Connect with us

Hrvatska

Ovo su suficitarna zanimanja u Hrvatskoj. Za neka se već godinama preporučuju manje upisne kvote

Objavljeno

-

Pixabay

Kao što to čini svake godine u isto vrijeme, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) potkraj 2024. objavio je godišnje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Riječ je o dokumentu sastavljenom na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima i zanimanjima na lokalnim razinama, onako kako su ih preporučile područne službe i uredi HZZ-a, njih 35 u cijeloj Hrvatskoj.

U tom se dokumentu preporučuju obrazovni programi (srednjoškolski dvogodišnji, trogodišnji i četverogodišnji te studijski stručni i sveučilišni) u kojima bi trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata.

Višak ekonomista, komercijalista…

Nedavno smo pisali o pet obrtničkih zanimanja za koja se najčešće preporučuje povećanje upisnih kvota u strukovne škole. To su zidari, konobari, tesari, elektroinstalateri i kuhari. No, isti dokument HZZ-a uz preporuke za povećanjem, sadrži i preporuke za smanjivanjem upisnih kvota u srednje i visoke škole te na fakultete za zvanja i zanimanja koja su suficitarna na lokalnim tržištima rada.

Generalno gledajući, na tržištu rada najmanje je potrebe za ekonomistima, komercijalistima, fizioterapeutima i upravnim referentima.

Preporuke za manje kvote

U srednjoškolskim obrazovnim programima najviše je preporuka područnih ureda i službi HZZ-a za smanjivanjem upisnih kvota za ova zanimanja:

Trogodišnji srednjoškolski program

  • Frizer/frizerka
  • Fotograf/fotografkinja
  • Cvjećar/cvjećarka
  • Kozmetičar/kozmetičarka

Četverogodišnji srednjoškolski program

  • Ekonomist/ekonomistica
  • Komercijalist/komercijalistica
  • Upravni referent / upravna referentica
  • Tehničar / tehničarka cestovnog prometa

Potrebu za smanjivanjem upisnih kvota za zanimanje ekonomist navelo je čak 19 područnih službi i ureda HZZ-a, a za smanjivanje upisnih kvota za zanimanje komercijalist njih 14.

Što se tiče veleučilišta i visokih škola, najviše je preporuka za smanjivanjem upisnih kvota za ove stručne studije:

  • Upravni studij
  • Ekonomija
  • Fizioterapija
  • Turistički menadžment

Konačno, na sveučilišnoj razini, najviše je preporuka za smanjivanjem broja upisanih i stipendiranih studenata na sljedeće studije:

  • Ekonomija
  • Poslovna ekonomija
  • Pravo
  • Kineziologija

Nesklad upisnih kvota i potreba tržišta

Nesrazmjer između upisnih kvota i stvarnih potreba na tržištu rada postoji već dugo.

Primjerice, HZZ već godinama upozorava na višak ekonomista i komercijalista na tržištu rada preporučujući manje upisne kvote za ta zvanja i zanimanja.

Detaljni pregled preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja možete vidjeti OVDJE.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu