Connect with us

Svijet

Istražuju se smrti u engleskoj bolnici: 200 sumnjivih slučajeva, najmanje 40 mrtvih

Objavljeno

1 godina prije

-

Policijska istraga Nacionalnog zdravstvenog sustava u Ujedinjenom Kraljevstvu (NHS) o smrtnim slučajevima i ozljedama koje su se mogle spriječiti sada se usredotočila na dvostruko više slučajeva, otkriva BBC. Istraga je usmjerena na skrb i liječenje u Sveučilišnoj bolnici Sussex između 2015. i 2021. godine.

Policija Sussexa počela je 2023. istraživati početnih 105 slučajeva, ali sada je njihov broj veći od 200. Policija kaže da je istraga „aktivna i u tijeku, ali „u ovom trenutku neće iznositi konkretne detalje oko brojeva slučajeva”.

Policija se uključila nakon što su dva zviždača iznijela navode o medicinskom nemaru na dva bolnička odjela – neurokirurgiji i općoj kirurgiji. Postoje sumnje oko najmanje 40 smrtnih slučajeva. Porast slučajeva povezan je s većim brojem obitelji koje su kontaktirale policiju.

Pogreškom joj odrezao crijevo
Odvojeno od ove istrage, BBC je razgovarao s obitelji pacijentice koja tvrdi da ih je kirurg na odjelu opće kirurgije obmanuo, prije nego što je izveo operaciju koja je ostavila ozljede opasne po život.

Wendy Gibbs (80) trebala se podvrgnuti operaciji prolapsa zdjelice kod kirurga Marca Lamaha u privatnoj bolnici u Brightonu koju vodi Nuffield Health. Ali Lamah joj je rekao da želi prebaciti postupak u drugu Nuffieldovu ustanovu jer bolnica u Brightonu nije imala skener koji bi mu mogao zatrebati. No, pokazalo se da uređaj nije bio dostupan ni u drugoj bolnici.

Lamah također nije otkrio Wendy Gibbs da su svi kirurzi onemogućeni u obavljanju takvih operacija u Brightonu, budući da je Nuffield Health bio zabrinut zbog sigurnosnih razloga. Kada je Gibbs konačno operirana u ožujku 2024. godine, Lamah joj je pogreškom prerezao crijevo, uzrokujući unutarnje krvarenje koje nije otkriveno satima. Gibbs je dobila po život opasnu sepsu.

Bila je potrebna hitna druga operacija – koju je također izveo Lamah – u bolnici Royal Sussex County u Brightonu, koja je dio NHS-a koji se istražuje. Nakon toga je uslijedio boravak na intenzivnoj njezi i 11 dana sedacije.

Gibbs sada ima trajnu stomu i kaže da je bila traumatizirana tim iskustvom: „Iznevjerio je moje povjerenje. Otpala mi je većina kose. Otpali su mi nokti. Sada se polako oporavljam, ali ostaje trauma zbog onoga što se dogodilo”.

Slučaj Wendy Gibbs nije dio policijske istrage jer se njezin tretman dogodio nakon razdoblja koje policija istražuje. Nuffield Health – privatni pružatelj zdravstvenih usluga u čijoj je bolnici obavljena prva operacija – odgovorio je da provodi „temeljitu istragu o određenom liječniku”.

Međutim, bivši direktor kliničkih usluga u Nuffieldovoj bolnici u Brighton – gdje je Lamah također radio privatno – rekao je da je 2023. tvrtka bila zabrinuta zbog stope komplikacija nakon njegovih operacija.

Jedna trećina njegovih pacijenata “umjereno oštećena”
Michael Turner rekao je za BBC kako podaci pokazuju da je jedna trećina Lamahovih pacijenata iskusila „umjereno oštećenje” u razdoblju od 12 mjeseci. Turner je rekao da bi ta brojka trebala biti manja od 5%. Prije tri mjeseca Nuffield Health je otpustio Michaela Turnera zbog nedoličnog ponašanja nakon što je upotrijebio psovku kako bi opisao postupke drugog liječnika.

