Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) U ARBANASIMA PREDSTAVLJENA KNJIGA “HRVATSKA ZA ŽIVOT” / “U 10 godina spašeno 160 djece koje su majke mislile pobaciti”

Objavljeno

-

Foto: Inicijativa ’40 dana za život’

Knjiga ‘Hrvatska za život – Tri koraka do hrvatskog preporoda’ autora Krunoslava Puškara predstavljena je u petak, 8. studenog, u dvorani Samostana Školskih sestara franjevki u Arbanasima u Zadru.

U knjizi su zapisi četrdeset svjedočanstava iz raznih gradova, u 40 poglavlja, a nakon svakog svjedočanstva je i prigodno, poticajno duhovno razmatranje. Opisujući kako izgleda „borba za život“ po djelovanju inicijative ’40 dana za život’, Marija Šošić, voditeljica Centra za život u Splitu, istaknula je da molitelji ne mole ispred bolnica kako bi se „pravili pobožni i drugima izvanjski pokazali kako mole; nego da osobe koje dvoje o životu znaju da postoje ljudi koji im mogu u potpunosti i u svakom trenutku pomoći“.

U deset godina djelovanja te inicijative u Hrvatskoj, u Hrvatskoj je spašeno 160 djece koje su majke rodile, a prethodno su ih mislili pobaciti. To je broj rođenih za koji znaju u Inicijativi, prema kazivanju majki koje su rodile i koje su im rekle da im je u odluci za porod pomogao isključivo susret s moliteljima ispred bolnice.

„Da nije bilo nekoga ispred bolnice, tih 160 djece ne bi sada živjelo, kako svjedoče te obitelji. To su danas zahvalne majke, pitajmo njih je li vrijedilo sve što radimo. Trudimo se biti dostupni što široj javnosti. Kroz naše djelovanje, po molitvi, mnogi više ne sudjeluju u pobačaju, puno žena izliječeno je od rana pobačaja. Uvijek ćemo biti tu za majke koje razmišljaju o pobačaju, za nerođenu djecu“, rekla je Šošić, poželjevši da i ta knjiga bude poticaj i ohrabrenje svima da se do kraja zauzimaju u apostolatu za nerođene.

Dr. sc. don Antun Mate Antunović, studentski kapelan u Splitu, u svom svjedočanstvu rekao je da je baš molitvu inicijative ’40 dana za život’ ispred bolnice „prepoznao kao trenutke gdje može biti više u molitvi s Bogom i s braćom koja su intenzivno u molitvi. Upravo u tom molitvenom ambijentu stekao sam  sigurnost da Bog mene zove u svećenike“, rekao je don Antun, koji je baš u vrijeme molitve te inicijative poslao molbu za primanje među svećeničke kandidate. Prethodno je godinama bio kolebljiv u odluci za svećeništvo.

Molio je tijekom kampanje ispred bolnice za nerođene i za svoje ređenje. Baš na dan kad je p. Marko Glogović donio relikviju sv. Ivana Pavla II. u splitsku katedralu, Antunović je dobio odgovor s Bogoslovije s potpisom iz Splitsko – makarske nadbiskupije, da je primljen na Bogosloviju. Uz to, molio se i o. Anti Antiću, a pozvan je doći u Bogosloviju 4. ožujka, što je baš spomendan o. Ante Antića. Antunović je rekao kako je kao maleno dijete, pohađao je tek 3. razred osnovne škole, svojoj majci u jednoj prigodi bio rekao ‘Abortiraj’, premda kao dijete uopće nije znao što je pobačaj. Upozorivši koliko je to dio mentaliteta u društvu, Antunović je rekao da je Božja milost kako je on, kroz kojeg je kao dijete na trenutak bio progovorio zloduh pobačaja, poslije postao Božji svjedok ljubavi prema životu. „Presretan sam kao svećenik. Svojim srcem slušajte srce Božje“, potaknuo je Antunović okupljene.

Helien Čoko, predsjednica udruge ‘Betlehem’ u Šibeniku, posvjedočila je u kakvim je okolnostima, pa i na preporuke liječnika o rizičnoj trudnoći, učinila četiri pobačaja, a ujedno je majka jedne kćeri. Pohađala je seminar ‘Oprostom oslobođene’ u organizaciji inicijative ’40 dana za život’. „Oprost je tu, bol ne prolazi. Pobačaj je bio početak moje depresije, osjećaja praznine, tuge, otuđivanja. Bila sam se osjećala jadno, povrijeđeno, krivom. Povrijedila sam savjest, ženu i majčinstvo u sebi. Ranila sam duh, dušu i tijelo, s bolnim posljedicama užasa pobačaja“, rekla je Čoko. Počela je moliti ispred bolnice u Šibeniku 2017. godine. „To nisam bila planirala. Mjesto molitve ispred bolnice je na putu do moje kuće. Ja sam samo skrenula i jedva upitala: ‘Mogu li ja doći moliti?’. Želim moliti za spas začete i nerođene djece i svjedočiti o svetosti života do kraja svoga života. Da nije Božjeg milosrđa, ni mene ne bi bilo“, poručila je Čoko.

