Hrvatska
Prosječna mirovina 553 eura: Čak 26 posto umirovljenika preživljava s 395 eura
Netko jede kupus, netko meso, a zajedno jedemo sarmu. Tako izgleda i mirovinska statistika. Prosječna mirovina je 553 eura, a penje se na 623 eura kada se izbace oni koji primaju najmanje, a dodaju oni s najviše. Čak 26 posto umirovljenika preživljava od najniže mirovine od svega 395 eura. S druge strane, braniteljske iznose preko 1.200, a saborske premašuju 2.000 eura.
Prosječna mirovina svih 1.227,747 korisnika u prosincu je iznosila 553 eura. Bez isplata za 188.880 korisnika kojima se mirovine od prosječnih 170 eura isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina penje se na 623 eura. Međutim, u tom prosjeku nisu samo radničke mirovine, nego i one koje su ostvarene potpuno ili djelomično prema posebnim propisima. Bez njih, prosječna mirovina iznosi 507 eura, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlike postoje od grada do grada, pri čemu su mirovine najmanje u Vukovaru, a najveće u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, piše Mirovina.hr.
Čak 26 posto građana prima najnižu mirovinu
Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je u odnosu na prošli mjesec s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće koja je za listopad iznosila 1.340 eura. Ipak, zbog rasta mirovina udio u plaći veći je nego posljednjih godina. Međutim, od 2013. do 2015. godine udio mirovine u plaći prelazio je 47 posto pa je tada bio veći nego danas.
Hrvatska ima 271.416 najnižih mirovina koje iznose svega 395 eura te čine manje od 30 posto udjela u prosječnoj plaći. To znači da više od 26 posto građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca. Najnižih mirovina sve je više, jer plaće radnika uvelike zaostaju za prosjekom pa se takva mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine.
Obiteljsku mirovinu prima 157.477 korisnika, a u prosjeku je riječ o 483 eura, dok je invalidskih mirovina skoro 85.000 od svega 419 eura u prosjeku. Velik dio tih korisnika još uvijek čeka isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život u starosti i bolesti.
Omjer radnika i umirovljenika u pozitivnom trendu
Starosne mirovine u prosjeku su 614 eura, pri čemu one prijevremene ne prelaze 570 eura. U tom prosjeku su i braniteljske te vojne mirovine. Pritom one prema braniteljskom zakonu iznose 1.213 eura te uvelike popravljaju ukupnu mirovinsku statistiku, kao i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, a koje premašuju 2.000 eura.
Istovremeno, rastu rashodi za mirovine, o čemu smo više pisali ovdje. Do prosinca je na mirovine potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, a predviđa se da će taj trošak do kraja godine porasti na gotovo 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, u troškove su uključena i ostala mirovinska primanja, poput jednokratnih Vladinih dodataka.
Slika je nešto povoljnija i kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika. Taj je omjer prije deset godina bio 1,15, a danas je 1,39 zahvaljujući rastu zaposlenih. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan.
Hrvatska
VIDEO / Golema psina u Istri plivala između brodica: “Nemojte ju uznemiravati”
Golema psina koju su već nekoliko puta uočili u okolici Pule, danas je mirno plivala u blizini Puntižele između usidrenih brodica s kojih se pecalo, javlja Istra 24.
Snimku iz Štinjana poslao je čitatelj Istre24. Iako impresivne veličine ova vrsta, koja se hrani planktonom filtrirajući more širom otvorenih usta, nije opasna za čovjeka. Ukoliko budete imali sreću vidjeti je, nemojte ju uznemiravati.”
Hrvatska
PROGNOZA / Stigla promjena vremena, mogući izraženi pljuskovi i grmljavina
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem zemlje, kiša pada u kopnenim krajevima pretežno. U nastavku ponedjeljka oborine će biti pretežno na kontinentu i na sjevernom Jadranu, lokalno uz grmljavinu, dok će u Dalmaciji biti rjeđa oborina i bit će najviše sunčanih razdoblja. Navečer i u noći na utorak kiša i pljuskovi bit će češća pojava i u Dalmaciji, gdje može biti i izraženijih pljuskova s grmljavinom.
Utorak će isto biti nestabilan. U noći i ujutro češća će biti oborina duž Jadrana i uz Jadran, dok sredinom dana i poslijepodne pljuskova može biti i u kopnenim krajevima.
Srijeda posvuda donosi više sunčanih razdoblja, tek lokalno, izglednije u unutrašnjosti, može pasti još malo kiše ili kakav pljusak.
Četvrtak donosi uglavnom suhe i pretežno sunčane prilike pa će i temperature biti više. Jutro hladno u kopnenim krajevima.
Stabilno vrijeme nastavit će se do kraja tjedna, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
Učenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
Učenike osmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj uskoro čeka upis u srednju školu i izbor između gimnazija, strukovnih te umjetničkih škola.
Prošle godine u prvi razred srednjih škola bilo je upisano 39.330 učenika, od kojih čak 70 posto ili 27.500 pohađa strukovne škole u trogodišnjim ili četverogodišnjim programima obrazovanja.
U tekućoj školskoj godini u strukovnim su školama po prvi put uvedeni kurikuli za 147 novih strukovnih zanimanja po modelu modularne nastave. Drugim riječima, više od 260 dotadašnjih zanimanja za koja su se učenici dotad školovali okrupnjeno je i optimizirano, odnosno više sličnih zanimanja spojeno je u jedno. Učinjeno je to u suradnji s poslodavcima i potrebama na tržištu rada. Učenici u sustavu strukovnog odgoja i obrazovanja, njih 136 tisuća u 290 škola, čine čak 71 posto ukupne srednjoškolske populacije.
Medicinske sestre ni ne dođu do burze
A uskoro će i dio tih učenika nakon svoga trogodišnjeg ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja izaći iz škola i uputiti se na tržište rada. S obzirom na potražnju za radnom snagom, velika većina njih ne mora brinuti za posao jer velika potražnja za mnogim zanimanjima premašuje broj učenika izašlih iz strukovnih škola. Osim toga, mnogi od njih mogu računati i na sasvim pristojne plaće, a pojedina obrtnička zanimanja mogu ostvariti i natprosječna primanja.
Nedavno je na HRT-u zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ivana Mehle navela primjer medicinskih sestara koje, s obzirom na to koliko su tražene na tržištu rada, dobivaju posao odmah po završetku školovanja pa praktički niti ne ulaze u evidenciju HZZ-a.
Velika potražnja, primjerene plaće
Govoreći, pak, o drugim najtraženijim zanimanjima, Mehle je kazala da su to CNC operateri, zidari, krovopokrivači, podopolagači, instalateri vode, plina i struje, zatim konobari, kuhari i mesari, a posebno je naglasila veliku potražnju za vozačima kamiona.
U istoj emisiji Josip Zaher predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb istaknuo je i veliku potražnju za električarima i elektrotehničarima.
“Lani je na burzi rada HZZ-a bilo samo pet električara, a potražnja za njima bila je 1960. A kada je takva potražnja, tada su i plaće primjerene”, dodao je.
Zanimanja za koja ima posla i dobrih plaća
Tragom toga, izdvojili smo deset zanimanja koja su visoko na listi najtraženijih pa učenici koji se školuju za njih u strukovnim školama odmah po završetku trogodišnjeg ili četverogodišnjeg školovanja mogu računati na siguran posao i prilično dobre plaće.
Podatke o plaćama za pojedina zanimanja u rasponu od najnižih do najviših preuzeli smo s portala Moja plaća. A budući da Ministarstvo obrazovanja, znanosti i mladih (MOZM) tek polovicom svibnja objavljuje odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole, podatke o upisnim kvotama preuzeli smo iz lanjske Odluke o upisu u školsku godinu koja još traje.
Uz podatke o tome na kolike plaće mogu računati učenici koji se školuju za navedenih deset zanimanja, naveli smo i lanjske upisne kvote za svako od njih te izdvojili srednje strukovne škole u koje se lani upisivalo, a i inače se upisuje najviše učenika u programe za spomenuta zanimanja.
AUTOMEHATRONIČAR
plaća: 935 – 1.970 EUR
Lanjska upisna kvota na razini cijele Hrvatske za ovo zanimanje bila je 1068 učenika. Razlika između automehaničara i automehatroničara je u tome što prvi popravlja isključivo mehaničke dijelove vozila, dok je automehatroničar obučen i za posao autoelektričara, odnosno za popravak elektroničkih dijelova i sklopova u vozilima. Najviše učenika za školovanje u ovom programu upisuju Elektrostrojarska obrtnička škola u Zagrebu (lanjska kvota bila je 130), zatim Industrijska strojarska škola u Zagrebu, Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci i Obrtna tehnička škola u Splitu.
GRAĐEVINSKI RADNIK
plaća: 945 – 2.134 EUR
U dva programa školovanja – za građevinskog radnika u zgradarstvu i građevinskog radnika u održivoj gradnji, lanjska upisna kvota u domaćim strukovnim školama bila je 274. Najviše učenika za ta zanimanja lani su upisivale Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu, Graditeljska škola u Čakovcu te Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu.
KROVOPOKRIVAČ
plaća: 981 – 2.290 EUR
Prema novom kurikulu, od ove školske godine dva ranije odvojena zanimanja – tesar i krovopokrivač – objedinjena su u zanimanje montera drvnih konstrukcija i krovova. Ukupna lanjska upisna kvota za njih bila je 71, a najviše ih upisuju Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu, Graditeljska škola u Čakovcu, Obrtnička škola u Bjelovaru i Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu.
PODOPOLAGAČ / KERAMIČAR
plaća: 964 – 2.503 EUR
Prema novom modularnom programu, objedinjena su i donedavno zasebna zanimanja keramičara-oblogača i podopolagača u novo zanimanje oblagač podova i zidova. Lanjska upisna kvota bila je 195 učenika. Najviše učenika u taj program upisuju Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu, Građevinska tehnička škola u Rijeci i Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku.
ELEKTROINSTALATER
plaća: 1.062 – 2.328 EUR
Za program obrazovanja elektroinstalatera lanjska upisna kvota bila je 484 učenika. Najviše ih inače upisuju Elektrostrojarska obrtnička škola u Zagrebu, Obrtna tehnička škola u Splitu, Srednja škola Dugo Selo, Elektrostrojarska škola u Varaždinu, Industrijsko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu, Srednja škola u Glini i Tehnička škola Nikole Tesle u Vukovaru.
ELEKTROTEHNIČAR
plaća: 1.119 – 2.327 EUR
Elektrotehničar ili punim nazivom tehničar za elektroniku i komunikacije jedno je do najtraženijih zanimanja na domaćem tržištu rada. Ukupno predviđena lanjska upisna kvota bila je 750 učenika, a čak petinu od te kvote upisuje I. tehnička škola Tesla u Zagrebu – 130 učenika. Puno učenika za ovo zanimanje školuju još tri škole u Zagrebu: Elektrotehnička škola, Tehnička škola Ruđera Boškovića i Tehnička škola za računalstvo i mrežne djelatnosti. Veći broj učenika za ovo zanimanje školuje se i u Srednjoj školi za elektrotehniku i računalstvo u Rijeci, Srednjoj školi Jelkovec u Sesvetama, Tehničkim školama u Zadru, Imotskom i Čakovcu, Elektrotehničkoj školi u Splitu te Pomorsko-tehničkoj školi u Dubrovniku.
CNC OPERATER
plaća: 1.098 – 2.139 EUR
Zanimanje operater za strojne obrade, poznatije kao CNC operater, također je jedno od traženijih. Lanjska upisna kvota za taj program u srednjim strukovnim školama bila je 1066 učenika. Najviše ih se upisivalo u Tehničku školu u Čakovcu, Industrijsku strojarsku školu u Zagrebu, Srednju školu u Krapini, Tehničku školu u Karlovcu, Industrijsko-obrtničku školu u Slavonskom Brodu i Srednju školu u Oroslavju.
VOZAČ
plaća: 1.068 – 2.588 EUR
Zanimanje vozača motornog vozila, pogotovo vozača kamiona, jedno je od najtraženijih ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi pa se posao, takoreći, može birati. Procjenjuje se da samo u Hrvatskoj nedostaje oko pet tisuća vozača kamiona. Upisna kvota za program školovanja za vozača motornih vozila bila je 655 učenika. Najviše njih je u Školi za cestovni promet u Zagrebu, Srednjoj tehničkoj prometnoj školi u Splitu, Prometnoj školi u Rijeci te u Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu.
KUHAR
plaća: 1.079 – 2.094 EUR
Kuhari i pomoćni kuhari već godinama su redovito među deset najtraženijih zanimanja na HZZ-ovoj Burzi rada. Ne čudi stoga što je lanjska upisna kvota za to zanimanje u domaćim srednjim školama bila čak 1350 učenika. Najviše ih se upisuje i školuje u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu, a poveći broj njih i u Turističko-ugostiteljskoj školi u Splitu, Ugostiteljsko-turističkoj školi u Osijeku, Ugostiteljskoj školi u Opatiji, Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi u Zadru te u Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli.
MESAR
plaća: 1.039 – 2.237 EUR
Mesari su također među najtraženijim zanimanjima. Lanjska upisna kvota u školskim programima za mesara bila je 176 učenika. Najviše učenika u taj program upisivalo se u Prehrambeno-tehnološkoj školi u Zagrebu, Poljoprivredno-šumarskoj školi u Vinkovcima te u Srednjoj školi u Prelogu.






