ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / U ZADRU SE OBILJEŽAVA NACIONALNI DAN OBOLJELIH OD EPILEPSIJE: Većina oboljelih su djeca!
U Zadru se održava središnje događanje u povodu Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije. Riječ je o događaju koji organizira Hrvatska udruga za epilepsiju u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zadru i Općom bolnicom Zadar i na kojem sudjeluju brojni stručnjaci i osobe s epilepsijom.
Tim povodom sudionike simpozija primio je župan Božidar Longin koji je zahvalio što je upravo Zadar domaćin ovog velikog skupa.
„Tema vašeg simpozija jedna je teška bolest od koje, a znate to vi bolje od mene, u svijetu boluje oko 50 milijuna ljudi. Strašna je to brojka. Usporedio bih mozak u našem tijelu s komandnim mostom na brodu. Ako na njemu nešto ne funkcionira, teško da će plovidba biti uspješna, sigurna i ugodna.
Stoga je svaka aktivnost na tome da se bolje shvati funkcioniranje mozga, i svih onih potencijalnih poremećaja u njegovu radu kao što je epilepsija, od iznimnog značaja za medicinu općenito.“- rekao je župan Longin.
U ime domaćina, Opće bolnice Zadar obratila se dr. Sanja Delin s odjela pedijatrije koja je upoznala kako se Međunarodni dan epilepsije uvijek obilježava drugog ponedjeljka u veljači, svake godine u drugom gradu, a obilježavanje je potaknula hrvatska Udruga za epilepsiju.
Prim. Ana Sruk predsjednica hrvatske udruge za epilepsiju naglasila je kako s ovakvim simpozijima žele dati podršku lokalnim zajednicama i oboljelima od epilepsije jer su, kako je istaknula, upravo osobe s epilepsijom najugroženije u društvu.
„To je bolest koja sa sobom nosi najveću stigmu, osobe s epilepsijom se svakodnevno susreću sa stigmatizacijom kod upisa u vrtiće, škole, na radnim mjestima i ostalim situacijama“, istaknula je Sruk dodajući kako se čak 60 posto osoba s epilepsijom osjeća stigmatizirano.
„Mi se protiv te stigme borimo znanjem, širenjem edukacije, davanjem podrške, pokušavamo biti glas onih koji se s tim svakodnevno bore“, dodala je još dr. Sruk i rekla kako su u bogatom programu koji imaju već jutros održali predavanja u 8 zadarskih osnovnih i srednjih škola uz poruku da trebamo graditi društvo bez stigme.
Nazočnima se obratila i dr. Matilda Kovač Šižgorić s Kliničke bolnice Srebrenjak ujedno i predsjednica Hrvatskog društva za dječju neurologiju koja je rekla da u Hrvatskoj od epilepsije boluje preko 40.000 ljudi te da su većina oboljelih djeca.
„Kod te djece bitna je kvaliteta života i prihvaćenost u društvu, zato i obilazimo škole kako bi najmlađe senzibilizirali, da ih upozorimo koji su to čimbenici koji mogu dovesti do prvog napada, da ih upozorimo da zlouporaba droga, alkohol pa čak i električne cigarete mogu dovesti do prvih napada.“- rekla je Kovač Šižgorić dodajući da je svima najvažnija zaštita te najugroženije populacije.
Međunarodni dan epilepsije podržale su i brojne osobe iz javnog života fotografirajući se s logotipom Međunarodnog dana epilepsije.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





