Hrvatska
Grade se novi zatvori, a Habijan najavljuje i zapošljavanje još pravosudnih policajaca
Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je u srijedu u Saboru da je u Hrvatskoj trenutačno oko 5.000 osoba lišenih slobode, a prekapacitiranost jedan od najvećih izazova s kojim se suočava zatvorski sustav. U 2023. bilo je 4.450 osoba lišenih slobode, a u ovom trenutku smo blizu 5.000. S obzirom na geopolitičku situaciju to će biti sve veći izazov, kazao je Habijan podnoseći Saboru izvješća za 2023. o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara te o radu probacijske službe.
“Imajući u vidu da je gotovo 25 posto osoba u zatvorima zbog nezakonitog boravka i kretanja u Hrvatskoj, odnosno migranata, bojim se da će ta brojka samo rasti”, dodao je. Vlada je stoga krenula u programe izgradnje dodatnih zatvorskih kapaciteta – izgradnju dva nova modularna zatvora, u Lipovici-Popovači i Varaždinu ukupnog kapaciteta 300 osoba, srednjoročno povećanju smještajnih kapaciteta u kaznionici u Požegi i zatvorskoj bolnici u Zagrebu te dugoročno izgradnji zatvora u Perušiću, Osijeku i na području Sisačko-moslavačke županije ukupnog kapaciteta 1200 osoba, naveo je Habijan.
Uz to, povećana su ulaganja u infrastrukturu, pa je u 2025. predviđeno 12,5 milijuna eura što je u zadnjih pet godina povećanje za tisuću posto, rekao je Habijan. Značajna su ulaganja i u nabavu specijalnih vozila za prijevoz osoba lišenih slobode te u materijalno tehnička sredstva .
U raspravi o izvješćima, koja su podržana, zastupnici su ukazivali, osim na nedostatak kapaciteta u zatvorima, na nedovoljan broj pravosudnih policajaca.
Habijan je odgovorio da su tijekom 2023. raspisana dva natječaja za zapošljavanje pravosudnih policajaca, za 133 radna mjesta, među kojima su 82 popunjena. Krajem 2024. raspisan je natječaj za za prijam na neodređeno 150 novih službenika pri čemu je 106 primljeno. U ovoj godinu u planu je raspisivanje još jednog javnog natječaja za prijem dodatnih 50 službenika.
Sadašnjih 1.680 službenika predstavlja najviše zaposlenih pravosudnih policajaca od 2007.”, istaknuo je ministar pravosuđa. Podsjetio je i na povećanje plaća u zatvorskom sustavu u ožujku 2024. za prosječno 30 posto.
Veljko Kajtazi (NZ) upozorio je na ponekad neproporcionalne kazne za manje prijestupe, pa primjerice za provele u drogerije i markete zatvorenici znaju odležati čak i osam godina. Ivica Ledenko (Most) ukazao je na određivanje istražnog zatvora za osobe s psihičkim bolestima.
„U kontaktu sam s ministricom zdravstva oko rješavanja pitanja zatvorske bolnice, zdravstvenog sustava koji se odnosi na osobe lišene slobode uključujući problematike osoba koje ste spomenuli kako bismo pronašli zajedničko rješenje”, odgovorio mu je ministar.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





GTJ
15. ožujka 2025. at 7:42
Požurite sa izgradnjom istih- kolone kandidata nestrpljivo čekaju svečano otvorenje !!!!!