Hrvatska
Povrat poreza: Još samo nekoliko dana možete prijaviti uzdržavanog člana obitelji, a evo i pod kojim uvjetima
Želite li ostvariti poreznu olakšicu, odnosno povrat poreza, možete prijaviti uzdržavanog člana obitelji. Uzdržavani član može biti i vaš supružnik ako mu primanja ne prelaze 3.600 eura godišnje, odnosno 300 eura mjesečno. Osobni odbitak možete povećati i na osnovu invalidnosti. Za predaju porezne prijave imate vremena svega još nekoliko dana, do kraja veljače pa je sada trenutak da to napravite. Ipak, to možete učiniti i bilo kada tijekom godine.
Osobni odbitak od 1. siječnja iznosi 600 eura. To znači da se primanja, primjerice mirovine do toga iznosa, ne oporezuju. Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka namijenjen osnovnim životnim potrebama. Možemo ga povećati uzdržavanjem članova obitelji pod uvjetom da njihovi primici ne prelaze 3.600 eura godišnje. Uzdržavani član može, dakle, biti vaš supružnik koji nema mirovinu ili neki drugi prihod, ili on pak ne prelazi 300 eura mjesečno. Šesterostruki je to iznos osnovnog osobnog odbitka od 600 eura. Lani je on iznosio 3.360 eura, piše Mirovina.hr. Uzdržavanog člana možete prijaviti bilo kad
Poreznoj upravi uzdržavanog člana možete prijaviti bilo kada tijekom godine kako biste ostvarili poreznu olakšicu. Ipak, najbolje je da to učinite sada do kraja veljače kako biste dobili povrat poreza. Osobni odbitak može se povećati za uzdržavanog člana i na osnovu invalidnosti za 180 eura mjesečno. Isto tako, na osnovu invalidnosti osobni odbitak se povećava za čak 600 eura prema pravima na osobnu invalidninu, odnosno inkluzivni dodatak te prava na doplatak za pomoć i njegu.
Uzdržavani član obitelji može biti dijete, bračni ili izvanbračni drug i roditelj, kao i maćehe i očusi, djeca nakon prestanka radnog odnosa te punoljetne osobe pod skrbništvom. U primitke uzdržavanih članova uključuju se oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i primici koji se ne smatraju dohotkom.
Nacionalna naknada za starije ne računa se u primitke
Međutim, tu ima dosta izuzetaka pa se u primitke ne računaju socijalne potpore, doplatak za djecu, novčane potpore poput roditeljskih naknada, zatim onih za rođenje djeteta, kao ni obiteljska mirovina koju primaju djeca. U primitke se ne računaju ni naknade za prijevoz, naknade za uzdržavanje, odštete od osiguranja, stipendije i slično. Važno je znati da se u primitke ne računa ni nacionalna naknada za starije osobe.
Porezni obveznik može izmijeniti podatke na poreznoj kartici tijekom mjeseca. Osobni odbitak za uzdržavanog člana može se podijeliti s drugim poreznim obveznikom ili koristiti kod više isplatitelja. Propusti u prijavi mogu se ispraviti do kraja veljače podnošenjem obrasca ZPP-DOH.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




