ZADAR / ŽUPANIJA
SAMOSTAN SV. FRANE I “MUZEJ U ŠKOLI” / Poziv školama i vrtićima na sudjelovanje u 2. likovnom natječaju o bl. Jakovu Zadraninu
Franjevački samostan sv. Frane u Zadru i ‘Muzej u školi’ – Dječja folklorna skupina Donatići iz OŠ Zadarski otoci u Zadru, uputili su školama i vrtićima u Hrvatskoj poziv na sudjelovanje na 2. likovnom natječaju “Blizu je blizu”, za koji se djeca pozivaju izraditi radove o bl. Jakovu Zadraninu.

Tema 2. likovnog natječaja za djecu vrtića te učenike osnovnih i srednjih škola je bl. Jakov Zadranin u vrijeme njegovog djetinjstva i mladosti provedenih u rodnom Zadru, a održava se u sklopu teme ‘Zadarski sveci i blaženici’. Anamarija Botica Miljanović, dipl. učiteljica savjetnica, koordinatorica Organizacijskog povjerenstva u provedbi Natječaja, predstavila je temu, cilj i pravila za sudjelovanje u tom likovnom natječaju.
Bl. Jakov Zadranin (1400., Zadar – 1496., Bitetto) proveo je djetinjstvo i mladost u rodnom Zadru. S dvadeset godina ušao je u samostan sv. Frane u Zadru kao brat pomoćnik te se u tom samostanu i zajednici gdje je počeo njegov redovnički put čuva spomen na bl. Jakova. Jakov je pratio provincijala 1438. na generalni kapitul franjevačkog reda u Italiju. Potom je ostao u franjevačkoj provinciji sv. Nikole biskupa, sa sjedištem u Bariju, glavnom gradu Apulije. Djelovao je u raznim apulijskim samostanima, a oko 40 godina u gradiću Bitettu pokraj Barija, kao redovnik žarke molitve, marljiv u svakodnevnim poslovima kao kuhar, sakupljač milostinje, vrtlar, vratar i sakristan. Za vrijeme pošasti kuge u Bittetu 1483., požrtvovno je služio i zaraženim bolesnicima. Bio je veliki štovatelj Majke Božje, pobožan u razmatranju Kristove muke. Dugo je molio, kontemplirao i obavljao pokore. Osobito je pomagao djeci. Umro je 27. travnja 1496. u Bitettu na glasu svetosti i zaštitnik je toga grada. U crkvi u Bitettu nalazi se njegovo neraspadnuto tijelo. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1700., a papa Benedikt XVI. potpisao je 19. prosinca 2009. dekret o junačkom stupnju kršćanskih kreposti bl. Jakova Zadranina. Slika i relikvija bl. Jakova iz Bitetta donesena je u crkvu sv. Frane u Zadar 1989., a prst bl. Jakova, relikvija koja se nosi u velikoj procesiji u Bitettu na blagdan bl. Jakova, u Zadar je prvi put donesena 5. svibnja 2024. godine.

„Ohrabreni prošlogodišnjim uspjehom Prvog natječaja, kvalitetom i brojnosti likovnih radova iz deset osnovnih škola, Povjerenstvo je proširilo natječaj da u njemu ne sudjeluju samo osmoškolci, nego i djeca iz vrtića i učenici srednjih škola. Cilj ovog stvaralaštva je revitaliziranje lika i djela bl. Jakova Zadranina, upoznavanje zavičajne povijesti, kulturne i vjerske baštine Zadra. Djeca mogu prikazati blaženika u vrijeme njegovog djetinjstva i mladosti, dok je živio u rodnom Zadru. Blaženik se može prikazati kako radi u samostanskom vrtu, u brizi oko pripreme i kuhanja jela za braću franjevce, u molitvi u samostanu sv. Frane u Zadru, u procesiji Zadarskog mira iza procesijskog križa. Bl. Jakov je imao dar zanosa i levitacije pa ga se može prikazati i iznad Zadra, kako štiti grad. Može ga se prikazati u lađi kojom kreće na put za Italiju, a u pozadini se vidi rodni grad koji napušta. Prepuštamo kreativnoj dječjoj mašti izbor motiva o temi blaženika i Zadra. Moguće je prikazati i prepoznatljive građevine srednjovjekovnog Zadra“, rekla je Miljanović, predlažući djeci motive u slobodnom izboru teme.
Na dnu ili rubu likovnog rada autori neka zapišu i jednu riječ na glagoljici, npr. Zadar, blaženi Jakov ili neka druga kratka riječ i time također obilježe život bl. Jakova. Glagoljica neka ne bude ukomponirana u crtež ili sliku.
Pravila likovnog natječaja su sljedeća: radovi mogu biti slikani, crtani ili oblikovani na papiru. Sve likovne tehnike neka budu na formatu papira A4. Likovno – tehnička sredstva su olovka, tuš i metalno pero, tuš i kist, lavirani tuš, tempera, akvarel, grafika, kartonski tisak, linorez, kolaž i sve kombinirane tehnike. Na poleđini likovnog rada trebaju biti podaci: ustanova i adresa, autor, razred, naslov rada te mentor i kontakt mentora. Izložba najuspješnijih likovnih radova i dodjela nagrada će biti u samostanu sv. Frane u Zadru, u Spomen sobi bl Jakova Zadranina, nakon mise u 19 sati, na blagdan bl. Jakova, 27.travnja 2025. godine.

