Hrvatska
Prosječna mirovina 553 eura: Čak 26 posto umirovljenika preživljava s 395 eura
Netko jede kupus, netko meso, a zajedno jedemo sarmu. Tako izgleda i mirovinska statistika. Prosječna mirovina je 553 eura, a penje se na 623 eura kada se izbace oni koji primaju najmanje, a dodaju oni s najviše. Čak 26 posto umirovljenika preživljava od najniže mirovine od svega 395 eura. S druge strane, braniteljske iznose preko 1.200, a saborske premašuju 2.000 eura.
Prosječna mirovina svih 1.227,747 korisnika u prosincu je iznosila 553 eura. Bez isplata za 188.880 korisnika kojima se mirovine od prosječnih 170 eura isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina penje se na 623 eura. Međutim, u tom prosjeku nisu samo radničke mirovine, nego i one koje su ostvarene potpuno ili djelomično prema posebnim propisima. Bez njih, prosječna mirovina iznosi 507 eura, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlike postoje od grada do grada, pri čemu su mirovine najmanje u Vukovaru, a najveće u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, piše Mirovina.hr.
Čak 26 posto građana prima najnižu mirovinu
Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je u odnosu na prošli mjesec s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće koja je za listopad iznosila 1.340 eura. Ipak, zbog rasta mirovina udio u plaći veći je nego posljednjih godina. Međutim, od 2013. do 2015. godine udio mirovine u plaći prelazio je 47 posto pa je tada bio veći nego danas.
Hrvatska ima 271.416 najnižih mirovina koje iznose svega 395 eura te čine manje od 30 posto udjela u prosječnoj plaći. To znači da više od 26 posto građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca. Najnižih mirovina sve je više, jer plaće radnika uvelike zaostaju za prosjekom pa se takva mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine.
Obiteljsku mirovinu prima 157.477 korisnika, a u prosjeku je riječ o 483 eura, dok je invalidskih mirovina skoro 85.000 od svega 419 eura u prosjeku. Velik dio tih korisnika još uvijek čeka isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život u starosti i bolesti.
Omjer radnika i umirovljenika u pozitivnom trendu
Starosne mirovine u prosjeku su 614 eura, pri čemu one prijevremene ne prelaze 570 eura. U tom prosjeku su i braniteljske te vojne mirovine. Pritom one prema braniteljskom zakonu iznose 1.213 eura te uvelike popravljaju ukupnu mirovinsku statistiku, kao i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, a koje premašuju 2.000 eura.
Istovremeno, rastu rashodi za mirovine, o čemu smo više pisali ovdje. Do prosinca je na mirovine potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, a predviđa se da će taj trošak do kraja godine porasti na gotovo 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, u troškove su uključena i ostala mirovinska primanja, poput jednokratnih Vladinih dodataka.
Slika je nešto povoljnija i kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika. Taj je omjer prije deset godina bio 1,15, a danas je 1,39 zahvaljujući rastu zaposlenih. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






