Društvene mreže odavno nisu samo čedno mjesto virtualnih druženja, zabave i raspravljanja. Danas su one plodno polje trgovanja koje često nije pošteno.

Svi koji smo na društvenim mrežama imamo iskustva s oglasima koji nam nenajavljeni i navodno ničim izazvani iskaču u feedu vabeći na najpovoljniju kupnju uz vrtoglavo velike popuste u online trgovinama. Stavimo li na stranu agresivni marekting, mnoge online trgovine drže se poštene trgovačke prakse. Rekli bi – što je na slici, to je i u paketu. Trgovanje na internetu ozbiljan je biznis i veliki igrači koji drže do vjerodostojnosti paze da ne varaju niti zavaravaju kupce.

Puno je, naravno, posve drugačijih primjera i malo onih koji seprilikom online kupovine nisu “opekli” i u pristiglom paketu dobili artikl kakav nije bio “na slici” kada su ga naručivali.

HUZP: Velik broj pritužbi

Upozoravaju na to u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP), ističući da neke dostavne službe ne dozvoljavaju provjeru sadržaja paketa prije preuzimanja.

“Nakon velikog broja pritužbi i poziva, ponovno upozoravamo potrošače da od dostavnih službi ne preuzimaju pakete ako dostavljač ne dozvoljava otvaranje paketa i provjeru sadržaja i ako ne izdaje račun, jer se radi o prijevarama. Isto tako, ne treba preuzimati pakete koje niste naručili jer ima jako puno prijevara i na taj način, ako niste nešto naručili, ne morate to preuzeti i platiti”, stoji u objavi HUZP-a.

Također upozoravaju da na pošiljkama koje dobivaju potrošači često stoji adresa društva sa sjedištem u Hrvatskoj, u blizini dostavne službe.

“A kad potrošači reklamiraju proizvod društvu čija je adresa navedena na pošiljci, isti o tome nemaju saznanja kao ni informaciju kome dostavne službe dostavljaju novac koji su primile od potrošača”, dodaju u HUZP-u.

Državni inspektorat: Podnesite prijavu

S obzirom na velik broj pritužbi potrošača, HUZP se obratio i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH). Otamo poručuju da u slučajevima kada su građani prevareni prilikom online kupovine putem društvenih mreža – ako im proizvod nije isporučen, ako je isporučen drugačiji od naručenog ili lošije kvalitete – tada moraju sami (ne preko potrošačkih udruga) podnijeti prijavu Državnom inspektoratu. Uz nju bi trebali dostaviti sve raspoložive informacije o prevari prilikom kupnje, uključujući poveznicu na web-stranicu trgovca od kojeg su naručili proizvod.

To mogu učiniti ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava” na mrežnim stranicama Državnog inspektorata slanjem prijave poštom (Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb) ili osobno u pisarnicama DIRH-a.

No, iz odgovora HUZP-u očito je da Državni inspektorat nema baš puno manevarskog prostora u takvim slučajevima jer većina online trgovina nema sjedišta u Hrvatskoj.

Vezane im ruke ako je trgovac registriran vani

“Ako se radi o trgovačkom društvu koje sklapa ugovore na daljinu putem Interneta, a čije je sjedište u drugoj državi članici Europske unije, ističemo da tržišna inspekcija nema zakonskih osnova za provođenje inspekcijskog postupka nad trgovcima u drugoj državi članici. Stoga se potrošači mogu obratiti Europskom potrošačkom centru koji (…) u suradnji s drugim Europskim potrošačkim centrima pomaže potrošačima u rješavanju prekograničnih pritužbi i sporova”, kažu u Državnom inspektoratu dodajući kako su educiranost i informiranost ključni u zaštiti potrošača u digitalnom okruženju.

Ističu i da online trgovci nakon prijevarnih radnji mogu svoju domenu, odnosno internetsku stanicu ugasiti te registrirati novu s novim nazivom pa s nje nastaviti s istom praksom.

“Ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja”

U HUZP-u kažu da se prevare kod online kupovine najčešće svode na to da potrošaču umjesto naručenog proizvoda stigne sličan, ali jeftiniji i nekvalitetniji.

“Misleći da kod plaćanja pouzećem nema prevare naši potrošači plate dostavljeno pouzdajući se u poštenje trgovca. Najčešće ne dobiju ono što su naručili jer ih je trgovac prevario slanjem jeftinijeg proizvoda. Dostavne službe ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja, a poslije plaćanja ne žele vratiti novac”, navodi HUZP u svome pismu Državnom inspektoratu.

Pohvaljuju jedino Hrvatsku poštu čiji dostavljači, kažu, dozvoljavaju potrošačima da prije plaćanja pregledaju pošiljku i ne preuzmu je ako u njoj nije ono što su naručili.

Otkriveno 6000 lažnih internetskih trgovina

U HUZP-u ističu da je u posljednje vrijeme otkriveno više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka i financijskih sredstava, među ostalima i hrvatskih građana. No, postoji prilično lak način da građani prije online kupovine utvrde je li neka internetska trgovina pouzdana.

CARNET putem svoga odjela Nacionalni CERT, čiji je osnovni zadatak očuvanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, ima besplatan servis iffy.cert.hr. Ondje se upisivanjem web-adrese ili naziva internetske trgovine u nekoliko sekundi može provjeriti je li ona lažna ili pouzdana.