Nakon uvođenja novih sigurnosnih mjera u škole najtraženiji kadar u prosvjetnom sustavu postale su spremačice, jer djelatnici čiji je broj i inače potkapacitiran, sada imaju nova zaduženja, a riječ je o dežurstvima na ulazu u školu. Zbog toga, kažu ravnatelji, dolazi u pitanje održavanje škola.

Međutim, put do novih radnih mjesta za škole je trnovit, jer najprije mora stići odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a tek onda škole mogu krenuti u potragu za novim spremačicama koje se baš i ne otimaju za rad u školskom sustavu.

Iz Ministarstva odgovaraju da im zahtjevi škola kontinuirano pristižu te da se odobravaju sukladno Državnom pedagoškom standardu, ali praksa pokazuje da se unatoč kontinuiranim zahtjevima škola taj standard dosad i nije uvijek poštovao, jer u jednoj školi koja radi u jednoj smjeni o održavanju tri tisuće četvornih metara brine pet spremačica, dok su u drugoj iste površine, ali s dvosmjenskim radom, zaposlene četiri spremačice i suglasnosti za petu nema, piše Novi list.

Na zapošljavanju dodatnog tehničko-pomoćnog osoblja inzistira i Sindikat hrvatskih učitelja koji će danas održati sastanak s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, a upravo će spremačice i domari biti jedna od tema sastanka.

Dvije smjene

Po površini, ali i broju učenika najveća riječka škola, OŠ Srdoči, ima osam spremačica, a za šest tisuća četvornih metara unutarnjeg prostora i uz nova zaduženja dežurstva na ulazu, ravnatelj Ivan Vukić kaže da to nije dovoljno.

“Tražit ćemo još jednu spremačicu i jednog domara, jer na to imamo pravo. Posebno nastaje problem u ovo vrijeme, siječanj i veljača, kada su češća bolovanja. Ako netko ode na bolovanje, nastane blokada”, kaže Vukić.

Dodaje i da je teško naći osobu koja želi ući u školski sustav, a nije to problem samo sa spremačicama i domarima, već i s nastavnim osobljem, jer školama nedostaju profesori gotovo svih profila.

Kada škola radi u dvije smjene, dodaje ravnatelj OŠ Fran Franković, Vedran Kosovac, onda okolnosti postaju još teže, jer iako ta škola ima upola manji unutarnji prostor od srdočke škole, rad u dvije smjene s ukupno četiri spremačice za školu znači da u jednoj smjeni raspolaže sa svega njih dvije.

Normativ kaže da svaka spremačica ima zaduženje održavanja 600 četvornih metara, a dvije drenovske u jednoj smjeni održavaju tri tisuće četvornih metara i od ovog tjedna imaju i novo zaduženje dežurstva na ulazu u školu.

“Od te četiri spremačice jedna je na određeno vrijeme. Kontinuirano tražimo spremačicu. Imamo pravo prema Državnom pedagoškom standardu na još dvije, kao i dva domara, jer smo u dvije smjene. Stoga planiramo zatražiti i dva domara. Zajedno s okolišem škola ima 13.200 četvornih metara, a to treba održavati”, navodi Kosovac.

Problem bolovanja

S istom površinom OŠ Vladimir Gortan ima pet zaposlenih spremačica i radi u jednoj smjeni. Rijetki je to primjer poštovanja Državnog pedagoškog standarda i zato se, kaže ravnatelj Venelin Mehić, nema na što žaliti.

“Čujem od kolega da ima dosta škola koje imaju manje spremačica od onoga što im pripada. Mi smo u problemu s bolovanjem, jer nitko s tržišta rada ne želi doći na zamjenu kako ne bi izgubili prava koja imaju kao nezaposleni”, ističe Mehić.

OŠ Pećine, kaže ravnateljica Jasna Vukonić Žunič, uspijeva se pokriti sa svojim spremačicama, ali s novim zaduženjima imaju nešto kraće vrijeme za održavanje škole pa moraju raditi brže, dok ravnateljica OŠ Eugen Kumičić, Ana Anić Opašić, navodi da ta škola igra s kartama koje ima.

“Dobro bi nam došla koja ruka više. Imamo šest spremačica i u usporedbi s drugima to je dobro, ali uvijek nedostaje ljudi.

Sada tražimo još jednog domara makar na pola radnog vremena”, zaključuje Anić Opašić.