Mihovil Buturić iz Zadra posvjedočio je iskustvo spontanog pobačaja njegove supruge Miriam, njihovog prvog djeteta. Opisao je zadivljenost iskustvom kad je na liječničkom pregledu vidio kako izgleda „maleno ljudsko biće u majčinoj utrobi, kako se vidi sav njegov izgled tijela, udova i organa“. Osobito ga se dojmilo snažno kucanje srca djeteta starog osam tjedana. Alojzija Marija Buturić, dijete koje je preminulo spontanim pobačajem nakon dva mjeseca trudnoće, Buturići su pokopali u grobnici za nerođene u Gospiću, posredovanjem udruge ‘Betlehem’. Na odjelu patologije u bolnici i pravno je uređeno da se može uzeti nerođeno dijete i pokopati. Buturić je istaknuo kako je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa svojevremeno njegovom djedu rekao da njegova baka ne pobaci, što je bilo veliko ohrabrenje i poticaj da njegova baka rodi dijete.

Prisutne je na kraju u djelovanju za život ohrabrio i na kraju susreta blagoslovio  don Milan Ivančević, provincijal Hrvatske salezijanske provincije.

Predstavljanju knjige prethodila je misa u arbanaškoj crkvi Gospe Loretske koju je predvodio don Antun Mate Antunović. Predstavljanje knjige organizirala je zadarska podružnica inicijative ’40 dana za život’. Donacije koje se ostave kao prilog za knjigu služe kao pomoć majkama koje udruga ‘Hrvatska za život’ i materijalno podržava u raznim životnim potrebama, prateći ih s pomoći i nakon rođenja djeteta, u zapošljavanju, plaćanju stanarine, drugih troškova i slično.

Ines Grbić

Foto: Inicijativa ’40 dana za život’

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADAR KAO NAJVEĆE IZNENAĐENJE / Australska novinarka tjednima putovala Europom, najviše ju oduševio naš grad…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Australska novinarka u članku za Business Insider izdvojila je Zadar kao najveće pozitivno iznenađenje tijekom petotjednog putovanja Europom, istaknuvši da je nadmašio sva njezina očekivanja.

Australska novinarka Emma Ruben mjesecima je planirala putovanje Europom i prije polaskaistraživala destinacije koje su među najpopularnijima na internetu i društvenim mrežama. Na njezinu popisu našli su se rimski Kolosej, Eiffelov toranj u Parizu i švicarske Alpe, no priznala je da ju je upravo Zadar najviše oduševio, piše Business Insider.

Prema njezinim riječima, Zadar nudi odličan spoj aktivnog odmora i opuštene atmosfere. Na kraju boravka požalila je što nije ostala dulje te smatra da mnogi turisti neopravdano prednost daju Dubrovniku i Splitu, iako i Zadar zaslužuje mjesto na njihovom putnom planu.

Posebno ju je impresionirala gostoljubivost lokalnog stanovništva. Kako je napisala, informacije tijekom putovanja obično traži na internetu, a ne od domaćih ljudi. U Zadru su joj, međutim, mještani nudili pomoć i prije nego što ju je zatražila. Tako joj je turistički vodič nakon izleta sam preporučio restorane i druge zanimljivosti.

U posebnom sjećanju ostao joj je i trenutak kada su ona i partner uz more pokušavali snimiti zajedničku fotografiju. Prolaznik im je prišao, ponudio pomoć i pokazao najbolje mjesto za fotografiranje. Smatra da upravo takve male geste putovanje čine ugodnijim i autentičnijim.

Čisto more, izleti na otoke i lokalna kuhinja

Pohvalila je i čistoću mora te preporučila izlete brodom na obližnje otoke, gdje posjetitelji mogu plivati i roniti s maskom. Kao jedan od vrhunaca boravka izdvojila je posjet mjestu Kali na otoku Ugljanu, gdje je kušala svježe pripremljenu ribu i druge lokalne specijalitete.

Onima koji planiraju ostati u gradu preporučila je plažu Kolovare, udaljenu oko 15 minuta hoda od stare gradske jezgre. Zadar je posjetila neposredno nakon vrhunca turističke sezone, kada je bilo manje posjetitelja, pa je bez gužve mogla uživati i na tamošnjoj skakaonici u more.

Zadar usporedila s drugim europskim gradovima

Zadar je usporedila i s drugim europskim gradovima koje je posjetila, među njima Rimom, Londonom i Dubrovnikom. Navela je da je u tim gradovima često osjećala pritisak zbog brojnih rezervacija i unaprijed isplaniranih obilazaka.

U Zadru je, istaknula je, prvi put mogla provoditi dane bez “prenatrpanog” rasporeda. Prošetala je starom gradskom jezgrom, razgledala ostatke iz rimskog razdoblja i posjetila gradsku tržnicu, bez žurbe i strogog plana.