Nagrađenih dvanaest najboljih likovnih radova će biti objavljeni na mrežnim stranicama OŠ Zadarski otoci. Radovi trebaju stići do 10. travnja 2025. na adresu: 2. likovni natječaj „Blizu je, blizu”, OŠ Zadarski otoci, Trg Damira Tomljanovića Gavrana 2, 23000 Zadar. Poslane ili donesene učeničke radove će vrednovati i izabrati stručno povjerenstvo. Radovi se ne vraćaju. Potrebna je potpisana suglasnost roditelja, koju čuva mentor, za nagrađene učenike, radi objavljivanja fotografija djece, njihovih imena i prezimena u medijima.
Naziv natječaja „Blizu je, blizu“ je u spomen na situaciju kad je bl. Jakov ispod svoga habita bio sakrio zeca koji je bježao pred lovcima. Kad su lovci bl. Jakova pitali: „Gdje je zec?“, on je rekao: „Blizu je, blizu“. Lovci su produžili dalje, a zec je bio spašen. Najbolji učenički rad će biti tiskan u obliku sličice s molitvom za kanonizaciju bl. Jakova Zadranina. Te sličice će dobiti sva djeca i učitelji sudionici likovnog natječaja.
Organizacijsko povjerenstvo objavilo je Poziv na natječaj u petak, 29. studenog, na blagdan Svih svetih Franjevačkog reda, u samostanu sv. Frane u Zadru. Tada su crkvu i samostan pohodila djeca iz Dječje folklorne skupine Donatići iz OŠ Zadarski otoci u Zadru, s voditeljicom i inicijatoricom projekta ‘Muzej u školi – baština i kultura mira’, Anamarijom Botica Miljanović.

„Želja mi je da duhovna i vjerska baština postane dio identiteta ljudi, da se sačuva duh grada i prenosi generacijama. Da djeca to ponesu u budućnost i na taj način čuvaju grad, jer grad čuvaju ljudi idejom, duhom i raznim oblicima stvaralaštva. Drago nam je kad i drugi prepoznaju vrijednost naših nastojanja, pa su s nama u crkvi sv. Frane bile i studentice Marta Panjkota i Martina Perković, buduće učiteljice kojima će susret i suradnja s djecom o životu bl. Jakova biti dio budućeg djelovanja“, poručila je Miljanović, u želji da se bl. Jakovu dâ na važnosti u životima Zadrana i događajima kojima se obilježava Dan Grada Zadra.
Kao ’10. čestitku voljenom Gradu’, Donatići su pohodom samostana sv. Frane i predstavljanjem Natječaja sudjelovali u obilježavanju Dana Grada Zadra koji se obilježava više dana različitim manifestacijama. Djeca su razgovarala o životu bl. Jakova te su 29. studenog u Spomen sobi bl. Jakova počeli zajednički slikati slikovnicu ‘Slavni sine vjernog Zadra’ o životu bl. Jakova.

Za pohoda crkvi sv. Frane, molitvu učenika za proglašenje bl. Jakova svetim predvodio je fra Drago Ljevar. Djeca su recitirala pjesme posvećene bl. Jakovu. Razgledali su samostansku riznicu uz domaćina fra Stipu Nosića, gvardijana samostana sv. Frane. „Osobitu pozornost usmjerili smo na zadarski procesijski križ, dar kraljice Elizabete Kotromanić samostanu sv. Frane, na kojem su prikazani i franjevački sveci. Za tim križem hodao je maleni Jakov u procesiji koja je svake godine bila svečano održana u spomen na 18. veljače 1358., kad je potpisan mirovni sporazum Zadarski mir“, rekla je Miljanović koja svake godine s Donatićima 18. veljače svečano obilježava datum potpisivanja Zadarskog mira. Podsjetila je da je samostan sv. Frane najstariji franjevački samostan izvan Italije, izgrađen za života sv. Franje, oko 1221. godine. Crkva sv. Frane u Zadru je najstarija crkva posvećena sv. Franji na tlu Hrvatske i najstarija dalmatinska gotička crkva, čije je renesansne dogradnje izveo Juraj Dalmatinac.
„Ove godine, 5. svibnja, svjedočili smo velikom događaju za Zadarsku nadbiskupiju, kad je iza Procesijskog križa bila relikvija bl. Jakova, prvi put nakon njegovog odlaska iz rodnog Zadra. Ponosni smo što imamo Zadranina za nebeskog zaštitnika. Zahvaljujući suradnji sa samostanom sv. Frane i gvardijanom fra Stipom, drago nam je da smo ovo događanje mogli organizirati u Bogu posvećenom prostoru gdje je bl. Jakov živio, radio i počeo svoj put u Franjevačkom redu“, poručila je Miljanović, poželjevši djeci iz cijele Hrvatske blagoslovljen rad i sudjelovanje na Natječaju, uz upoznavanje života još jednog hrvatskog blaženika, bl. Jakova Zadranina.
Pokrovitelji likovnog natječaja su Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, Grad Zadar, Zadarska županija, Narodni muzej Zadar, OŠ Zadarski otoci/ DFS Donatići pri „Muzej u školi“ i Udruga glagoljaša Zadar.
I.G.



Foto: ‘Muzej pri škol’ – OŠ Zadarski otoci
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




