Hrvatska
Umirovljenika koji rade sada je više od 33.000: Evo na kojim poslovima raste broj zaposlenih
Zaposlenih umirovljenika prvi put više je od 33.000, a brojka kontinuirano raste i nakon završetka turističke sezone. Premda se u djelatnostima vezanima za turizam bilježi pad od oko 350 zaposlenih, ukupno je za toliko više onih koji rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Pojačano zapošljavanje događa se na najzastupljenijim poslovima poput trgovine, građevine, prerađivačke industrije, ali i stručnih djelatnosti. Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade u zdravstvu i obrazovanju.
Turistička sezona sada je već daleko iza nas, no sve je više umirovljenika koji rade unatoč završetku sezonskih poslova. Naime, broj zaposlenih na pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine prvi put prešao je 33.000. Točnije, 33.061 korisnik starosne, prijevremene i obiteljske mirovine bilo prema općim bilo prema posebnim propisima odlučio se na rad u mirovini krajem listopada, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, piše Mirovina.hr.
Pad u turizmu, ali rast u trgovini, preradi, građevini…
Kada govorimo u sezonskim poslovima, sezonaca je među umirovljenicima krajem kolovoza bilo 2.838 i to baš na poslovima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Već u rujnu ta je brojka pala na 2.494 njih da bi krajem listopada u tim djelatnostima ostalo 2.126 umirovljenika. Riječ je o oko 700 radnika manje pa ipak radnika u mirovini ima više nego ikad. Naime, do pojačanog zapošljavanja dolazi u ostalim djelatnostima i to ne više samo u onim najtraženijima, poput trgovine, prerađivačke industrije i građevine. Umirovljenici su sve traženija ‘roba’ i u zdravstvu i u školstvu.
Kako je u rujnu počela nova školska, odnosno akademska godina, više je zaposlenih u obrazovanju, uz porast sa 611 umirovljenika u kolovozu na 795 njih u rujnu, da bi ta brojka sada dosegnula 856 umirovljenih učitelja i profesora aktivnih na tržištu rada. Rezultat je to i zakonskih izmjena prema kojima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon 65. godine.
Radi sve više umirovljenih liječnika, ali i učitelja
Zaposlenih je oko 350 više nego u mjesecu ranije, pri čemu se dogodio jednaki pad samo u turističkim djelatnostima. Međutim, taj se gubitak ne samo izjednačio, nego doveo i do pozitivnog trenda zahvaljujući pojačanom zapošljavanju u ostalim granama. Najviše umirovljenika do polovine radnog vremena zaposleno je u trgovini, njih 5.568, odnosno oko stotinu više nego u rujnu. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija s 4.275 zaposlenih umirovljenika, gdje se također bilježi rast od 150 novozaposlenih u samo mjesec dana. Na trećem su mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4.185 radnika. Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 3.625 zaposlenih, a potom i građevina s 3.500 zaposlenih, odnosno oko stotinu više u listopadu nego u rujnu. U prijevozništvu i skladištenju radi 2.951 umirovljenik uz trend rasta.
Dakle, sve djelatnosti bilježe rast zaposlenih umirovljenika pa tako i one u kojima ih nema na tisuće. To se najbolje vidi u obrazovanju s već spomenutih 856 umirovljenika, ali i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1.970 radnika u mirovini. Broj liječnika u mirovini stalno raste, a trenutačno u mirovini radi 681 liječnik. Onih koji imaju 60 i više godina je 2.702.
Na burzi za umirovljenike najtraženiji trgovci
Ove trendove prati i potražnja za radnicima na stranici za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tamo se traži 109 prodavača, 62 čistačice, 44 čuvara, 33 medicinske sestre, odnosno tehničara, 25 njegovatelja, 28 vozača te, uz ostalo, po 19 kuhara i konobara.
Inače, oko dvije trećine zaposlenih u mirovini čine muškarci koji je 21.505 u odnosu na 11.556 žena. Gotovo trećina umirovljenika radi na području Grada Zagreba, njih oko 9.500, dok među županijama prednjači Splitsko-dalmatinska s 3.636 zaposlenih. Iduća je Primorsko-goranska na čijem području radi 3.245 umirovljenika, a po brojnosti slijede Istarska s 2.463 i Zagrebačka s 2.013 umirovljenika koji rade uz primanje punog iznosa mirovine.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