Lamah i dalje radi u bolnici Royal Sussex County. Sveučilišna bolnica Sussex odgovorila je da su njegovi operativni ishodi unutar očekivanog nacionalnog raspona.

Govoreći anonimno, bivši Lamahov kolega iz NHS-a rekao je za BBC da je kirurg „u nekoliko navrata opomenut zbog stvari koje su bile izrazito neprofesionalne”. Ovaj kolega kaže da se jedna od tih prilika odnosila na hitnu operaciju, koju je Lamah iz vlastitog izazova odlučio završiti za 45 minuta, unatoč tome što za to nije bilo potrebe.

Uključeni vještaci
Policija trenutačno identificira relevantne slučajeve i šalje ih medicinskim vještacima na razmatranje o tome postoji li osnova za otvaranje službene istrage o skrbi koju su ti pacijenti primili – proces za koji se očekuje da će završiti početkom 2025. Istraga je u ranoj fazi i zasad nema osumnjičenika.

Čini se da većina slučajeva uključuje odjel neurokirurgije. Policija razmatra optužbe za ubojstvo iz nehaja i korporativno ubojstvo. BBC saznaje da je jedan od slučajeva koji ispituju medicinski stručnjaci onaj Stephena Colesa. Operirao ga je neurokirurg Carl Hardwidge, koji je proveo 31 godinu HNS-u prije nego što je otišao 2023. Kritizirala ga je obitelj Stephena Colesa, koji je umro 2021. nakon što mu je Hardwidge operirao tumor mozga.

Nakon operacije, tada 66-godišnji Coles nije mogao gutati zbog oštećenja kranijalnih živaca. Proveo je nekoliko tjedana u bolnici gdje je naposljetku i umro, nakon što je dobio upalu pluća zbog loše njege na općem odjelu.

Njegova sestra Julie Rhodes kaže da Hardwidge nikada nije objasnio obitelji zašto je Colesu bilo tako loše nakon operacije. Revizija nije pronašla nepravilnosti oko Colesove skrbi, čime Rhodes nije bila zadovoljna.

Međutim, neurološki stručnjak koji je analizirao ovaj slučaj za BBC kaže da se smrt Stephena Colesa mogla izbjeći i kritizirao je postoperativnu skrb. Tvrdi da je Colesu trebala biti ugrađena traheostoma kako bi mu se pomoglo disati: „Odgovornost za zaštitu dišnih putova pacijenta mora biti na kirurgu koji operira”.

Postoji zabrinutost oko skrbi koju je Carl Hardwidge pružio najmanje tri druga pacijenta dok je radio u NHS-u. Jedan je sudac također rekao da je „donekle zabrinut” što je Hardwidge tijekom svog svjedočenja pokušao minimizirati kašnjenja u skrbi za drugog pacijenta koji je umro 2012.

Sveučilišna bolnica Sussex priopćila je da se njihov odjel neurokirurgije suočio sa značajnim izazovima nakon 2012. te da su posljedično neki pacijenti čekali na skrb dulje nego što su trebali, zbog čega se ispričala.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak

Objavljeno

2 dana prije

-

15. lipnja 2026.

By

NASA Scientific Visualization Studio/Goddard Space Flight Center/Wikimedia Commons/Public Domain

U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.

Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.

Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.

Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.

Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.

Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.

Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije

Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.

Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.

Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.

“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.

Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja

René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.

Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.

David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.

“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.

S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.

Nastavi čitati

Svijet

Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura

Objavljeno

1 tjedan prije

-

10. lipnja 2026.

By

Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.

Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.

Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.

Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.

10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²

Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.

Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.

Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.

Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.

9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²

Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.

Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.

U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.

8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²

Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.

Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.

Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.

7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²

Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.

Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.

Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.

6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²

Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.

Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.

5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²

Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.

Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.

4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²

Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.

U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.

Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

najskuplji gradova za kupnju stana u Europi
Europol

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²

Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.

Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.

Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.

2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²

Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.

Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.

Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.

1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²

Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.

Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.

Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.

Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.

Nastavi čitati

Svijet

ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti

Objavljeno

2 tjedna prije

-

3. lipnja 2026.

By

Ilustracija: Denys Nevozhai on Unsplash

Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.

Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.

Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.

Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.

“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.

Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.

Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu