Hrvatska
Ministarstvo zdravstva: Kreće projekt uvođenja kućne hemodijalize
Godišnje u Hrvatskoj oko 500 novih pacijenata treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. To znači odlazak u bolnicu nekoliko puta na tjedan. Sve bi im olakšala kućna dijaliza za koju se udruge pacijenata i liječnika bore već godinama, a njihova borba napokon je uspjela.
Iz Ministarstva zdravstva Dnevniku Nove TV je potvrđeno da kreće projekt uvođenja kućne hemodijalize.
Dražen Pavičić zbog bolesti bubrega posljednje četiri godine mora na dijalizu i to tri puta tjedna po četiri sata.
“Život si moram prilagoditi dijalizi. Tu nema onoga da ne želiš ići, da bi spavao duže. Ja, recimo, i loše podnosim na način da sam jako umoran i iscrpljen nakon dijalize i ja nakon dijalize odem doma praktički spavati. I to vam je gubitak čitavog dana”, objasnio je.
Velik je to problem za sve one koji su zaposleni, a o dijalizi im ovisi život. Nina Radančević triput tjedno mora u bolnicu.
“Jako mi otežava, zahvalna sam svom poslodavcu što mi je omogućio prilagođeno radno vrijeme tako da one dane koje idem na dijalizu radim kraće. Ali uglavnom problema imam puno s tim”, rekla je.
Sve bi im olakšala kućna hemodijaliza koju godinama žele i pacijenti i liječnici. Iako se koristi u većini europskih zemalja, kod nas i dalje nije dopuštena.
“Jako bi mi pomogla jer bi me koliko toliko vratila u normalni život. Dijaliza se radi kući, možete normalno raditi, obavljati radne zadatke, baviti se sportom, hobijima, ljetovati, zimovati”, objasnila je Radančević.
Kada će se uvesti?
Sve ono što sad zbog odlaska u bolnicu – ne može. Iz Ministarstva zdravstva su za Dnevnik Nove TV rekli da do kraja godine planiraju uvesti kućnu hemodijalizu, a pacijenti bi je trebali početi koristiti iduće godine. HZZO je već počeo postupak uvrštavanja uređaja na listu pomagala. Kućna hemodijaliza ima brojne prednosti.
“Petogodišnje preživljavanje prosječnog bolesnika na hemodijalizi je 30-ak posto. Ono se penje na skoro 60 posto kod kućne hemodijalize. Bolesnik može imati više od tri hemodijalize tjedno, što utječe na krvni tlak, na bolesnikov apetit, ravnotežu tekućine, samim time i na same kardiovaskularne bolesti”, objasnila je Nikolina Bašić Jukić, predstojnica Hrvatskog društva za bubreg.
Bilo bi to rasterećenje i za bolnice. Godišnji trošak za jednog pacijenta na klasičnoj dijalizi iznosi gotovo 32 tisuće eura, a to ne uključuje troškove prijevoza. Iz HZZO-a pak kažu da nemaju podatke koliko bi koštala kućna dijaliza. No, podaci iz europskih zemalja pokazuju da bi ona bila jeftinija i pacijentima omogućila normalniji život.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