Na kraju je zaključila da je Zadar izvrstan izbor za sve koji na jednom mjestu žele spojiti kulturne i povijesne znamenitosti, vrhunsku gastronomiju, aktivnosti na moru i opuštenu atmosferu. Dodala je da je mogućnost istraživanja grada vlastitim tempom, bez žurbe i unaprijed zadanog rasporeda, jedna od njegovih najvećih prednosti, piše Business Insider.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Župan Bilaver pozdravio hodočasnike iz Bitetta i najavio da će novi hospicij nositi ime blaženog Jakova Zadranina

Objavljeno

-

By

Hodočasnici su u Zadar stigli zajedno s franjevcima koji skrbe o svetištu hrvatskog blaženika, kako bi posjetili njegov rodni grad i obnovili stoljetne duhovne i povijesne veze između Zadra i Bitetta.

Tom je prigodom župan Bilaver najavio da će novi županijski hospicij, odnosno Centar za palijativnu skrb Zadarske županije u Babindubu, nositi ime blaženog Jakova Zadranina.

„Blaženi Jakov Zadranin svojim je životom svjedočio poniznost, služenje drugima i brigu za potrebite. Upravo su to vrijednosti na kojima počiva i palijativna skrb, zbog čega smatramo primjerenim da novi županijski hospicij nosi njegovo ime“, poručio je Bilaver.

Hodočasnike su u crkvi sv. Frane, uz franjevce i časne sestre, pozdravili župan Josip Bilaver i gradonačelnik Šime Erlić, nakon čega je slavljena sveta misa.

Gradonačelnik Erlić izrazio je zadovoljstvo dolaskom hodočasnika te istaknuo važnost daljnjeg razvijanja prijateljskih veza Zadra i Bitetta jer imaju snažnu priču koja ih povezuje.

„U Bittetu slave ovoga blaženika tijekom cijele godine, osobito u travnju, dok Zadrani još uvijek otkrivaju tko je bio blaženi Jakov Zadranin i mnogi od nas nisu u potpunosti svjesni njegova značenja. Mislim da tu priču možemo i moramo u budućnosti snažnije isticati, a podržat ćemo sve inicijative koje budu išle u tom smjeru“, istaknuo je Erlić.

Blaženi Jakov Zadranin, poznat i kao Jakov Varingez ili Jakov Ilirik, rođen je u Zadru oko 1400. godine, a preminuo je 1496. godine u Bitettu na glasu svetosti. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1700. godine pod imenom Jakov Ilirik.

Stanovnici Bitetta stoljećima štuju blaženog Jakova kao zaštitnika svojega grada. Organizirano hodočašće u Zadar održano je i 1989. godine, kada su hodočasnici zadarskim franjevcima darovali relikvije i sliku blaženika.

Ovogodišnji dolazak hodočasnika još je jednom potvrdio snažnu povezanost dvaju gradova, izgrađenu na zajedničkoj vjerskoj i kulturnoj baštini te štovanju blaženog Jakova Zadranina.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MEDICINA POMAŽE ARHEOLOGIJI / U OB Zadar obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza s nizozemskog jedrenjaka potonulog u 16. st.

Objavljeno

-

By

Izuzetno zanimljivu suradnju razvila je Opća bolnica Zadar s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru. Na Odjelu za kliničku radiologiju ovih su dana obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza, a riječ je o velikim željeznim konglomeratima izronjenima s nizozemskog jedrenjaka koji je krajem 16. stoljeća potonuo u blizini Premanture. Ovo je jedno od najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta na Jadranu, a istraživanja koja se provode od 2020. godine i dalje otkrivaju nove spoznaje.

Rendgenske snimke stručnjacima omogućuju uvid u unutrašnjost predmeta prekrivenih debelim slojevima korozije i okamine, bez njihova oštećivanja.

„Željezni konglomerati koje smo snimali su nam u svom sadašnjem stanju neprepoznatljivi, ali pomoću rendgena možemo vidjeti ima li u konglomeratima ostataka željeza koje nije propalo ili će šupljina ukazati da su iznutra, pak, sasvim propali. Naši restauratori potom mogu znati kako će pristupiti čišćenju predmeta, hoće li ga čistiti razbijanjem okamine ili će u šupljine ubrizgati tekuće sredstvo. U svakom slučaju, snimanje nam pomaže da predmete prepoznamo i da ih na pravi način očistimo i očuvamo“, kazao je doc. dr. sc. Luka Bekić iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.

Kaciga tipa Morion ovogodišnji je hit, jedan od najvažnijih predmeta koji su izronjeni. „Prije nego kacigu očistimo od korozije i okamine, moramo provjeriti postoje li na njoj kakvi ukrasi“, dodaje Bekić.

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru već 20 godina skrbi o istraživanju, zaštiti i očuvanju podvodne kulturne baštine, a zbog nedostatka vlastitog rendgenskog uređaja ovakva suradnja s našom bolnicom od iznimne im je važnosti. Ponosni smo što stručnost i oprema našeg Odjela za kliničku radiologiju mogu pridonijeti očuvanju podvodne baštine te pomoći da vrijedni nalazi iz prošlosti budu sačuvani za buduće generacije.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu