Hrvatska
HTZ: U srpnju 3% manje turista nego lani, a u prvim danima kolovoza 6% više nego lani
Hrvatsku je u srpnju posjetilo 4.67 milijuna turista ili tri posto manje nego u lanjskom srpnju, ali je ostvareno jednako noćenja ili 29.45 milijuna, iznose na upit Hine iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), dodajući da je u prvih pet dana kolovoza došlo 842.3 tisuće turista ili šest posto više nego u istim danima lani.
Ukupno tri posto više
Unatoč nešto slabijim dolascima turista u srpnju, ukupno ih je u prvih sedam mjeseci ove godine došlo tri posto više nego u istim mjesecima prošle godine ili gotovo 12 milijuna, a ostvarili su jedan posto više noćenja ili 54.7 milijuna.
Od toga je većina noćenja ili 54.7 milijuna ostvareno na Jadranu, što je jedan posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci, dok je na kontinentu s 1.5 milijuna noćenja ostvaren porast od šest posto, kao i u Gradu Zagrebu, u kojemu je ostvareno 1.4 milijuna noćenja.
Glavina: Zadovoljni smo rezultatima turizma u prvih sedam mjeseci
Komentirajući za Hinu rezultate turizma za prvih sedam mjeseci, ministar turizma i sporta Tonči Glavina naglašava zadovoljstvo rezultatima u ovoj turističkoj godini, s tri posto boljim dolascima i jedan posto više noćenja nego lani u sedam mjeseci.
“Dobre rezultate pokazuje i promet, gdje u cestovnom prometu i zračnim lukama imamo rast od deset posto, a u pomorskom prometu četiri posto. Turistički promet u srpnju je također praktički na razini prošlogodišnjeg srpnja, ali kao što stalno ponavljam – nama ni nije cilj rast turističkog prometa u ljetnim mjesecima, već u pred i posezoni, što se i ostvaruje. Izuzetno nam je važno i da odlične turističke rezultate prate i financijski pokazatelji jer je od početka godine do sada izdano 5.9 posto računa više nego u istom razdoblju prošle godine, a samo u srpnju je izdano 3.7 posto više računa nego u srpnju 2023.”, kaže ministar Glavina.
Staničić: Turizam stalno raste, nema govora o podbačaju sezone
Rezultate turističkog fizičkog prometa srpnja i sedam mjeseci ove godine Hini je komentirao i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglašavajući da, vezano za srpanj, “nema govora ni o kakvom podbačaju sezone” te da su to “vrlo dobri rezultati, u skladu s očekivanjima”. “Riječ je o uobičajenoj turističkoj godini, sa svojim uobičajenim oscilacijama i trendovima. Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi preko milijun gostiju. Tako je i danas, kada u zemlji boravi 1.008.500 gostiju. Pred nama je još cijeli kolovoz u kojem očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete. Trenutno smo na plus šest posto u dolascima u odnosu na kolovoz lani. Dojma sam kako se “slabija sezona” najčešće potencira kada dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost, ali takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je pozitivna”, kaže Staničić.
Naglašava i da turizam svake godine bilježi veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju, čemu dodaje da je samo u komercijalnom dijelu tog segmenta ove godine više od 22 tisuće novih kreveta, ali i još oko 27 tisuća novih kreveta u nekomercijalnom smještaju.
“To je ukupno 49.000 novih kreveta u obiteljskom smještaju i dugoročno je ovakav rast apsolutno neodrživ”, smatra Staničić.
Podsjeća i na “izvrsnu ovogodišnju predsezonu”, kao i da je najveći dio promotivnih aktivnosti usmjeren na pred i posezonu jer u tim mjesecima ima prostora za rast turističkog prometa.
“Posezona bi po najavama trebala biti jako dobra i to je ono što nas najviše zanima, rast prometa u pred i posezoni. U skladu s time, do kraja godine očekujemo rast turističkog prometa po stopi od dva do pet posto, a kada su u pitanju prihodi, i po nešto većoj stopi. No, pričekajmo kraj godine, idemo dan po dan pa ćemo na kraju ocjenjivati uspješnost”, ističe Staničić.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
magazin4 dana prijeNovi film kultnog redatelja Paola Sorrentina „La Grazia“ ovog utorka u Kino Zoni






