Connect with us

Svijet

Istražuju se smrti u engleskoj bolnici: 200 sumnjivih slučajeva, najmanje 40 mrtvih

Objavljeno

-

Policijska istraga Nacionalnog zdravstvenog sustava u Ujedinjenom Kraljevstvu (NHS) o smrtnim slučajevima i ozljedama koje su se mogle spriječiti sada se usredotočila na dvostruko više slučajeva, otkriva BBC. Istraga je usmjerena na skrb i liječenje u Sveučilišnoj bolnici Sussex između 2015. i 2021. godine.

Policija Sussexa počela je 2023. istraživati početnih 105 slučajeva, ali sada je njihov broj veći od 200. Policija kaže da je istraga „aktivna i u tijeku, ali „u ovom trenutku neće iznositi konkretne detalje oko brojeva slučajeva”.

Policija se uključila nakon što su dva zviždača iznijela navode o medicinskom nemaru na dva bolnička odjela – neurokirurgiji i općoj kirurgiji. Postoje sumnje oko najmanje 40 smrtnih slučajeva. Porast slučajeva povezan je s većim brojem obitelji koje su kontaktirale policiju.

Pogreškom joj odrezao crijevo
Odvojeno od ove istrage, BBC je razgovarao s obitelji pacijentice koja tvrdi da ih je kirurg na odjelu opće kirurgije obmanuo, prije nego što je izveo operaciju koja je ostavila ozljede opasne po život.

Wendy Gibbs (80) trebala se podvrgnuti operaciji prolapsa zdjelice kod kirurga Marca Lamaha u privatnoj bolnici u Brightonu koju vodi Nuffield Health. Ali Lamah joj je rekao da želi prebaciti postupak u drugu Nuffieldovu ustanovu jer bolnica u Brightonu nije imala skener koji bi mu mogao zatrebati. No, pokazalo se da uređaj nije bio dostupan ni u drugoj bolnici.

Lamah također nije otkrio Wendy Gibbs da su svi kirurzi onemogućeni u obavljanju takvih operacija u Brightonu, budući da je Nuffield Health bio zabrinut zbog sigurnosnih razloga. Kada je Gibbs konačno operirana u ožujku 2024. godine, Lamah joj je pogreškom prerezao crijevo, uzrokujući unutarnje krvarenje koje nije otkriveno satima. Gibbs je dobila po život opasnu sepsu.

Bila je potrebna hitna druga operacija – koju je također izveo Lamah – u bolnici Royal Sussex County u Brightonu, koja je dio NHS-a koji se istražuje. Nakon toga je uslijedio boravak na intenzivnoj njezi i 11 dana sedacije.

Gibbs sada ima trajnu stomu i kaže da je bila traumatizirana tim iskustvom: „Iznevjerio je moje povjerenje. Otpala mi je većina kose. Otpali su mi nokti. Sada se polako oporavljam, ali ostaje trauma zbog onoga što se dogodilo”.

Slučaj Wendy Gibbs nije dio policijske istrage jer se njezin tretman dogodio nakon razdoblja koje policija istražuje. Nuffield Health – privatni pružatelj zdravstvenih usluga u čijoj je bolnici obavljena prva operacija – odgovorio je da provodi „temeljitu istragu o određenom liječniku”.

Međutim, bivši direktor kliničkih usluga u Nuffieldovoj bolnici u Brighton – gdje je Lamah također radio privatno – rekao je da je 2023. tvrtka bila zabrinuta zbog stope komplikacija nakon njegovih operacija.

Jedna trećina njegovih pacijenata “umjereno oštećena”
Michael Turner rekao je za BBC kako podaci pokazuju da je jedna trećina Lamahovih pacijenata iskusila „umjereno oštećenje” u razdoblju od 12 mjeseci. Turner je rekao da bi ta brojka trebala biti manja od 5%. Prije tri mjeseca Nuffield Health je otpustio Michaela Turnera zbog nedoličnog ponašanja nakon što je upotrijebio psovku kako bi opisao postupke drugog liječnika.

Lamah i dalje radi u bolnici Royal Sussex County. Sveučilišna bolnica Sussex odgovorila je da su njegovi operativni ishodi unutar očekivanog nacionalnog raspona.

Govoreći anonimno, bivši Lamahov kolega iz NHS-a rekao je za BBC da je kirurg „u nekoliko navrata opomenut zbog stvari koje su bile izrazito neprofesionalne”. Ovaj kolega kaže da se jedna od tih prilika odnosila na hitnu operaciju, koju je Lamah iz vlastitog izazova odlučio završiti za 45 minuta, unatoč tome što za to nije bilo potrebe.

Uključeni vještaci
Policija trenutačno identificira relevantne slučajeve i šalje ih medicinskim vještacima na razmatranje o tome postoji li osnova za otvaranje službene istrage o skrbi koju su ti pacijenti primili – proces za koji se očekuje da će završiti početkom 2025. Istraga je u ranoj fazi i zasad nema osumnjičenika.

Čini se da većina slučajeva uključuje odjel neurokirurgije. Policija razmatra optužbe za ubojstvo iz nehaja i korporativno ubojstvo. BBC saznaje da je jedan od slučajeva koji ispituju medicinski stručnjaci onaj Stephena Colesa. Operirao ga je neurokirurg Carl Hardwidge, koji je proveo 31 godinu HNS-u prije nego što je otišao 2023. Kritizirala ga je obitelj Stephena Colesa, koji je umro 2021. nakon što mu je Hardwidge operirao tumor mozga.

Nakon operacije, tada 66-godišnji Coles nije mogao gutati zbog oštećenja kranijalnih živaca. Proveo je nekoliko tjedana u bolnici gdje je naposljetku i umro, nakon što je dobio upalu pluća zbog loše njege na općem odjelu.

Njegova sestra Julie Rhodes kaže da Hardwidge nikada nije objasnio obitelji zašto je Colesu bilo tako loše nakon operacije. Revizija nije pronašla nepravilnosti oko Colesove skrbi, čime Rhodes nije bila zadovoljna.

Međutim, neurološki stručnjak koji je analizirao ovaj slučaj za BBC kaže da se smrt Stephena Colesa mogla izbjeći i kritizirao je postoperativnu skrb. Tvrdi da je Colesu trebala biti ugrađena traheostoma kako bi mu se pomoglo disati: „Odgovornost za zaštitu dišnih putova pacijenta mora biti na kirurgu koji operira”.

Postoji zabrinutost oko skrbi koju je Carl Hardwidge pružio najmanje tri druga pacijenta dok je radio u NHS-u. Jedan je sudac također rekao da je „donekle zabrinut” što je Hardwidge tijekom svog svjedočenja pokušao minimizirati kašnjenja u skrbi za drugog pacijenta koji je umro 2012.

Sveučilišna bolnica Sussex priopćila je da se njihov odjel neurokirurgije suočio sa značajnim izazovima nakon 2012. te da su posljedično neki pacijenti čekali na skrb dulje nego što su trebali, zbog čega se ispričala.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu