Hrvatska
Vreba sve više lažnih online trgovaca. Inspektorat ne može puno, ali sami ih možete lako otkriti
Društvene mreže odavno nisu samo čedno mjesto virtualnih druženja, zabave i raspravljanja. Danas su one plodno polje trgovanja koje često nije pošteno.
Svi koji smo na društvenim mrežama imamo iskustva s oglasima koji nam nenajavljeni i navodno ničim izazvani iskaču u feedu vabeći na najpovoljniju kupnju uz vrtoglavo velike popuste u online trgovinama. Stavimo li na stranu agresivni marekting, mnoge online trgovine drže se poštene trgovačke prakse. Rekli bi – što je na slici, to je i u paketu. Trgovanje na internetu ozbiljan je biznis i veliki igrači koji drže do vjerodostojnosti paze da ne varaju niti zavaravaju kupce.
Puno je, naravno, posve drugačijih primjera i malo onih koji seprilikom online kupovine nisu “opekli” i u pristiglom paketu dobili artikl kakav nije bio “na slici” kada su ga naručivali.
HUZP: Velik broj pritužbi
Upozoravaju na to u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP), ističući da neke dostavne službe ne dozvoljavaju provjeru sadržaja paketa prije preuzimanja.
“Nakon velikog broja pritužbi i poziva, ponovno upozoravamo potrošače da od dostavnih službi ne preuzimaju pakete ako dostavljač ne dozvoljava otvaranje paketa i provjeru sadržaja i ako ne izdaje račun, jer se radi o prijevarama. Isto tako, ne treba preuzimati pakete koje niste naručili jer ima jako puno prijevara i na taj način, ako niste nešto naručili, ne morate to preuzeti i platiti”, stoji u objavi HUZP-a.
Također upozoravaju da na pošiljkama koje dobivaju potrošači često stoji adresa društva sa sjedištem u Hrvatskoj, u blizini dostavne službe.
“A kad potrošači reklamiraju proizvod društvu čija je adresa navedena na pošiljci, isti o tome nemaju saznanja kao ni informaciju kome dostavne službe dostavljaju novac koji su primile od potrošača”, dodaju u HUZP-u.
Državni inspektorat: Podnesite prijavu
S obzirom na velik broj pritužbi potrošača, HUZP se obratio i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH). Otamo poručuju da u slučajevima kada su građani prevareni prilikom online kupovine putem društvenih mreža – ako im proizvod nije isporučen, ako je isporučen drugačiji od naručenog ili lošije kvalitete – tada moraju sami (ne preko potrošačkih udruga) podnijeti prijavu Državnom inspektoratu. Uz nju bi trebali dostaviti sve raspoložive informacije o prevari prilikom kupnje, uključujući poveznicu na web-stranicu trgovca od kojeg su naručili proizvod.
To mogu učiniti ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava” na mrežnim stranicama Državnog inspektorata slanjem prijave poštom (Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb) ili osobno u pisarnicama DIRH-a.
No, iz odgovora HUZP-u očito je da Državni inspektorat nema baš puno manevarskog prostora u takvim slučajevima jer većina online trgovina nema sjedišta u Hrvatskoj.
Vezane im ruke ako je trgovac registriran vani
“Ako se radi o trgovačkom društvu koje sklapa ugovore na daljinu putem Interneta, a čije je sjedište u drugoj državi članici Europske unije, ističemo da tržišna inspekcija nema zakonskih osnova za provođenje inspekcijskog postupka nad trgovcima u drugoj državi članici. Stoga se potrošači mogu obratiti Europskom potrošačkom centru koji (…) u suradnji s drugim Europskim potrošačkim centrima pomaže potrošačima u rješavanju prekograničnih pritužbi i sporova”, kažu u Državnom inspektoratu dodajući kako su educiranost i informiranost ključni u zaštiti potrošača u digitalnom okruženju.
Ističu i da online trgovci nakon prijevarnih radnji mogu svoju domenu, odnosno internetsku stanicu ugasiti te registrirati novu s novim nazivom pa s nje nastaviti s istom praksom.
“Ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja”
U HUZP-u kažu da se prevare kod online kupovine najčešće svode na to da potrošaču umjesto naručenog proizvoda stigne sličan, ali jeftiniji i nekvalitetniji.
“Misleći da kod plaćanja pouzećem nema prevare naši potrošači plate dostavljeno pouzdajući se u poštenje trgovca. Najčešće ne dobiju ono što su naručili jer ih je trgovac prevario slanjem jeftinijeg proizvoda. Dostavne službe ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja, a poslije plaćanja ne žele vratiti novac”, navodi HUZP u svome pismu Državnom inspektoratu.
Pohvaljuju jedino Hrvatsku poštu čiji dostavljači, kažu, dozvoljavaju potrošačima da prije plaćanja pregledaju pošiljku i ne preuzmu je ako u njoj nije ono što su naručili.
Otkriveno 6000 lažnih internetskih trgovina
U HUZP-u ističu da je u posljednje vrijeme otkriveno više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka i financijskih sredstava, među ostalima i hrvatskih građana. No, postoji prilično lak način da građani prije online kupovine utvrde je li neka internetska trgovina pouzdana.
CARNET putem svoga odjela Nacionalni CERT, čiji je osnovni zadatak očuvanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, ima besplatan servis iffy.cert.hr. Ondje se upisivanjem web-adrese ili naziva internetske trgovine u nekoliko sekundi može provjeriti je li ona lažna ili pouzdana.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




