupa, važno je usporediti ga s drugim oblicima štednje i ulaganja dostupnima na hrvatskom tržištu.

Klasična štednja u banci trenutačno nudi vrlo niske kamatne stope, često ispod razine inflacije, što znači da vaš novac s vremenom gubi realnu vrijednost. Nasuprot tome, mirovinski fondovi trećeg stupa u posljednjih nekoliko godina ostvaruju prosječne godišnje prinose od oko 5 posto, što je značajno iznad prinosa klasične štednje. Ulaganje u investicijske fondove također je alternativa, ali oni obično nose veći rizik i podložni su porezu na kapitalnu dobit, što nije slučaj s trećim stupom. Dodatno, državni poticaj od 15 posto na godišnje uplate u treći stup predstavlja trenutačni povrat koji je teško nadmašiti drugim ulaganjima.

Nekretnine su tradicionalno popularan oblik ulaganja u Hrvatskoj, ali zahtijevaju značajan početni kapital i nisu likvidne. Također, prinosi od najma mogu varirati, a troškovi održavanja mogu biti značajni.

Dionice i druge vrijednosnice mogu ponuditi veće prinose, ali nose i veći rizik, zahtijevaju znanje o tržištu kapitala i podložne su porezu na kapitalnu dobit.

Prema istraživanju koje je provela Hrvatska udruga poslodavaca u 2022. godini, treći mirovinski stup pokazao se kao jedan od najefikasnijih dugoročnih oblika štednje za mirovinu u Hrvatskoj, posebno kada se uzmu u obzir državni poticaji, porezne olakšice i regulirani okvir ulaganja.

Potencijalni nedostaci i rizici
Unatoč brojnim prednostima, treći mirovinski stup ima i određene nedostatke koje je važno razmotriti prije donošenja odluke o štednji.

Troškovi upravljanja variraju među fondovima, ali obično iznose između 1,5 i 2 posto godišnje. Ovi troškovi smanjuju efektivni prinos vaše štednje. Međutim, važno je napomenuti da državni poticaj od 15 posto više nego kompenzira ove troškove, posebno u prvim godinama štednje.

Ograničenja kod povlačenja sredstava također su faktor koji treba uzeti u obzir. Iako možete početi koristiti sredstva s navršenih 55 godina, postoje određena ograničenja. Primjerice, samo 30 posto ukupnog iznosa možete podići jednokratno, dok se ostatak isplaćuje kroz neki od modela mirovine. Rizici vezani uz prinose fondova također postoje. Iako mirovinski fondovi ulažu po konzervativnijim principima nego, primjerice, dionički fondovi, i dalje postoji mogućnost lošijih prinosa ili čak privremenih gubitaka u slučaju tržišnih poremećaja. Međutim, dugoročna priroda mirovinske štednje obično neutralizira kratkoročne tržišne fluktuacije.

Inflacija je još jedan faktor koji može utjecati na realnu vrijednost vaše buduće mirovine. Iako mirovinski fondovi nastoje ostvariti prinose iznad stope inflacije, dugotrajni periodi visoke inflacije mogu umanjiti kupovnu moć vaše buduće mirovine.

Kome se isplati treći mirovinski stup?
S obzirom na sve navedene prednosti i nedostatke, postavlja se pitanje – kome se zapravo isplati ulagati u treći mirovinski stup?

Mlađim osobama treći stup se izrazito isplati zbog dugog investicijskog horizonta koji omogućava akumulaciju značajnih sredstava čak i s relativno malim mjesečnim uplatama. Efekt složenog kamatnog računa najizraženiji je upravo kod dugoročnih ulaganja.

Osobama srednjih godina treći stup također može biti koristan, iako će imati manje vremena za akumulaciju sredstava. Međutim, s većim mjesečnim uplatama i dalje mogu osigurati značajan dodatak mirovini iz prva dva stupa.

Osobama s višim primanjima treći stup često se isplati zbog poreznih olakšica i mogućnosti značajnijeg povećanja mirovine. S obzirom na limite kod izračuna mirovine iz prvog stupa, osobe s višim primanjima često doživljavaju veći pad standarda pri umirovljenju ako se oslanjaju samo na obvezne stupove.

Samozaposlenim osobama i obrtnicima treći stup može biti posebno koristan s obzirom na to da često imaju niže osnovice za mirovinske doprinose u prvom i drugom stupu, što rezultira nižim mirovinama iz tih izvora.

Zaposlenicima čiji poslodavci uplaćuju u treći stup treći stup je izrazito povoljan jer efektivno dobivaju dodatnu naknadu koja raste s vremenom i uživa porezne povlastice.

Savjeti za maksimiziranje koristi od trećeg stupa
Ako ste odlučili ulagati u treći mirovinski stup, nekoliko je strategija koje možete primijeniti kako biste maksimizirali koristi od svoje štednje.

Započnite što ranije s uplatama, čak i ako se radi o manjim iznosima. Kao što smo vidjeli iz izračuna, duljina razdoblja štednje dramatično utječe na rezultat.

Započinjanje štednje u dvadesetim ili tridesetim godinama života može rezultirati višestruko većom mirovinom nego ako započnete u četrdesetim ili pedesetim.Iskoristite maksimalni državni poticaj ako je moguće. Godišnja uplata od 663,60 eura donosi maksimalni poticaj od 100 eura. Ako možete, nastojte uplatiti barem taj iznos godišnje kako biste ostvarili maksimalnu državnu potporu.

Redovite uplate, čak i manjih iznosa, često su efikasnije od povremenih većih uplata. Redovitost omogućava kontinuirano ulaganje i smanjuje rizik od ulaganja većih iznosa u nepovoljnim tržišnim trenutcima.

Pratite prinose fonda u koji ulažete i uspoređujte ih s prinosima drugih fondova. Iako nije preporučljivo često mijenjati fond zbog dugoročne prirode štednje, ako vaš fond kontinuirano ostvaruje lošije rezultate od konkurencije, razmislite o promjeni.

Razmislite o kombiniranju različitih modela isplate mirovine kad dođe vrijeme za povlačenje sredstava. Primjerice, možete iskoristiti opciju jednokratne isplate do 30 posto ušteđenog iznosa za neke trenutačne potrebe ili investicije, a ostatak rasporediti između doživotne i privremene mirovine prema vašim očekivanim potrebama.