Hrvatska
Počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika! Evo kriterija i procedure…
Vlada je na sjednici prihvatila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. Službenici će se ocjenjivati ocjenama ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ te ‘ne zadovoljava’.
Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.
Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem upozoravati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.
Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te je dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.
Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene i Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene
Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.
Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika ‘izvrstan’ ili ‘naročito uspješan’, Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I taj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.
Ocjena kao kriterij za plaću
Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.
Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.
Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom ‘uspješan’.
Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.
Za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – prekid službe
Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze – planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.
Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.
Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’, prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.
Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja – opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.
Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom.
‘Izvrstan’ i ‘naročito uspješan’
Prijedlog ocjene ‘izvrstan’ mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu ‘naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.
Prijedlog ocjene ‘izvrstan’, kao i ‘naročito uspješan’ dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.
Prve ocjene početkom 2026. godine
Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.
– Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine ocjenom ‘izvrstan’, očekuje se 2027. godine, rekao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




