Hrvatska
HTZ: U srpnju 3% manje turista nego lani, a u prvim danima kolovoza 6% više nego lani
Hrvatsku je u srpnju posjetilo 4.67 milijuna turista ili tri posto manje nego u lanjskom srpnju, ali je ostvareno jednako noćenja ili 29.45 milijuna, iznose na upit Hine iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), dodajući da je u prvih pet dana kolovoza došlo 842.3 tisuće turista ili šest posto više nego u istim danima lani.
Ukupno tri posto više
Unatoč nešto slabijim dolascima turista u srpnju, ukupno ih je u prvih sedam mjeseci ove godine došlo tri posto više nego u istim mjesecima prošle godine ili gotovo 12 milijuna, a ostvarili su jedan posto više noćenja ili 54.7 milijuna.
Od toga je većina noćenja ili 54.7 milijuna ostvareno na Jadranu, što je jedan posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci, dok je na kontinentu s 1.5 milijuna noćenja ostvaren porast od šest posto, kao i u Gradu Zagrebu, u kojemu je ostvareno 1.4 milijuna noćenja.
Glavina: Zadovoljni smo rezultatima turizma u prvih sedam mjeseci
Komentirajući za Hinu rezultate turizma za prvih sedam mjeseci, ministar turizma i sporta Tonči Glavina naglašava zadovoljstvo rezultatima u ovoj turističkoj godini, s tri posto boljim dolascima i jedan posto više noćenja nego lani u sedam mjeseci.
“Dobre rezultate pokazuje i promet, gdje u cestovnom prometu i zračnim lukama imamo rast od deset posto, a u pomorskom prometu četiri posto. Turistički promet u srpnju je također praktički na razini prošlogodišnjeg srpnja, ali kao što stalno ponavljam – nama ni nije cilj rast turističkog prometa u ljetnim mjesecima, već u pred i posezoni, što se i ostvaruje. Izuzetno nam je važno i da odlične turističke rezultate prate i financijski pokazatelji jer je od početka godine do sada izdano 5.9 posto računa više nego u istom razdoblju prošle godine, a samo u srpnju je izdano 3.7 posto više računa nego u srpnju 2023.”, kaže ministar Glavina.
Staničić: Turizam stalno raste, nema govora o podbačaju sezone
Rezultate turističkog fizičkog prometa srpnja i sedam mjeseci ove godine Hini je komentirao i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglašavajući da, vezano za srpanj, “nema govora ni o kakvom podbačaju sezone” te da su to “vrlo dobri rezultati, u skladu s očekivanjima”. “Riječ je o uobičajenoj turističkoj godini, sa svojim uobičajenim oscilacijama i trendovima. Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi preko milijun gostiju. Tako je i danas, kada u zemlji boravi 1.008.500 gostiju. Pred nama je još cijeli kolovoz u kojem očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete. Trenutno smo na plus šest posto u dolascima u odnosu na kolovoz lani. Dojma sam kako se “slabija sezona” najčešće potencira kada dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost, ali takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je pozitivna”, kaže Staničić.
Naglašava i da turizam svake godine bilježi veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju, čemu dodaje da je samo u komercijalnom dijelu tog segmenta ove godine više od 22 tisuće novih kreveta, ali i još oko 27 tisuća novih kreveta u nekomercijalnom smještaju.
“To je ukupno 49.000 novih kreveta u obiteljskom smještaju i dugoročno je ovakav rast apsolutno neodrživ”, smatra Staničić.
Podsjeća i na “izvrsnu ovogodišnju predsezonu”, kao i da je najveći dio promotivnih aktivnosti usmjeren na pred i posezonu jer u tim mjesecima ima prostora za rast turističkog prometa.
“Posezona bi po najavama trebala biti jako dobra i to je ono što nas najviše zanima, rast prometa u pred i posezoni. U skladu s time, do kraja godine očekujemo rast turističkog prometa po stopi od dva do pet posto, a kada su u pitanju prihodi, i po nešto većoj stopi. No, pričekajmo kraj godine, idemo dan po dan pa ćemo na kraju ocjenjivati uspješnost”, ističe Staničić.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




