Hrvatska
Vrijeme je kao početkom kolovoza, a ne rujna. “Ovo će biti prva ili druga najtoplija godina”
Temperature zraka proteklih dana bile su, a prema prognozama i predstojećih će dana biti znatno više od dosad uobičajenih za kraj kolovoza i početak rujna.
Sredinom travnja, kada je Hrvatsku zahvatio prvi ovogodišnji toplinski val, ali ga nismo doživljavali poput onih paklenih ljetnih jer je u to doba godine bio ugodan, atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu kazao nam je da toplinske valove sada imamo u svim sezonama te da praktički od travnja do listopada traje tzv. “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka.
“Ni alpska ni đenovska ciklona još nisu krenule”
Danas, četiri i pol mjeseca kasnije, uoči nedjelje, 1. rujna, kada počinje klimatološka jesen, prof. Grisogono kaže da nedvojbeno proživljavamo takvo “razmazano” ljeto i da će po svemu sudeći ovo biti najtoplija godina ili druga najtoplija u povijesti meteoroloških mjerenja.
“Ljetno vrijeme još traje i kod nas će trajati barem još desetak dana jer se meteorološki ekstremi zadržavaju na velikom području. Obično su u zadnjoj trećini kolovoza počinjale alpske i đenovske ciklone. Istra je tada dobivala kišu što bi ondje obično značilo i kraj turističke sezone. Međutim, te ciklone još nisu krenule, ni đenovska ni alpska. A ovo su temperature tipične za početak kolovoza, ne za početak rujna”, napominje Grisogono.
“Efekte La Niñe vidjet ćemo nakon Božića”
Početkom ljeta završilo je i razdoblje El Niña, prirodnog klimatskog obrasca kojeg obilježavaju iznadprosječno visoke temperature u tropskim dijelovima Tihog oceana, koji se potom manifestira diljem svijeta pa i kod nas. Obično, ali ne i nužno odmah, nakon razdoblja El Niña slijedi suprotno razdoblje La Niñe. No trenutno smo u neutralnom međurazdoblju.
“Prijelazi iz El Niña u La Niñu su spori procesi. Dok tzv. daljinskim vezama dođu s Pacifika do Hrvatske potrebno je nekoliko mjeseci. Ta smjena je neravnomjerna i povezana s nekim drugim prirodnim oscilacijama. Međutim, more je za vrijeme ovog jakog El Niña upilo toliko topline koju će jako dugo držati. Stoga će ova godina biti ili prva ili druga najtoplija u zadnjih 150-ak godina otkad imamo sustavna mjerenja. To više nije, da slikovito kažem, kao da uključite i isključite pećnicu, nego je povezano sa svim pločama na štednjaku. Upilo se toliko topline da će La Niña dosta sporo stizati, a njene ćemo efekte možda vidjeti iza Božića”, objašnjava Grisogono.
Malo oborina do kraja godine
Do kraja godine, dodaje, ne očekuje se puno oborina.
“Ako ih bude, oborine će biti vrlo lokalne i vrlo specifične. Prosjek nikakav, varijacije velike, a temperatura nezaustavljivo ide gore”, sažima Grisogono.
Jesen koja klimatološki počinje u nedjelju, a kalendarski za dvadesetak dana, očito nećemo osjetiti u tim rokovima.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




